Wednesday, September 16, 2020

JOAO DA COSTA MAYA MATE TAMBA IHA RAI NARUK///ROTUTO,ALDEIA FOEHEI

 


Tersa feira loron 15 fulan setembru 2020 Kumunidade aldeia suku Rotuto Aldeia foehi, uma Lisan Nau Hini lakon nia ema, katuas diak ida ho naran Joao Da Costa Maya (JDM) moris iha aldeia foehei iha loron 12 fulan marsu 1940.

JDM remata nia peregrinasaun iha mundu laos ho dalan moras maibe monu ba rai naruk ne'ebé besik iha uma ninin, no rai naruk wasit nia naruk ± 50 m.

JDM monu tun ba baku nia ulun iha fatuk, tuir familia matebian haktuir katak JDM baku nia ulun fatuk halo nia kakutak ki'ik rahun núne'e JDM mate, iha oras ne'e kedas ± oras 15.00 pm ka tuku 02.00 lorokraik. 

Tuir oan Mane husi JDM, Sr. Francisco da Silva (FS) haktuir katak antes ne'e nia apa (JDM) ho nia ama iha hela dapur no Francisco da silva ba tiha uma laran, depois sai husi uma laran ba hare katuas iha dapur maibe katuas laiha tiha maibe rona fali katuas hakilar iha mota laran, hau (FS) ba hare katuas iha hela mota laran no hau tun ba fot katuas maizamenus tuku 02.00 pm, hatan ba jornalista SISR karik nia monu ne'e tamba problema ruma ka nia hanoin barak mak halo nia ba monu ba rai naruk, FS haktuir katak katuas (JDM) nia idade avansadu ona ne'ebe, nia matan di no wainhira la'o mos sei kaer nia liman, karik la kaer nia liman nia la'o mos la hetan rai, tuir FS mos salenta tan katak JDM nia tilun mos diuk, hatan ba Jornalista SISR se mak ke uluk FS hatan “hau mak too uluk tamba ne 'e Hau nia apa ”tuir FS nudar oan mane triste tebes no fuan lakon tamba agoraih wea planu hari tenda hodi halo lia koremetan ba nia avo sira maibe, hetan fali desastre, ida tan, hanesan nee, kona los ba Ami nia aman. 



Iha fatin hanesan oan feto husi JDM, maria hatete katak nudar oan nia sente triste tebes maibe mos nia senti karik buat ruma sala iha uma  laran.

Entre tanto sr. Antonio Pereira (AP) nudar familia haktuir katak rai naruk iha uma ninin, lisan Nauhini, iha areia Sabou io, ne'e uluk tempo japaun ema sira nia avo ida monu ona iha ne'e no avo naran HOER KEY, deposito tuir fali iha tempo sira nian mak Sr, AP nia maun rasik ho naran LUIS KEY monu mos iha fatin ida ne'e, hafoin iha loron 15 setembru 2020, oras tuku 02 lorokraik otl, João da Costa maya monu iha fatin ne 'e .tuir AP katak antes ne'e sira hotu hemu hela kafe, depois hemu kafe hotu, nia feto foun “Elsa“ sei fo haris hela katuas (JDM) no kauas (JDM) sei hatete hela ba nia feto foun katak haris ho be manas hanesan ne'e sa, mutin tiha, hanesan malae Australia, nune'e JDM haris hotu JDM lao sai liur mai laos hanesan bai- bain, tamba bai bai-bain katuas sai liur sei lamas rai,

João da Costa Maya (JDM) nia remata nia peregrinasaun moris iha mundu husi hela oan mane nain hát (4) Carlito, Mario, Anó no Francisco da silva (FS) no oan feto nain tolu (3) Lourensa, Elsa no Maria.

Hakerek: Amorino da Costa Mendes Sarmento

Intrevista: Camilo Pacheco da Silva

Fotografer: Ana Bete Marques 

Font: sentru informasaun suku Rotuto (SISR)

16.09.2020


Friday, September 11, 2020

STRUTURA FILA BA SUKU ROTUTO


 Strutura fila ba suku presiza ema ne'ebé mak iha komitmentu voluntatarismo no domin boot hodi halo aktividade iha terinu no responsabilidade no berani foti desizaun.

