Sosializasaun ba programa fila fali ba suku hodi halakon kiak husi administrador munio manufahi Dr. Grantes isac sarmento iha sede suku Rotuto, quinta feira loron 10 fulan setembru 2020.
Sosializasaun ba programa ida ne'e hanesan parte luta foun ne'ebé cuntinuasaun husi lebertasaun da patria ne'ebé ita hetan ona no iha era independensia ne'e kontinua ho luta ba libertasaun do povo.
hakTuir husi administrator ne'e kotamadya manufahi katak libertasaun da patria mak ita atingi ona no ida fali mak libertasaun ba povo, libertasaun da patria mak insiator sira uluk halo hahu husi avo don boa ventura, mai to iha avo xavi (Francisco Xavier do Amaral) , kontinua mai sudoso presidenti Nicolau Lobatu, hodi mai to iha maun Xanana ho mos ita nioa FALINTIL lubuk ida, homos organisationun resistensia sira, hahu lao mai to konsege mos iha levantamentu 20 agusto 1982 iha Rotuto, ho hanoin ida hakarak liberta rai ida ne ' e sai nasaun independent, ida ne'e objective ida ne'ebé uluk halo, guando depois sai husi ida ne'e atu liberta povo husi kiak ne'e mak to agora ita sidauk bele resol ida ne'e.
Adminitrador ne'e hatutan tan katak quando ita sidauk menyelesaikan ida ne'e, quaze programa lubuk ida hahu kedas husi tinan 2001 lori ke mai agora sempre lao maibe sidauk menyelesaikan problema halakon kiak, tamba ida ne'e mak husi parte munuicipio manufahi administrador hanesan servidor do povo ho hanoin hili suku Rotuto tamba; iha suku Rotuto lansa ona programa Governo ni-nian, programa Naroman ba suku ne'eb'e lansa ona iha loron 20 fulan Julio 2019, núne'e mak programa ida ne'e atu halo iha suku Rotuto ho naran “fila fali ba suku”.
Programa fila ba suku ida ne'ebé mak suku Rotuto ne'e atu sai suku preimero atu hala'o programa ida ne'e, programa ida ne'e, hala'o tamba 29 sukus iha manufahi uniku suku Rotuto mak iha loron FALINTIL halo levantamentu 20 agusto 1982, tamba levantamentu ida ne'e laos objektif atu membela ema ida rua maibe tujuan atu liberta patria ne'ebé mak halo ema barak mate, ema barak sofre, e balu to ohin loron sei moris hanesan vetaranos nain lima (mateus da silva “Bere”, vicenti Gailhos “hakat Sai”, mateus da silva “makikit” Mariano da silva “Baleia” no alxandre mendes ”tatoli”) no barak sai testamunha lubuk ida sei moris nomos kausa ema barak desetera ba iha fatin seluk no munisipio seluk ne'ebé ho hanoin hakarak rai ida ne'e sai nasaun ida, nasaun Republica demokratik de.timor leste '
Tamba ne'e ohin ita mos hakarak suku Rotuto hatudu mos suku ida ne'ebé atu liberta povo husi kiak, núne'e sai suku exemplar ba suku sira seluk, depios adminsitrasaun munuicipio sei kontinua programa ida ne'e ba 29 suku iha munisipio manufahi .
Administrador munisipio manufahi mos haklean tan katak programa fila ba suku ne'e inspira husi covod - 19 ne'ebé mak administrador ho equipa lubuk ida ba visita dereita ba kumunidade sira iha covid -19 ba maluk sira kerentanan teb-tebes, katuas ferik sira no kbit laek sira, husi ida ne'e fanun ho hanoin katak ita iha hela forsa boot ida ne'ebé durante ne'e ita sidauk gere forsa ne'e didiak tamba iha covid -19 ne'e ema hotu - hotu iha interese boot tebes hakarak ajuda maluk sira ne'ebé presija, hakarak ajuda maluk sira ne'ebé kbit laiha no husi moras covid 19 hamosu movimentu boot ida, movimentu caridade husi ne'e hanoin katak ita iha forsa.
Forsa nemak mai husi autoridade sira husi munisipio no autoridade sira iha suku liu liu xefi aldeia sir abele identifika maluk kerentanan sira ne'ebé mak moris ne'e susar teb tebes núne'e mak ho hanoin oinsa mak bele neoris fali sentimentu solidaridade ida neoris fali sentimentu 'solidaridade ida e ba ita nia povo, tamba uluk movimentu solidaridade boot teb-tebes ho hanoin ida deit timor tengki sai nasaun independent tamba nemak ohin ita hakarak hahu liberta povo sai husi kiak, forsa ida mos mak katuas uma lisan sira ne'ebé bele ajuda hala ' o servisu solidaridade ne'ebé mak ita nia kultura respeita tebes, hanesan halo uma lisan sira nia emar sira kumpri hodi halao, tuir fali mak gerasaun suku nian '
Fila ba suku ne'e laos atu lori rotuto oan sira iha fatin seluk fila mai suku ne'e, lae maibe sira ba buka moris iha ne'eba hanesan iglatera, irlanda, Australia korea no espailha iha timor laran hodi buka moris buat ne ' ebé sira hetan iha ne'eba bele kontribui netik $ 1.00 ka buat seluk mai suku Rotuto hodi ajuda fali inan aman sira ne'ebe kbiit laek, inan aman sira ne'ebé presiza tau matan, ne'e ba gerasaun rotuto nian namkari iha ne ' ebé deit atu apoio ba programa ida ne'e.
Administrador ne'e mos sublina tan katak forsa ida mos mak organisationun sosiadade sipil sira mos sai hanesan forsa hodi mobilize no apoio ba programa fila ba suku, tuir fali strutura governo ni-nian liu liu ministerio scientultura nia knar ida mak atu identifika potensia Agricola nune 'e tos nain sira halo to'os hodi kuda ai-han sira ne'ebe bolu deferifikasaun scientultura, alende de agianultura ministerio edukasaun atu indentifika estudantes sira, parte saude mos atu ajuda tau matan ba kbit laek sira halo tratamentu ho didiak la presiza lori ba rumah sakit.
Adminstrador ne'e mos esperansa katak se hot-hotu apoio ba programa ida ne'e mak sei halo lansamentu iha tempo badak, tuir data tentaiva iha dia 10 ou 15 outubro 2020 núne'e komesa hahu servisu ida ne'e konta ho admintrador munuicipio manufahi.
Hakerek: Amorino da costa mendes sarmento
Jenis huruf: Sentru informasaun suku Rotuto (SISR)
No comments:
Post a Comment