Monday, June 22, 2020

Sertame ba produto lokal iha sede suku Rotuto

 

Sertame promove produto lokal husi Shares Haburas Cumunidade ( SHC ) iha sede suku Rotuto.

Rotuto,22 Junho 2020,
SHC halao sertame hodi promove produto lokal neebe Mak sai ai han proprio iha suku rua; suku Rotuto no suku Dai sua, iha sede suku Rotuto.

Iha sertame nee,gropu Sira neebe partisipa Mak gropu" Unidade "husi Aldeia hatuhei, Suku Rotuto no gropu "Ian nor am ",gropu "Nakloke" husi Aldeia Leis Lau suku Daisua,gropu Sira nee harii husi ONG SHC.

Iha aktividade sertame nee project officer livelhood no agricultura sustentavel sr.Estavao Conzaga hatete katak sertame nee hanesan kompetisaun Amizade entre gropu Sira iha suku rua nee,atu nunee Sira bele konhese malu  no hatoman malu diak Liu Tan.nunee mos tamba sa halo sertame nee project officer nee mos hatutan Tan katak atu Liu husi sertame nee gropu Sira bele iha konhesementu hodi prepara ai han ba familia ho nutrisaun neebe diak,nunee laos Han deit hodi bisu maibe mos Sira mos hatene nutrisaun nebe Diak ba Sira Nia isin,Tamba nee objectivo husi sertame ne mos atu fo lembra fali ba gropu Sira kona ba materia Sira nebe durante nee  Sira hetan husi SHC,nunee Sira labele haluha iha futuru, sustentabilidade ba oin atu gropu Sira halo Diak Liu Tan iha kompetisaun Sira seluk Tanto iha nivel Municipio no to Nacional.

Iha Fatin hanesan mos representante xefi suku Rotuto aktual hanesan xefi Aldeia Foehei sr.Joao da Silva hatoo agradese ba ONG SHC katak Liu husi gropu Mak bele hatene malu, promove Sira nia- an nomos promove aihan lokal Sira.

Nunee mos intervensaun husi representante xefi suku Daisua aktual hanesan xefi Aldeia Leis Lau sr.Jose Andrade Barros hatutan Tan katak Ida nee hanesan animasaun Ida atu nunee loron ruma Fatin Rua nee sei hamutuk hodi kompete iha Fatin seluk.

Entre Tanto  liafuan hanesan husi Pessoal Saude Rotuto dr.Sebastiaun da Silva mos hatete kompetisaun nee Laos lori hatun malu no menan premiu maibe hodi Kria Amizade entre gropu Sira iha suku Rotuto no Daisua.

Iha momentu nee membros gropu Sira sra.Rosa Pacheco husi gropu Unidade aldeia hatuhei Suku Rotuto dehan depois aktividade Sertame nee Sira sei kontinua ba oin no Sira sei la hakiduk.

Nunee mos husi gropu Ian Nor Am  husi Aldeia Leis Lau suku Daisua sr.Luciano Lopes akresenta Tan katak Ida nee hanesan buat foun Ida ba Sira no iha futuru Sira sei kontinua hodi hadiak  kwalidade ba produto lokal nebe iha,alende nee mos sr.Julito de Araujo husi gropu Nakloke aldeia Leis Lau suku Daisua reforsa Tan katak Sira sei lori gropu Lao ba oin.

Fontes: Sentru informsaun suku Rotuto
Hakerek husi : Amorino da Costa Mendes Sarmento.(22.06.2







Friday, June 19, 2020

Fo forca ba Ema nebe Lian laiha

Fo forca ba ema ne’ebé lian laiha
Liafaun hirak  ne’e hatoo husi  Dereitur AJAR Jose Luis  Oliveira iha sexta feira loron 19 junho 2020  Katak AJAR hanesan organizasaun ida ne’ebe servisu iha area justiça no dereitu hodi fo forca ba ema kbit laek sira ne’ebe durante ne’e laiha lian atu sira bele iha kbiit nune’e bele lori sira husi  nakukun ba hetan mundu naroman.