Xefi suku Rotuto jose dos santos mos salenta tan katak kontribusaun sira sei mai husi fat - fatin ho nia target atu hodi halakon kiak iha suku Rotuto, núne'e mak presiza strutura ida hodi kolekta kontribuisaun sira ne'ebé sei mai maibe importante mak ema ida bele kobre kolekta kontribuisaun ba ema rotuto oan sira hanesan fusnsionario, impresario sira iha timor no iha estrangeros.

Núne'e iha fatin hanesan mos xefi suku Rotuto hamutuk administrador munio no ministeri pertanian nomos kumunidade sira konsege stabelese strutura ba programa fila ba suku iha sede suku Rotuto iha quinta feira loron 10 fulan setembru 2020.

strutura ba programa fila ba suku Rotuto mak hanesan:

1. Konselerro: administrasaun munisipio, katuas lia nain sira suku Rotuto

2. Kordenador: xefi suku Rotuto konta mos hjo xefi aldeia sira

3. Wakil koordenador: vetarnos desmobilizados sira (mariano da silva “baleia”, Mateus da silva “Bere”, Vicenti gailhos “hakat Sai“, Mateus da silva “makikit”, alexandre mendes “tatoli”)

4. Sekretariadu tekniku: martinho filipe, renato, monis, Samuel, alcino sarmento

5. Sekretariu: Pesoal apoio suku (PAS) Rotuto, melquianos, domingos da silva, aida tilman, claudina da silva.

6. Cordenador kolektor Rotuto: membros aldeia nain 5 ho katequista 

7. Kolektor Cordenador Sama: Agustinho da silva, moises dasilva, camilo da silva, quintao da costa filipe

8. Cordenador colellector dili: silveiro tilman, Antonio da silva, tomas da silva, front mahasiswa Zero

9. Koordenador kolektor betano: joao pInto, joao mendes, joaquim da costa


Hakerek: Amorino da costa mendes Sarmento

Jenis huruf: sentru informasaun suku Rotuto (SISR)

Strutura fila ba suku presiza ema ne'ebé mak iha komitmentu voluntatarismo no domin boot hodi halo aktividade iha terinu no responsabilidade no berani foti desizaun.
Xefi suku Rotuto jose dos santos mos salenta tan katak kontribusaun sira sei mai husi fat - fatin ho nia target atu hodi halakon kiak iha suku Rotuto, núne'e mak presiza strutura ida hodi kolekta kontribuisaun sira ne'ebé sei mai maibe importante mak ema ida bele kobre kolekta kontribuisaun ba ema rotuto oan sira hanesan fusnsionario, impresario sira iha timor no iha estrangeros.
Núne'e iha fatin hanesan mos xefi suku Rotuto hamutuk administrador munio no ministeri pertanian nomos kumunidade sira konsege stabelese strutura ba programa fila ba suku iha sede suku Rotuto iha quinta feira loron 10 fulan setembru 2020.
strutura ba programa fila ba suku Rotuto mak hanesan:
1. Konselerro: administrasaun munisipio, katuas lia nain sira suku Rotuto
2. Kordenador : xefi suku Rotuto konta mos hjo xefi aldeia sira
3. Vice koordenador : vetarnos desmobilizados sira ( mariano da silva “baleia”,Mateus da silva “Bere”,Vicenti gailhos “hakat Sai “,Mateus da silva “makikit”,alexandre mendes “tatoli”)
4. Sekretariadu tekniku : martinho filipe,renato,monis,Samuel,alcino sarmento
5. Sekretariu : Pesoal apoio suku ( PAS )Rotuto,melquianos,domingos da silva,aida tilman,claudina da silva.
6. Cordenador collector Rotuto : membros aldeia nain 5 ho katequista 
7. Cordenador collector Same :Agustinho da silva,moises dasilva,camilo da silva,quintao da costa filipe
8. Cordenador colellector dili :silveiro tilman,Antonio da silva,tomas da silva, front mahasiswa Zero
9. Coordenador collector betano :joao pInto,joao mendes,joaquim da costa

