Monday, December 5, 2022

DNDHC HALO DIFULGASAUN LEI BA RAI IHA SUKU ROTUTO

 


SISR : segunda feira loron 5 fulan dezembro,Tinan 2022 Diresaun Nacional dos Direitos humanos e cidadania (DNDHC ) difulga informasaun lei ba rai,ba kumunidade Rotuto,iha sede suku Rotuto, nune’e iha divulgasaun ne’e JOSE PUALINO nebe’e reprezenta director intereno DNDHC hateten katak liu husi difulgasaun lei ba rai ne’e, atu fahe informasaun kona ba direitu no dever cidadaun sira nian,atu bele kontribui ba paz no dezemvolvimentu,hodi núne’e husi ministerio justisa halao nia programa ne’e atu koalia kona ba lei tolu nebe koalia kona ba nain ba rai tuir lei no 13 /2017 ne’ebé mak atu fahe atribuisaun diretu nain ba rai ba komunidade.

Liu husi difulgasaun informasaun lei ba rai ne’e ho objetivo atu povu hetan certifikadu nain ba rai ne’ebé dala barak ita koalia kona ba nain ba rai maibe la iha evedencia, ita koalia deit katak uluk hau nia avo nia rai iha ida ne’e to ba ida ne’e maibe evedencia ita laiha ,hodi núne’e ho lei ida ne’e ita komesa ho processo lei no oinsa atu sukat rai no idetifika rai ida no rai ida ne’e, nain ba se, tamba ne’e mak ho difugasaun informasaun lei ba rai ba kumunidade sira karik ema ‘mai sukat rai la bele impede,núne’e bele identifika kona ba Nain ba rai ne’e,ne’ebé sei liu husi levantementu neutral no tenke sukat rai nia baliza no atu halo levantementu kadestral .

Tuir JOSE PAULINO katak; informasaun dekretu lei no lei kadestral, karik maluk sira nebe atu sukat rai tenke kopera hamutuk ho terras e propriedades bele hetan certifikadu nain ba rai karik laiha certifikadu ita bot sira labele sai nain ba rai no ba se deit bele ba rezistu, karik mosu disputa tur hamotuk atu resolve labele hatudu deit ho katana hodi amiasa malu tan deit atu sai nain ba rai.

Núne’e mos reprezentante xefi suku Rotuto LEONEL ARTUR atual hanesan xefi aldeia Sabou iha abertura ne’e, sublina tan katak nudar servedor ida, iha suko Rotuto fo agradese no orguilho teb-tebes ba preznsa ministerio Justiça liu husi Dirersaun Nacional Direitos Humanos e Cidadania ( DNDHC ) ne’ebé ho nia inisiativa bot teb-tebes hodi hakat mai suku Rotuto,maske suku ida ne’e hela iha areia remotas maibe DNDHC ho laran kman mai halo difulgasaun informasaun lei ba rai iha suku ne’e,núne’e kumunidade iha suku ne’e bele hetan esplikasaun ne’ebé detalhos kona ba lei rai nian.

 Iha difulgasaun informasaun ne’e kumunidade suku Rotuto entuzias tebes hodi rona difulgasaun lei ba rai ne’e no iha difulgasaun lei ba Rai ne’e marka mos prezensa husi profesores EBF suku Rotuto,EBC biskarem,kumunidade husi Aldeia lima iha suku Rotuto,gropu HAKBIT,GTTK BERMAU,vetranos inklui mos sentru inform,asaun suku Rotuto.

========

Sentru informasaun suku Rotuto

Lauriana soares & Evalita Gerilia dos Santos de Jesus

Editor : amorino da costa Mendes sarmento


EBF SUKU ROTUTO HALA'O EXAME PASSA KLASSE BA ESTUDANTES SIRA

 


SISR : Segunda feira loron 14 fulan novembro tinan 2022 Ensino Basica Filial (EBF) Suco Rotuto halao exame passa klasse ba estudante sira hahu husi klasse 1 to klasse 6,iha exame passa klasse ne'e, kordenador EBF Suco Rotuto dar SilvaAgosto dar Silva benci katakan total alunos nebe tuir exame final ne'e, hamutuk estudantes ema nain 143, ne'ebé kompusto husi mane hamutuk 72 no feto hamutuk 71, mak agora dadauk partisipa hela exame 3º perido ba loron ohin, (14/11), ne ' ebé processu avaliasaun fahe ba parte rua parte dadersan mak klasse 1 to klasse 3 parte lorokraik mak klasse 4 to klasse 6 .


