Thursday, September 10, 2020

Liberta povo husi kiak /// Alcino Sarmento// husi Ministerio agricultura

 


Tuir alcino isac iha sosializasaun ba programa fila ba suku, nia hatete katak liberta povo husi kiak no halo dezenvolvementu iha Rotuto lais liu tengki liu husi redi ida, tamba ne'e atu liberta nasaun no liberta povo, uluk tamba atu liberta patria mak iha levantamentu 20 agusto 1982 halo povo rotuto muda obrigatorio husi Rotuto hodi ba iha fatin desterado sira, núne'e mak sofrementu hirak ne'e mak nia rezultadu hetan ukun rasik-an ida ne'e sidauk totamba ne'e, mai ita, kaer liafuan ida katak ita nia funu ne'e sidauk hotu, quando wainhira sidauk leberta povo husi kaik, liberta povo husi kbiit laek sira mak ita nia luta sidauk ke Rohan.

Tuir Alcino sarmento, iha sede suku Rotuto, quinta feira 10 fulan setembru 2020 hatete katak libertasaun da patria ho sofrementu ne'e boot ne'eb'e mak povo Rotuto hetan no senti no berani hala'o nusa mak nudar Rotuto oan tur ona iha acc laran, sae ona kareta, halo ona uma mutin, sai ona funsionario, hetan ona osan veteranus hanesan rezultadu husi ukun rasik - an ida ne'e nusa mak atu liberta povo husi kiak ita labele, Alcino sarmento desafia tan katak ita nia funu sidauk hotu, ita nia funu mak atu oinsa alkanja liberta povo husi kiak.

Ukun - an ne'e la liu husi ema ida - idak nia hanoin, se liu husi ema ida - ida nia hanoin karik ita oho malu mohu tiha ona, maibe lae, ukun - an ne'e ita hetan tamba ita fiar malu, tamba ita rona malu, tamba ita salva malu, tamba ita hadomi malu, tamba ita hamutuk, ne'emak ita hodi hetan libertasaun da patria, se ita la hanesan ne'e ita rahun tiha, ema ne'ebé funsionario indonmesia, funsionario nafatin, ema ne'ebé mak GPK (Gerakan Penagacau Keamanan) sei mate hotu, tamba ne'e Alcino sublina tan katak se ita kontinua fiar malu, hadomi malu, ita hamutuk hanesan uluk mak mak it abele alkanja liberta povo.

Alcino sarmento, mos motiva povo Rotuto atu kaer nafatin konseitu Natureza, dezenvolvementu ne'e suliun hanesan beé no sulin hanesan mota, karik mota ne'e sulin to tasi karik ema sei husi mota ulun ne'e iha ne'ebé nune'e “ kebanggaan ”boot ida ba ita, nune'e mak Alcino Sarmento husu ba povo Rotuto katak mai ita hamutuk marka tan Estoria ida“ determinante tan ba libertasaun do povo ”nune'e tengki marka tan estorio ida katak ita mos bele, no buat ne ' ebé mak ita halo ona la lakon husi estoria, nune'e Alcino mos ho liafuan filosofia hateten labele tur ho o nia pasado, maibe o tengki tur ho o nia future, pasado ne'e sai hanesan dalan motivasaun ba futuru.

Tamba ne'e mak Nia (Alcino Sarmento) husu katak mai ita “amankan” programa fila ba suku hodi hatudu katak ita mos bele, ita mak we matan ne'e, ita mak gerasaun ne'ebé atu kompleta liafuan sagrado ida liberta povo. núne'e husu ba katuas lia nain sira atu hatun ”petuah“ ba gerasaun sira iha ne'ebé deit atu tau hamutuk kbiit hodi tulun ita nia gerasaun sira ne'ebé sei kiak hela ne'e, nune'e mak husu ita hotu halo revolusaun sosial ida hodi menyelesaikan probrema kiak hodi nune'e mak husu ita nia hamutuk mak sei metin hanesan aisar ida hodi hamos (halakon) kiak iha Rotuto ne'e bele mos.

Hakerek: Amorino da costa Mendes Sarmento

fontes: SISR


No comments:

Post a Comment