Hakerek : Amorino da costa mendes Sarmento
Fonts : sentru informasaun suku Rotuto ( SISR )
Strutura  fila ba suku presiza ema ne’ebé mak iha komitmentu voluntatarismo no domin boot  hodi halo aktividade iha terinu no responsabilidade no berani foti desizaun.
Xefi suku Rotuto jose dos santos mos salenta tan katak  kontribusaun sira sei mai husi fat -  fatin ho nia target atu hodi halakon kiak  iha suku Rotuto,núne’e mak  presiza strutura ida  hodi kolekta kontribuisaun sira ne’ebé sei mai maibe importante mak  ema ida bele kobre kolekta kontribuisaun   ba ema rotuto oan sira  hanesan fusnsionario,impresario sira iha timor no iha estrangeros .
Núne’e iha fatin hanesan mos xefi suku Rotuto hamutuk administrador municipio no ministeri agricultura  nomos kumunidade sira  konsege stabelese strutura ba programa fila ba suku iha sede suku Rotuto iha quinta feira loron 10 fulan setembru 2020.
strutura ba programa fila  ba suku Rotuto mak hanesan:
1. Konselerro : administrasaun  municipio,katuas lia nain sira suku Rotuto
2. Kordenador : xefi suku Rotuto konta mos hjo xefi aldeia sira
3. Vice koordenador : vetarnos desmobilizados sira ( mariano da silva “baleia”,Mateus da silva “Bere”,Vicenti gailhos “hakat Sai “,Mateus da silva “makikit”,alexandre mendes “tatoli”)
4. Sekretariadu tekniku : martinho filipe,renato,monis,Samuel,alcino sarmento
5. Sekretariu: Pesoal apoio suku (PAS) Rotuto, melquianos, domingos da silva, aida tilman, claudina da silva.
6. Cordenador kolektor Rotuto: membros aldeia nain 5 ho katequista 
7. Kolektor Cordenador Sama: Agustinho da silva, moises dasilva, camilo da silva, quintao da costa filipe
8. Cordenador colellector dili: silveiro tilman, Antonio da silva, tomas da silva, front mahasiswa Zero
9. Koordenador kolektor betano: joao pInto, joao mendes, joaquim da costa

Hakerek: Amorino da costa mendes Sarmento
Jenis huruf: sentru informasaun suku Rotuto (SISR)

Thursday, September 10, 2020

Sosializasaun programa fila ba suku hodi halakon kiak /// Administrator Municipio Manufahi Arantes Isac Sarmento



Sosializasaun ba programa fila fali ba suku hodi halakon kiak husi administrador munio manufahi Dr. Grantes isac sarmento iha sede suku Rotuto, quinta feira loron 10 fulan setembru 2020.

Sosializasaun ba programa ida ne'e hanesan parte luta foun ne'ebé cuntinuasaun husi lebertasaun da patria ne'ebé ita hetan ona no iha era independensia ne'e kontinua ho luta ba libertasaun do povo.

hakTuir husi administrator ne'e kotamadya manufahi katak libertasaun da patria mak ita atingi ona no ida fali mak libertasaun ba povo, libertasaun da patria mak insiator sira uluk halo hahu husi avo don boa ventura, mai to iha avo xavi (Francisco Xavier do Amaral) , kontinua mai sudoso presidenti Nicolau Lobatu, hodi mai to iha maun Xanana ho mos ita nioa FALINTIL lubuk ida, homos organisationun resistensia sira, hahu lao mai to konsege mos iha levantamentu 20 agusto 1982 iha Rotuto, ho hanoin ida hakarak liberta rai ida ne ' e sai nasaun independent, ida ne'e objective ida ne'ebé uluk halo, guando depois sai husi ida ne'e atu liberta povo husi kiak ne'e mak to agora ita sidauk bele resol ida ne'e.

Adminitrador ne'e hatutan tan katak quando ita sidauk menyelesaikan ida ne'e, quaze programa lubuk ida hahu kedas husi tinan 2001 lori ke mai agora sempre lao maibe sidauk menyelesaikan problema halakon kiak, tamba ida ne'e mak husi parte munuicipio manufahi administrador hanesan servidor do povo ho hanoin hili suku Rotuto tamba; iha suku Rotuto lansa ona programa Governo ni-nian, programa Naroman ba suku ne'eb'e lansa ona iha loron 20 fulan Julio 2019, núne'e mak programa ida ne'e atu halo iha suku Rotuto ho naran “fila fali ba suku”.