Kordenador EBF Suku Rotuto, hatutan tan katak horario nebe mak estabelese ona ba exame pasajem klasse avalia kontinuasaun ba tinan 2022 iha EBF SUKU Rotuto ba loron dahuluk, segunda feira ( 14/11) estudante sira hahu ho material relijiaun no pasmatica, exame ne matematica ' e to sexta mak foin termina, ne'ebé kompustu husi material 9.

Iha biban ne'e,koordenador EBF suku Rotuto, Agusto da Silva, sente kontenti tamba exame ba tinan ida ne'e ho tinan kotuk iha diferensa tebes ,deferensa iha mudansa kalendariu ba exame nian lolos halao exame iha 21 de novembro 2022, maibe exame ne'e, hala'o tiha fali iha loron 14 de novembro diferensa iha ne'e, maibe iha parte edukasaun manten nafatin pozisaun rona orientasaun hosi menteriiu Educação rasik, kordenador EBF NE'E, sublina tan katak exame ba loron ohin lao ho diak no sussesu, iha klasse ida-idak ho Professor da turma sira no sira mos partisipa hela iha sira nia aula no horario ho oras nebe maka taka hela iha sira nia sala laran .


 kordenador EBF Suco Rotuto salenta tan katak tuir kordenador EBF nia hare no nia espetativa ba ita nia oan no alin kik oan sira hosi klasse 1 ho sira nia estudante nebe maka mai hamutuk ema nain 20 mane 3 no feto 17 , klasse 2º ano iha 25, klasse 3 ba parte dader nian mak tuir hela exame iha aula laran,núne'e sira hot hotu entuziasmo hodi patisipa iha teste avaliasaun ne'e,la hanesan aula bai -bain ne'ebé mak balu semper falta,maibe iha exame ne'e ,sira nia prezensa completu, tamba exame ne'e, exame pasajem klasse,núne'e mos iha teste ne'e, hodi hare ba sira nia kapasidade no konhesementu lor-loron.


====

Sentru Informasaun suku Rotuto

Kobertura & Hakerek :

 Laurana Soares 

Julia Maria seixaas

Efelita Gereilha dos Santos de Jesus 

Editor 

Amorino Da Costa Mendes Sarmento

Monday, November 14, 2022

MURODORES SUKU ROTUTO SEI PARTISIPA IHA FESTIVAL MUSICA NO CULTURA IHA ATAURO


Liafuan ne'e fo sai husi xefi suku Rotuto Jose Dos Santos iha nia residensia, domingo loron 13 fulan novembro tinan 2022,-wainhira hala'o hela encontro preparasaun ho morodores sira ne'ebé tuir plano sei desloka ba Atauro iha domingo loron 20 fulan ne'e (11/2022) .

tuir xefi suku Rotuto kata suku Rotuto hetan convite ne'e husi menteriio da educação municipio Manufahi,husi depermentu Arte e Cultura manufahi hodi partisipa mos iha festival Musica no Cultura ne'ebé for sai husi Prezidente da Republica ( PR ) no Ministerio Turismo Comercio e Industria ( MTCI ) ne'ebé sei halao iha Municipio Atauro , hahu husi loron 21 to 24 fulan novembro tinan ne'e ( 2022 ).

Núne'e mos xefi suku Rotuto , hatutan tan katakan iha festival musica no cultura ne'ebé sei hala'o iha Atauro ,husi Rotuto tuir convite, murudores suku Rotuto ne'ebé mak partisipa kompusto husi ema nain 10, ( mane nain 5 no feto nain 5 ) sei aprezenta mos sergala,ulik no semane iha festival refere.


Iha encontro ne'e, Reprezeta morudores sira hotu, Agapito da Silva mos hatete katakan wainhira to iha Atauro karik iha posibilidade no tempo, sira mos sei buka tuir Rotuto oan ne'ebé ba kastigo hodi troka fali liurai ida nia fatin ,iha tinan Maizamenus 1944 – 1945, ema sira ba kastigo mak hanesan Manuel Berkoli husi Uma fukun Fusu Mauloe,Tat Koil ho Keibere husi uma lisan Kolitada,Cristobu ho Bermali husi uma lisan Hunloko, João Duankey husi uma kadunan Boeloko, Lumar Ama , liman sorin husi Uma kadunan Boeloko liman sorin husi Uma fukun Resmeia, Kei Manu husi uma fukun Kabita Ulu,Koil mau husi Uma fukun manfat ( manehat ) no Seus Manu husi uma Fukun Resmeia no seluk tan.