Núne’e mak iha biban  ne’e  dereitur ne’e hatutan tan katak durante ne’e ho Sistema kultural ne’e forte liu mak Sistema patriarchal, ema hakerek istroia barak ba ema mane no ema boot sira nia estoria deit hodi núne’e mak AJAR hakarak hakerek Estorio kumunidade   ne’ebé foka liu ba kbit laek sira mak sai vitima durante okupasaun Indonesia  ne’ebé laiha  lian, liu liu ema feto sira ne’ebé sofre iha tempu okupasaun Indonesia.

Aktividade ne’e ho objectivo atu hakerek estorio hodi  produs ba livro no sei halo foto estorio ka video hanesan iha mauchiga- Ainaro,kraras Viqueque inklui mos suku Rotuto – Same,Husi estorio ne’e sei dukumenta hela ba gerasaun sira tuir mai.

Aktividade ne’ebé halao iha suku Rotuto hanesan kontinuasaun husi aktividade ne’ebé iha fulan novembro tinan 2019 liu ba Waihira hakerek hotu ona sei lansa iha sede CHEGA ne’ebé sei lori inan  feto sira ne’ebé sofre ka sai vitima iha okupasaun Indonesia nomos  autoridade local sira hanesan xefi aldeia no xefi suku inklui lider nasional sira iha parlamentu  nasional no parte governo mak foin halo publikasaun.
Aliende dukementa istori partisipasaun kumunidade sira nian iha tempo passado maibe mos bele sai hanesan refrensia atu nune’e parte orgaun kompetente sira bele iha hanoin hodi dezenvolve suku Rotuto ne’e hanesan suku sira seluk,ne’ebé realidade katak Suku Rotuto sai afetadu mos husi konsekunesia funau naruk ida ne’e hahu husi 1975,halo levantamentu 1982 hodi destera tiha povo Rotuto ba Raifusa-Betano,Aileu – Ai sirimou,Atauro – Dili no balu ba hamutuk ho komando da luta FALINTIL hodi resiste no povo sira mos kontinua kontribui to referendum 1999 maibé realidade ohin loron Rotuto Estrada sei át no la Assesu ba Elitrisidade. 

Fontes : Sentru Informasaun Suku Rotuto ( SISR )
Hakerek : Amorino da Costa Mendes Sarmento



Friday, June 12, 2020

Moris defesiente mundu sai purgatorio

Moris difesiente nudar Moris neebe nakunu ho terus, situasaun nee akontese ba Jedilson da silva,iha familia Cesario da Silva ho Carminda dos Santos nebe Hela iha Aldeia Berteni,Suku Rotuto postu administrativo Same.

Jedilson da Silva nebe oras nee dadauk halo tinan 9 ona maibe Nia kondisaun fisiku defisiente,nunee loron kalan tur deit iha fatin hodi izolaan no la goza Vida Moris hanesan Nia maluk Sira seluk.

Tuir Nia inan Carminda dos Santos katak komesa Moris Mai Nia Moris ho kondisaun fisiku normal hanesan labarik sira seluk,maibe Jedilson halo Fulan tolu Nia hetan moras hanesan manu katur Mak afeta ba Nia fisiku hodi sai alejados ka defesiente to ohin loron.

Nia inan Carminda dos Santos mos haktuir katak durante nee Sira buka aimuruk tun sai maibe la bele rekopera Nia kondisaun fisiku hanesan Nia maluk Sira seluk.

Sra.Carminda dos Santos mos salenta Tan katak hahu husi Nia Moras hodi sofre ba Nia alizadus to ohin loron, Jedilson halo tinan sia ona maibe seidauk hetan ajudus ruma husi Parte kompetente sira,foin Mak dala Ida husi Ministerio Solidaridade Sosial inklusaun ba visita hodi fo deit fos Karun Ida ba labarik nee maibe sidauk iha parte ruma fo ajudus hanesan kadeira roda ruma hodi fasilita Jedilson.

Fontes : sentru informsaun suku Rotuto 
( SISR )
"Hakerek : Amorino da Costa Mendes Sarmento"