Saudoso Alexandre Mendes ho kodiku” Tatoli “ Moris iha suku Rotuto postu administrativo Same, Municipio Manufahi,Moris iha Loron 05 Fulan Julio Tinan 1952,oan husi Aman Mali – siri no iman Sei -Mau,oan ba dala 5 husi oan nain 5 Mane 3 Feto 2.Partisipasaun no kontribuisaun dereita iha prosesu luta saudoso Alexandre Mendes” Tatoli”ba prosesu luta Libertasaun Nasional hodi lori Timor leste hamrik hanesan nasaun independente.
Iha Tinan 1975 saudoso Tatoli hanesan Forsa FALINTIL no Nia komandante komandante Mak Mateus Soares, segundo komandante Antonino Leto,komandante pelotaun Antonio Seran “Sama Rai Teten” tidak ada komandan seksaun Moises.
Iha Tinan 1977 Fulan November saudoso hetan kapturasaun husi militer Indonesia hodi Tama Tia Mai Vila laran.
Mesmo hetan kapturasaun iha Tinan 1977 Nia laran saudoso “Tatoli” kontinua halo fali ligasaun ho komandante ho naran luis no Arnaldo.
Iha Loron 04 Fulan Janeiro 1978 Sr.Antonio Tilman “ Rotali “sr Jorge Pinto” Nakali “ no Sr.Elias “ Maukiak” untuk fiar ba saudoso Alexandre Mendes” Tatoli” Mak lori informasaun ba iha liur ( ai laran ).hodi hasoru malu ho adjuntu “Nahak”iha kota Ai – Asa fatuk hun DaorBa.
Depois de base de apoio rahun Nia continua halo ligasaun ho saudoso assistente politika Eduarda” Mautalo “ho saudoso Manuel da Silva “ ondas “.
Nunee mos saudoso hetan ligasaun ho Maun boot Antonio manegas “ Mauhono Karataiana Buerek” ho Maun boot saudoso Benancio Veraz.
Iha Loron 20 agusto 1982 oras 00:00 kalan fahe Rua saudoso Alexandre Mendes “Tatoli”hamutuk ho luta nain Sira halo revolta iha Suku Rotuto hodi gadai kilat 7 husi militer indonesia.
Iha Loron 21 Agusto 1982 dadersan saudoso “Tatoli” hamutuk ho luta nain Sira seluk tiru malu ho militar indonesia.
Iha Loron nee Sira tiru malu,Forsa FALINTIL nain Rua (2) Mak mate iha Fatin akontesementu,iha tempo tiru malu nee simu orentasaun husi komando da luta hodi evakua ba ai laran.
Iha tempo nee saudoso Alexandre Mendes”Tatoli”ba ai laran kargo hanesan komandante seksaun iha tempo neeba.
Iha Tinan 1983 – 1990 saudoso “ Tatoli “ sai hanesan Forsa FALINTIL nian hodi kuidadu deit ba Sira neeba moras no kanek iha ai laran.
Iha Tinan 1990 hingga 1992 saudoso Alexandre Mendes “ Tatoli” komesa muda Fatin ba hamutuk ho saudoso “Nino Konis Santana”ho xefi Estado mayor “ Mauhono Karataiana Buerek iha karbualau,Holarua,Sama.
Iha Tinan 1992 hetan asaltu husi militar Indonesia saudoso Tatoli halai hamutuk ho” Mauhuno Karataiana Bulerek to hetan kapturasaun iha Manutasi – Ainaro hodi Nunee Nino Konis Santana kontinua ses ba Ermera.
Iha Loron 08 Fulan Junho Tinan 1993,Saudoso Tatoli hetan fali orentasaun husi komando hodi orenta iha vila laran Nunee saudoso “Tatoli” kontinua tun vila hodi halo Servisu klandestina nian iha vila laran.
Iha Tinan 1995 saudoso “Tatoli” hetan fiar husi adjunto Sole – Sole hodi sai hanesan konselero iha kaixa “ loriku Mate dotu “gropu Moris foun” neebe hari iha pemuda tani – Betano.
Iha tempo nee kedas saudoso Alexandre Mendes naran kodiku “ Tatoli” ba fali kodiku “ Leki la ses hadomi Rai Timor” hodi Nunee hodi kontinua halo Servisu klandestina to Timor Leste hetan ukun Rasik-an iha 1999.
Iha tempu ukun – an saudoso foin desmobiliza husi komando da luta iha Loron 20 Fulan agusto Tinan 2013 iha Same,Betano Nunee saudoso hetan rekonhesementu husi estadu Timor Leste nudar veteranos 8 a 14 anos.
Nunee ho Nia peregrinasaun iha mundu nee Konta ho saudoso Nia sakrefisu luta ba Libertasaun Timor Leste iha Loron 23 agusto 2021 saudoso hakotu Nia viagen iha mundu,maske Nunee isin Rai tahu Fila ba Rai Nia esperitu Sei moris no isnpira nafatin jerasaun Sira Tuir Mai hodi haboot esperitu nasionalisme no patriotisme hodi tane nafatin nasaun nee ba oin.
===================================
Fontes : Sentru Informasaun suku Rotuto
Hakerek : Manuel da Silva "Cobra" (oan husi saudoso)
Editor & Tanggapan publikasaun: Amorino da Costa Mendes Sarmento
==================
Asuwain
Hei asuwain Timor lorosae
Ho Aten berani,kumu Liman hakilar ba mundu
O asuwain Timor Nia nain
Maske o selu ho o Nia isin rasik
O isin sai Rai metan ba Timor lorosae
O ran sai we matan ba Timor loro sae
O Ulun hodi hada sa'dan Lulik Timor loro sae
O isin sai Rai satan ba Timor loro sae
O Nia Vida Moris saran ba fatuk ho Rai
O Nia uma mak ai hun fatuk hun
O Nia biti Mak ai tahan no abut
Oferta o Nia an ba nasaun hari Estadu
Oh heroi dunik
O Nia Lian halerik
Ohin ami basa liman
O Nia Lian Tanis
Ohin ami hamnasa
O asuwain Rai Nia nain
O Nia Liman Mak surik no Dima lulik
O Nia naran Mak lulik ba Timor lorosae
O Nia hanoin, dotrina ba gerasun Timor
Asuwain Ami Nia asuwain
O hanesan Malus no bua lulik
Hafutar Rai Timor
Halulik Rai Timor
Ami onra no tane as o naran
Hakerek iha Rai fukun Rai Saren
Horik ho Ami hadaet ba gerasaun
Hatutan o Nia mehi ba Timor Leste Nia nabilan.
Hakmatek ba iha letan sebagai ba
Sai fitun no Fulan ba Timor loro SAE
Sai loro matan nabilan ba Timor lorosae
Viva asuwain FALINTIL
Viva povo maubere
Hakerek: Amorino da Costa Mendes Sarmento" 82 manufuik Lian "
=================