Iha Encontro ne'e,sentru informasaun suku Rotuto nota,morrodores sira ne'ebé atu ba Atauro hodi partisipa iha festival ne'e sira hatudu contentte tamba bele partisipa mos iha eventu ne'e.


======

Sentru informasaun suku Rotuto

Amorino da costa Mendes Sarmento ( Che Arino Lara 82 )


Sunday, November 13, 2022

SOSIALIZASAUN LEI ORGANICO SASCAS NO MATADALAN PROPOSTA BA FUNDUS SUBVENSAUN PUBLIKU

 


SISR ; tersa feira,loron 08 fulan Novembro,tinan 2022,iha salaun de Sandello CEFOBOM Manufahi,husi Servisu Apoio Socidade Civil e Auditoria social ( SASCAS ) no FONGTIL hala'o Sosializasaun kona ba dekreitu lei no.25 / 2021 de 17 de Novembro kona ba SASCAS,ne'ebé iha sosializasaun ne'e Reprezenta Dereitur Exekutivo FONGTIL Lorenco Tito Ximenes hatete katak FONGTIL iha mandatu hat mak hanesan halo kontaktu ho Ngo's sira no parsero sira,fahe informasaun,hasa'e kapas noidade Ngo Sira nune'e Tito Ximenes mos hatutan tan katak liu husi sosializasaun ne'e atu NGos sira,gropu kumunitaria sira bele hatne lei kona ba SASCAS tidak ada oinsa bele assesu ba fundus subvensaun publiku.



Iha fatin hanesan adjuntu dereitur SASCAS Izaias Quteres Soares ne'ebé reprezenta Dereitur geral SASCAS mos haklean liu tan kona ba SASCAS katak SASCAS ne'e transforma husi Gabinete de Apoio Sosiadade Civil ( GASC ) ho unidade ) ba dekreitu lei no.25 / 2021 de 17 de Novembro, SASCAS komesa ada halao nia servisu hanesan agensi publiku ida ho nia natureza autonomia administrativo no financeiro.

Núne'e Izaias Quteres Soares akresenta tan katak SASCAS ho nia misaun ida mak atu apoio organizasaun sosiadade civil hot hotu para nia bele hala'o nia knar no nia aktividade mais liu tan iha sosidade sira nia leet,tamba sira mak bele hala'o aktividade sira ne'e , dereta ba kumunidade sira, nomos Izaias hatktuir tan katak objektif husi sosializasaun ne'e tamba hare ba pasado fundus subvensaun publiku ida ne'e ne'ebé atribui ba sociadade civil sira maioria mak assesu ba fundus ida ne'e husi municipio balu deit ho razaun katak parte balu la assesu ba informasaun kona ba SASCAS lolos ne'e atu halo servisu saida hodi attende organizasaun sociadade civil sira hotu.


Adjuntu dereitur ne'e mos salenta tan katak esperensia ne'eb'e iha, tinan hira liu ba municipio balu deit mak aplika proposta hodi assesu ba fundus subvensaun publiku ne'e,hodi núne'e ho programa sosializasaun ida ne'e, atu habelar liu tan ba parte hotu núne'e iha masa depan organizasaun socidade sipil sira hotu hotu,gropu kumunitaria sira hahu husi areia rurais to nasional sira hot hotu bele kebencian oinsa bele assesu ba fundus subvensaun publiku ne'e,tamba sipil knar sosiaadade solusaun nasaun nomos importante tebes ba dezenvolvementu nasaun ne'e no orsamaneto ne'e hotu hotu nian.



Iha sosializasaun ne'e reprezenta Administrador Muncipio Manufahi Julio Godinho hatoo agradese ba SASCAS no FONGTIL bele kolabora no servisu hamutuk hodi realiza aktividade sosializasaun iha municipio manufahi kona ba assuntu dekreitu lei lei SASCAS ni-nian tidak ada mata e tenik julio Godinho katak sosializasaun ne'e importante atu parte hotu bele assesu ba Fundus Subvensaun publiku ne'e, tamba organisasi sosiadade sipil sai hanesan parsero ba dezenvolvementu ninian ne'ebé bele tulun mos pemerintahan tidak ada estado hodi halao dezen no ita nia nasaun, hodi núne'e Julio Godinho mos hatutan tan katak governoro no estado iha obrigasaun mak atu fo tulun no apoio ba organizasaun hirak ne'e,hodi halao atividade sira ne'ebé bele kontribui diak liu bai ha prosesu dezenvolvementu ita nia rai no nasaun liu husi setor sira ne'e mak iha, nune'e mos reprezentate administrador municipio ne'e hatutan tan katak organizasaun sosiadade civil sira mos sai hanesan auditoria social ida atu programa sira ne'ebé mak halao bele lao tuir nia dalan,hodi nune'e bele servi diak liu nasaun ida ne'e.