Programa fila ba suku ida ne'ebé mak suku Rotuto ne'e atu sai suku preimero atu hala'o programa ida ne'e, programa ida ne'e, hala'o tamba 29 sukus iha manufahi uniku suku Rotuto mak iha loron FALINTIL halo levantamentu 20 agusto 1982, tamba levantamentu ida ne'e laos objektif atu membela ema ida rua maibe tujuan atu liberta patria ne'ebé mak halo ema barak mate, ema barak sofre, e balu to ohin loron sei moris hanesan vetaranos nain lima (mateus da silva “Bere”, vicenti Gailhos “hakat Sai”, mateus da silva “makikit” Mariano da silva “Baleia” no alxandre mendes ”tatoli”) no barak sai testamunha lubuk ida sei moris nomos kausa ema barak desetera ba iha fatin seluk no munisipio seluk ne'ebé ho hanoin hakarak rai ida ne'e sai nasaun ida, nasaun Republica demokratik de.timor leste '

Tamba ne'e ohin ita mos hakarak suku Rotuto hatudu mos suku ida ne'ebé atu liberta povo husi kiak, núne'e sai suku exemplar ba suku sira seluk, depios adminsitrasaun munuicipio sei kontinua programa ida ne'e ba 29 suku iha munisipio manufahi .

Administrador munisipio manufahi mos haklean tan katak programa fila ba suku ne'e inspira husi covod - 19 ne'ebé mak administrador ho equipa lubuk ida ba visita dereita ba kumunidade sira iha covid -19 ba maluk sira kerentanan teb-tebes, katuas ferik sira no kbit laek sira, husi ida ne'e fanun ho hanoin katak ita iha hela forsa boot ida ne'ebé durante ne'e ita sidauk gere forsa ne'e didiak tamba iha covid -19 ne'e ema hotu - hotu iha interese boot tebes hakarak ajuda maluk sira ne'ebé presija, hakarak ajuda maluk sira ne'ebé kbit laiha no husi moras covid 19 hamosu movimentu boot ida, movimentu caridade husi ne'e hanoin katak ita iha forsa.

Forsa nemak mai husi autoridade sira husi munisipio no autoridade sira iha suku liu liu xefi aldeia sir abele identifika maluk kerentanan sira ne'ebé mak moris ne'e susar teb tebes núne'e mak ho hanoin oinsa mak bele neoris fali sentimentu solidaridade ida neoris fali sentimentu 'solidaridade ida e ba ita nia povo, tamba uluk movimentu solidaridade boot teb-tebes ho hanoin ida deit timor tengki sai nasaun independent tamba nemak ohin ita hakarak hahu liberta povo sai husi kiak, forsa ida mos mak katuas uma lisan sira ne'ebé bele ajuda hala ' o servisu solidaridade ne'ebé mak ita nia kultura respeita tebes, hanesan halo uma lisan sira nia emar sira kumpri hodi halao, tuir fali mak gerasaun suku nian '

Fila ba suku ne'e laos atu lori rotuto oan sira iha fatin seluk fila mai suku ne'e, lae maibe sira ba buka moris iha ne'eba hanesan iglatera, irlanda, Australia korea no espailha iha timor laran hodi buka moris buat ne ' ebé sira hetan iha ne'eba bele kontribui netik $ 1.00 ka buat seluk mai suku Rotuto hodi ajuda fali inan aman sira ne'ebe kbiit laek, inan aman sira ne'ebé presiza tau matan, ne'e ba gerasaun rotuto nian namkari iha ne ' ebé deit atu apoio ba programa ida ne'e.

Administrador ne'e mos sublina tan katak forsa ida mos mak organisationun sosiadade sipil sira mos sai hanesan forsa hodi mobilize no apoio ba programa fila ba suku, tuir fali strutura governo ni-nian liu liu ministerio scientultura nia knar ida mak atu identifika potensia Agricola nune 'e tos nain sira halo to'os hodi kuda ai-han sira ne'ebe bolu deferifikasaun scientultura, alende de agianultura ministerio edukasaun atu indentifika estudantes sira, parte saude mos atu ajuda tau matan ba kbit laek sira halo tratamentu ho didiak la presiza lori ba rumah sakit.

Adminstrador ne'e mos esperansa katak se hot-hotu apoio ba programa ida ne'e mak sei halo lansamentu iha tempo badak, tuir data tentaiva iha dia 10 ou 15 outubro 2020 núne'e komesa hahu servisu ida ne'e konta ho admintrador munuicipio manufahi.


