Friday, August 28, 2020

Ho domin ba nasaun mak fo liberdeade ba ita hotu

 

Liafuan hirak ne'e hato'o husi homilia padre Fernando da silva ha misa agradesemento ne'ebé hala'o iha Estasaun Rotuto ba matebian sira ne'ebé mate tamba konsekuensia husi levantamentu 20 de agusto 1982 iha Raifusa - Betano, suku Ai sirimou, suku Liurai munisipio Aileu, ilha Atauro no heroi sira ne'ebé mate iha ai laran.

Iha misa agradesemento ne'e hanesan misa dahuluk hodi fo homanagen ba matebian no heroi povo Rotuto, sira ne'ebé mate durante desterasaun iha fatin deseterado, ne'ebé mak foin komemora ho insara bendera iha 20 agusto 2020 no halo misa agradesemento iha 28 de agusto 2020, iha capela Rotuto núne'e sei kontinua ho seminar no halao CHEGA mobile iha 29 de agusto 2020 ba autor no sovrevivinte sira ne'ebé mak sai vitima husi 1974 hodi to mai 1999 hafoin iha dia 30 agusto 2020 sei halo long mars ( pawai) husi Rotuto ba ke suku Betano postu administratif Sama hodi visita no kare aifunan ba rate sira ne'ebé oras ne'e naklekar hela suku Betano.

Nune'e mak iha sexta loron 28 agusto 2020 husi komisaun levantamentu 20 agusto 1982 kopera hamutuk ho autoridade lokal suku Rotuto hodi husu parokia Nossa senhora Assunsaun Same ne'ebé dirigi misa agradesemento husi padre Fernando da silva.

Iha misa agredesemento ne'e padre Fernando da silva hato'o nia homilia katak tamba domin husi maromak halo ema hadomi malu hahu husi hadomi malu hodi to ba hadomi ba nia nasaun, ida ne, e mak hatudu husi ita nia maluk heroi sira ne ' eb'e fo sira nia ruin no ran ba rai ida ne'e maibe ohin loron sira la isisi buat ruma husi ema ne'ebe moris hanesan jesus sakrifika nia an tan ema moris.

Ida ne'e mak hanaran domin agape ne'ebé nia fo buat hotu maibe la isisi buat ida hanesa Nai yesus nune'e mak matebian sira fo isin ba rai ida ne'e tamba domin ne'ebé nia fo buat hotu hotu la sukat to sira nia moris rasik, tamba domin ne'e mak ho sira nia mate ohin loron ita hetan liberdade, ho nia mate mak ita goza nia benefisiu no hetan osan.

Tuir padre Fernando mos katak ho sira nia domin mak ema moris hetan osan maibe sira rasik nungka han rohan ida, no sira fo an ba mate hanesan jesus mak ohin loron ita moris ne'e, tamba ne'e sira hanesan fini, sira mate tiha maibe sira fo moris ba ita.

“Hanesan Nai jesus hatete katak fini ne'e mak monu ba rai la mate, la dodok karik labele moris maibe mate tiha, dodok tiha mak bele moris”

Núne'e husu ba ema ne'ebé moris labele halo traisaun ba sira nia domin ne'e, exemplo osan sira ne'ebé sita simu tengki uza didiak, labele lori halo hela deit feto san uma mane, se osan ne'e estraga deit sira ne'ebé mate ona ne'e sira dehan e kwitadu ami nia osan ne'e sira estraga deit.

Maibe tengki fo valor ba sira hodi kontribui ba dezenvolvementu en geral no special haruka oan sira ba eskola, tamba timor aban bainrua atu bai oin tengki presiza ema matenek, se la matenek ema sei sama nafatin ita, no ema laos timor asli mak sei ukun nafatin aku ta.

Iha homilia ne'e mos padre Fernando husu ba sarani Rotuto atu labele haluha maromak no labele kontra uma creda, nune'e mos husu ba sarani sira ne'ebé simu osan martir sira nian atu labele haluha sira nia matebian sira.

Atu dignifika ita nia martir no heroi sira mak labele haluha uma creda, labele gastu osan arbiru no labele haluha matebian sira.

Nune'e mos padre Fernando da silva atu remata husu ba sarani sira atu hametin fiar, labele abondana ita nia fiar, no buka ba nati tuir ita nia maluk sira nia mate no ho sira nia moris rasik atu salva ita hotu.


Hakerek : Amorino da Costa Mendes Sarmento.

Produsaun: sentru Informsaun suku Rotuto

 ( SISR )



 


Thursday, August 20, 2020

Presidenti Autoridade munisipio manufahi Arantes isac Sarmento /// Rotuto suku ida uniku iha manufahi halo levantamentu

 





Iha komemorasaun levantamenentu 20 Agusto 1982 iha suku Rotuto hodi relembra fali akontesementu ne'ebé akontese iha tinan 38 ba kotuk ne'ebé kausa ba povo Rotuto hodi hetan kastigo hanesan dadur funu nian ou prezoneiru da guerra. núne'e mak destera tiha povo Rotuto husi rai moris fatin, obrigatorio, muda ba fatin desterado mak hanesan desterasaun ba Betano - Raifusa ne'ebé iha tempo ne'eba hanaran Kampung Baru, desterasaun ba munisipio Aileu, suku Ai-Siri Mou no suku Liurai, deseterasaun ba ilha Atauro suku Makadiki no sira seluk halai ba ai laran hamutuk ho komando FALINTIL.