=======

Sentru informasaun suku Rotuto 

Saya



orino da costa Mendes Sarmento ( che Arino Lara 82 )



Thursday, November 3, 2022

FINADU IHA SUKU ROTUTO

 


SISR: quarta feira loron 2 fulan Novembro Tinan 2022 sarani Rotuto selebra loron matebian iha cemeterio Rotuto.

Iha selebrasaun nee sarani Rotuto ba visita matebian Sira, hodi Kare aifunan nudar meus hodi hanoin hikas família Sira Ne'ebé oras nee la hamutuk ona iha mundu nee.

Loron finadu hanesan  cultura ida ne'ebé sarani katolik Sira sempre selebra kada tinan tinan, ida nee akontese mos iha suku Rotuto.

Núne'e tinan nee husi observasaun Sentru Informasaun Suku Rotuto nota katak iha suku Rotuto sarani sira Nudar Rotuto oan husi same,Dili no Fatin seluk Tan Fila Mai suku Rotuto hodi ba kare aifunan iha cemeterio Rotuto.

=====

Sentru Informasaun Suku Rotuto

Amorino da Costa Mendes Sarmento

Foto Camilo P. da Silva

Wednesday, November 2, 2022

“ IMI BUKA SAI SANTO BA HANESAN IMI NIA AMAN LALEHAN SANTO “

 


SISR ; omelia husi padre Fernando da Silva iha selebrasaun misa ba santo no Santa sira iha Capela Estasaun Rotuto,tersa feira,loron 1 fulan novembro tinan 2022.

Iha omelia ne’e padre Fernando mos hatutan tan katak Santo ne’e laos padre madre sira deit,maibe ita hot hotu tengki sai santo,sai santo iha ida ida nia knar hodi defende lia los,defende dotrina igreja katolika, defende ita nia solidaridade,labele fo terus ema,labele fo susar ema,tamba santo santa ne’e laos padre madre deit maibe ita hot hotu ne’ebé simu sakramento baptismo,ita hot hotu simu knar tolu hanesan deit katak Sai Profeta, Sai Liurai no Sai Nai Lulik.

Núne’e mos amo selebrante misa ne’e  salenta tan katak Knar tolu ne’e atu ita halo tuir hodi moris sai santo,tamba maromak ne’ebé halo ita ne’e,  Santo, sai santo hodi tuir santo sira ne’ebé hanesan naroman kiik ida ba ita ne’ebe hatudu exemplo ba ita, atu ita ida idak nia fiar no hahalok ne’e bele ba to iha Nai Jesus Kristu no to Maromak.

Santo ne’e ita  hot hotu tengki sai santo laos sira ne’ebé konsagrado ka kosnsagrada deit,maibe atu moris sai santo ita hahu ho orasaun,orasaun labele falta loron ho kalan ita halo iha ita nia uma,sai santo laos ita reza deit maibe hatudu mos liu husi hahalok,moris kiak,moris simples,labele hamatak ema nia sasan,labele diskrimina ema,debe ema nia sasan karik, tengki selu,labele dun matak ema ,labele naok ema nia sasan,labele naran hatete ema tun  sae,tamba moris Santo ne’e ema sira ne’ebé hakas an atu moris tuir valor evangelho nian,defende justiza halo karidade,hadomi lia los no fo sira nia an tomak ba maromak,tamba ita nia Nai jesus Cristo.

“Ksolok ba ema sira ne’ebe tanis,hamrok ba justiza,ksolok ba ema sira ne’ebe ema duni,ksolok ba ema sira ne’ebe, ema fo terus,ksolok ba, ema sira neebé hamlaha,ksolok ba imi,wainhira tan hau( Jesus ) Ema hatete at imi,lori imi atu foti lia los hodi soi imi,haksolok ba hahi ba, basa imi nia kolen iha lalehan wain”.