Hakerek: Amorino da costa mendes sarmento 

Jenis huruf: Sentru informasaun suku Rotuto (SISR)

Liberta povo husi kiak /// Alcino Sarmento// husi Ministerio agricultura

 


Tuir alcino isac iha sosializasaun ba programa fila ba suku, nia hatete katak liberta povo husi kiak no halo dezenvolvementu iha Rotuto lais liu tengki liu husi redi ida, tamba ne'e atu liberta nasaun no liberta povo, uluk tamba atu liberta patria mak iha levantamentu 20 agusto 1982 halo povo rotuto muda obrigatorio husi Rotuto hodi ba iha fatin desterado sira, núne'e mak sofrementu hirak ne'e mak nia rezultadu hetan ukun rasik-an ida ne'e sidauk totamba ne'e, mai ita, kaer liafuan ida katak ita nia funu ne'e sidauk hotu, quando wainhira sidauk leberta povo husi kaik, liberta povo husi kbiit laek sira mak ita nia luta sidauk ke Rohan.

Tuir Alcino sarmento, iha sede suku Rotuto, quinta feira 10 fulan setembru 2020 hatete katak libertasaun da patria ho sofrementu ne'e boot ne'eb'e mak povo Rotuto hetan no senti no berani hala'o nusa mak nudar Rotuto oan tur ona iha acc laran, sae ona kareta, halo ona uma mutin, sai ona funsionario, hetan ona osan veteranus hanesan rezultadu husi ukun rasik - an ida ne'e nusa mak atu liberta povo husi kiak ita labele, Alcino sarmento desafia tan katak ita nia funu sidauk hotu, ita nia funu mak atu oinsa alkanja liberta povo husi kiak.

Ukun - an ne'e la liu husi ema ida - idak nia hanoin, se liu husi ema ida - ida nia hanoin karik ita oho malu mohu tiha ona, maibe lae, ukun - an ne'e ita hetan tamba ita fiar malu, tamba ita rona malu, tamba ita salva malu, tamba ita hadomi malu, tamba ita hamutuk, ne'emak ita hodi hetan libertasaun da patria, se ita la hanesan ne'e ita rahun tiha, ema ne'ebé funsionario indonmesia, funsionario nafatin, ema ne'ebé mak GPK (Gerakan Penagacau Keamanan) sei mate hotu, tamba ne'e Alcino sublina tan katak se ita kontinua fiar malu, hadomi malu, ita hamutuk hanesan uluk mak mak it abele alkanja liberta povo.

Alcino sarmento, mos motiva povo Rotuto atu kaer nafatin konseitu Natureza, dezenvolvementu ne'e suliun hanesan beé no sulin hanesan mota, karik mota ne'e sulin to tasi karik ema sei husi mota ulun ne'e iha ne'ebé nune'e “ kebanggaan ”boot ida ba ita, nune'e mak Alcino Sarmento husu ba povo Rotuto katak mai ita hamutuk marka tan Estoria ida“ determinante tan ba libertasaun do povo ”nune'e tengki marka tan estorio ida katak ita mos bele, no buat ne ' ebé mak ita halo ona la lakon husi estoria, nune'e Alcino mos ho liafuan filosofia hateten labele tur ho o nia pasado, maibe o tengki tur ho o nia future, pasado ne'e sai hanesan dalan motivasaun ba futuru.

Tamba ne'e mak Nia (Alcino Sarmento) husu katak mai ita “amankan” programa fila ba suku hodi hatudu katak ita mos bele, ita mak we matan ne'e, ita mak gerasaun ne'ebé atu kompleta liafuan sagrado ida liberta povo. núne'e husu ba katuas lia nain sira atu hatun ”petuah“ ba gerasaun sira iha ne'ebé deit atu tau hamutuk kbiit hodi tulun ita nia gerasaun sira ne'ebé sei kiak hela ne'e, nune'e mak husu ita hotu halo revolusaun sosial ida hodi menyelesaikan probrema kiak hodi nune'e mak husu ita nia hamutuk mak sei metin hanesan aisar ida hodi hamos (halakon) kiak iha Rotuto ne'e bele mos.

Hakerek: Amorino da costa Mendes Sarmento

fontes: SISR