Hodi relembra sakrefisu no sofrementu povo Rotuto nian iha 20 agusto 1982 mak ba dahuluk halo komemorasaun insara bandeira iha escola EBF. Rotuto, no sai inspetur da sermonia mak Presidenti Autoridade munisipio Manufahi Dr. Arantes Isac Sarmento.

Iha deskursu Presidenti Autoridade kotamadya Manufahi Dr. Arantes Isac Sarmento hato'o nia hakuak boot ba povo Rotuto no Asuwain sira hotu ne'ebé iha 38 ano ba kotuk hodi sakrefika sira nia -an ne'ebé hodi hanaran Levantamentu Rotuto, núne'e hanesan serveor do povo hato'o nia agradsemento boot tebes ba apoio sira ne'ebé hodi ajuda, liu - liu AJAR no ACBIT hamutuk ho Nai Xefi suku kumunidade no gerasaun Rotuto, ne'ebé ohin halo komemorasaun loron FALINTIL maibe mos hanesan loron Roton.

Ho Levantamentu Rotuto 1982 ida ne'e atu fo hanoin fila fali ba gerasaun sira, e gerasaun sira atu kumunga sakrefisu sira ne'ebé halo iha tempo ne'eba hodi leberta rai ida ne'e, no sakrefisu ne'ebé halo, mak ohin hotu hotu goja independensia ida ne'e, núne'e atu valoriza sira ne'e gerasaun Rotuto no manufahi tengki kontinua kaer nafatin ida ne'e, hodi hatudu esperitu nasionalismo no patriotismo hodi hadomi nasaun ida ne'e, hodi hadomi rai ida ne 'e, kontribui ba dezenvolvementu rai ida ne'e, Ho ida ne'e mak ita fo valoriza ba sira.

Rotuto marka estoria ida ”suku ida Uniku iha Manufahi, iha levantamentu 82,” levantamentu ida ne'ebé hodi kontribui leberta Rai ida ne'e, estoria ida ne'e, sei la lakon iha nasaun Timor leste, istoria ida ne'e sei metin nafatin quando nasaun ida ne'e sei hamrik nafatin, nasaun idependenti Republika demokratis de Timor leste.

Iha prosesu naruk boot tebes - tebes laos deit levantamentu ne'ebé halo maibe povo Rotuto Sofre teb - tebes konsequensia ida ne'e, quando muda husi ne'e bai ha Raifusa laos ba para atu kontenti iha ne'eba “Lae“ maibe hanesan kastigo iha ne'eba, ida ne'e estadu dan nasaun ida ne'e sei lahaluha sei valoriza nafatin kontribuisaun ne'ebé povo Rotuto, Rai ida ne'e no halo ba independensia ida ne'e.

Tamba ne'e mak ohin hotu hotu iha fatin ida ne'e, komemora loron FALINTIL hanesan mos komemora loron levantamentu Rotuto, komemora ida ne'e, atu kria nia valor ida ba gerasaun Rotuto ba oin atu kaer metin unidade ida ne'e, hodi sai forsa ida hodi kontinua sakrefisu sira ne'ebe halo iha 82, ba rai ida ne'e.


“Hau sei lembra akontesementu ida muda povo Rotuto ba iha Raifusa, bai ha ne'eba be laiha mais ho nia natureza rai kablaki be ida mosu iha Raifusa”


Hanesan servidor do povo ba munisipio ida ne'e, iha obrigaasaun bo'ot teb- tebes atu valoriza estoria ida ne'e, iha responsabilidade boot teb-tebes hodi kontinua nafatin atu núne'e gerasaun ba gerasaun atu hatene estoria ida ne'e . quando gerasaun ba gerasaun hatene estoria ida ne'e, ita hotu - hotu hametin ukun rasik-an no sei kontribui hadia rai ida ne'e, liu - liu ba jovem Rotuto labele haluha no labele dukur no imi hatene katak suku ida iha estoria ba ukun-an ida ne'e, tengki hatene katak suku ida ne'e, kontribui luta ba independensia, núne'e suku ida ne'e, tengki sai exemplo ba hotu - hotu, atu hatudu katak hadomi hau nia rai kontribu, servi ba rai ida ne'e, kontribui mos ba kotamadya no nasaun.

Iha lia fuan ikus presidenti autoridade kotamadya manufahi Dr. Arantes Isac sarmento hato'o nia parabens no bom suksesu ba ema hotu - hotu e husu atu forte nafatin kontinua mehi saudoso sira nian, hodi hametin ukun rasik-an, hodi kontribui ba dezenvolvementu Manufahi ho diak 


Hakerek: Amorino da Costa Mendes Sarmento

Editor: Camilo P.da Silva

Produsaun: sentru informasaun suku Rotuto (SISR)

Rotuto 20 Agusto 2020