======

Sentru informasaun suku Rotuto 

Evalita Gerilia do Santos de Jesus  & Lauriana soares 

Amorino da Costa Mendes Sarmento

MTCI APOIO ONA 40% BA GTTK BERMAU IHA SUKU ROTUTO

 

SISR ; liafuan ne’e hato’o husi gestor Gropu Trabalho Turismo Kumunitario ( GTTK ) Beleza Rotuto Matak no Uniku ( BERMAU)  sr. Amorino da costa mendes Sarmento, iha sede suku Rotuto wainhira halao encontro ho membros konselho suku Rotuto,membros strutura GTTK BERMAU,gropu targetu ba atrasaun turistiku,gropu Sabou Ria no Gropu Erafa, iha segunda feira, loron 31,fulan outubro,tinan 2022.

Iha encontro ne’e gestor ne’e koalia kona ba fatin implementasaun aktividade atrasaun turistiku ne’ebé atu hala’o iha suku Rotuto,ne’ebé tuir konsessus kolektivo iha encontro ne’e fatin ba implementasaun atrasaun turistiku mak hanesan Ailuli aldeia Hatuhei,suku Rotuto nomos iha sede suku nia oin,nune’e mos ba gropu targetu hanesan sabou ria no erafa  ne’ebé sei halao iha sabou io   aldeia foehei no aimethei iha aldeia hatuhei.

Gestor GTTK BERMAU mos salenta tan kona ba aktividade ne’ebé mak sei halo  fahe ba parte rua parte preimeiru mak fasilidade geral turismo nian mak hanesan konstroi Arku bemevindo iha Ailuli,postu informasaun ba turistiku nian no toilet publiku  besik Postu informasaun ne’e sei halo iha Ailuli,uma negosio kumunitario iha sede suku nia oin,monta sinais trusitiku hodi hatudu ba atrasaun turistiku sira,Quadro informasaun ba areia turistiku sira,parte segundu mak gropu tragetu turistiku sira mak hanesan iha gropu sabou ria sei halao toilete publiku,photo shoot,monta lampu haleu iha areia photo shoot nian ne’e,halo lutu haleu iha areia ne’e,dada be ba to iha fatin ne’e no iha gropu Erafa mak sei halo photo shoot ida iha aimethei.

Núne’e mos Sr.Amorino nudar Gestor ba gropu GTTK BERMAU hatutan tan katak total orsamentu ne’ebé apoio husi Ministerio Turismo e Comercio Industria ( MTCI ) liu husi Husi Vise Ministera Turismo Kumunitaria e Cultural hodi dezenvolve atrasaun turistiku iha suku Rotuto hamutuk $ 49.978.00 maibe prosesu ne’e fazeadamente neébé ba faze dahuluk husi Ministerio aloka ona  40% hodi halo aktividade sira ne’ebé temi ona iha leten,ne’ebé ho total orsamentu hamutuk $ 19.991.20 no osan ne’e agora dadauk iha ona GTTK BERMAU nia liman hodi halo atividade turismo ne’ebé mak temi ona iha leten.
Sr. amorino mos salenta tan katak turi lolos, atividade ne’e halaó tiha ona,maibe tamba aktividade iha suku Rotuto ne’e mais dupla no fahe ema la to hodi halo servisu ne’e,no foin dadauk mos ema hot hotu konsentra ba limpeza no harii besi Rin eletricidade  nian mai suku Rotuto,balu mos halo uma UKL,balu mos halo escola nomos ho iklima ne’ebé udan ben barak liu mak atividade turismo ne’e foin mak atu halo iha fulan novembro tinan ne’e ( 2022 ) depois de finadu .

















=======
Sentru Informasaun suku Rotuto 
Lauriana Soares & Julia Maria Seixas 
Che Lara 82 Manufuik Lian

Saturday, September 17, 2022

LANSAMENTO FATUK DAHULUK INSTALASAUN LINA ELETRICIDADE HUSI SUKU LETEFOHO MAI SUKU ROTUTO

 


Sexta feira semana ne’e,loron 16 fulan setembro 2022 lansamentu fatuk dahuluk ba instalasaun lina eletricidade husi suku Letefoho mai suku Rotuto,iha lansamentu ne’e,Representate husi Adminisrtrador Municipio Manufahi ne’ebé Representa husi dereitur Aprovisionamento municipal manufahi,  hatete katak liu husi lansamentu ne’e atu povo Rotuto no letefoho husi parte Aldeia kotalala atu hetan eletricidade núne’e povo fatin rua bele assesu ba naroman,tamba tinan barak tebes povo iha fatin rua ne’e la assesu ba eletricidade,eltrcidade buat ida importante tebes nune’e bele fo assesu ba ita nia oan sira bele estuda nomos bele tulun kumunidade hodi bele halo aktividade seluk iha moris lor-loron nian.

Nune’e mos iha fatin Gestor EDTL IP municipio manufahi Julio pinheiro Pacheco, oimos salenta tan katak durante ne’e husi parte EDTL loke prosesu tenderizasaun ba kompania sira atu halo instalasaun eletricidade ba suku Rotuto maibe iha prosesu tenderizasaun maibe kuaze kompania sira sub mete dukumentes ba EDTL maibe la prensia requizitos tamba kompania sira nia dukumentu balu mate,kompania sira balu hatama dukumentus bank garanty osan iha maibe wainhira chek fali iha banku kompania sira osan laiha,nune’e mak la prensia requizitos,hodi nune’e mak husi EDTL ep foti dezisaun katak ba suku Rotuto EDTL mak kaer deretamenete ne’ebe servisu hamutuk ho kumunidade sira.nune’e iha prosesu servisu ne’e ida neebe mak konsedera tecniku EDTL mak halo no ida ne’eb”e mak non tekniku presiza kumunidade sira nia kontribuisaun.

Nune’e gestor EDTL ep ne’e esperansa katak EDTL mesak sei labele halo,povo iha suku fatin rua mesak mos sei labele halo maibe fiar katak hamutuk iota sei bele halo servisu ne’e to nia rohan. 


Iha lansamentu ne’e administrador postu Same Adelino de Araujo mos hato’o nia mensagen ba povo fatin rua katak presiza kontirbuisaun husi inan aman sira no joven sira tau servisdu hamutuk ho vuluntario no labele husu buat ruma ba obra ne’e maibe halo buat ruma ba obra ne’e atu nune’e fatin rua bele hetan naroman,tamba ne’e administrador ne’e husu wainhira ahi lakan ona povo fatin rua bele utuliza ahi ne’e sai ba osan,hodi nune’e administrador ne’e mos hatutan tan katak Rotuto tengki kontente,kumunidade iha hatudu kablaki tengki kontente,tamba ne’e husu atu kopera hamutuk,nune’e mos husu ba kumunidade atu asegura sasan sira ne’ebé mai iha fatin ne’e labele lakon,nune’e Admnistrador ne’e mos husu ba OPS fatin Rua tengki asegura ida ne’e.

Iha lansamentu ne’e Lia Nain husi Suku Letefoho Ricardo da silva representa suku Fatin rua hato’o agradese ba Prezidente EDTL tamba ho esforsu mak ohin bele hari ona besi rin iha fatin ida ne’e,nune’e mos husu ba kumunidade fatin rua atu bele kolabora,kontribui no kopera hamutuk iha servisu  ne’e,atu nune’e ita hotu esperansa katak  iha fulan dezembru tengki ahi lakan.

Enttre tanto iha lansamentu ne’e marka prezensa husi kumunidade fatin Rua ne’ebé entuziasmu tebes hodi halo servisu nomos partisipa  husi autoridade lokal suku Rotuto no suku Letefoho ,lia nain husi suku Rotuto no letefofo,OPS fatin Rua,joventude fatin rua.



===========

Sentru informasaun suku Rotuto

Amorino da costa mendes sarmento



Monday, August 29, 2022

POETA BA DEIT O TIMOR O EMA PRONTO SERVI

 PARABÉNS BA POVO TIMOR LESTE 

LORON NEE DUNIK MAK ITA HAKOTU NASAUN TIMOR LESTE  NIA DISTINU

30 AUGUSTO 1999

30 AGUSTO 2022






Núne'e ho sentidu domin tatoli parabeniza ba nasaun Timor leste Liu husi dadolin Rua ne'ebé Atan Hau nudar fundador  HAKBIT no gestor sentru Informasaun Suku Rotuto ofrese ba Timor: 


BA O TIMOR O EMAR PRONTU SERVI


Timor sai abut  ba o emar 

Timor  ai hun fo mahon ba o emar sira

Husi o isin habokur o emar

Iha o isin  we Moris fo Moris o emar


Iha o leten ai hahoris fo Moris o emar

Iha o ruin fo murak mean hafutar,hafalun,hariku o emar timor Leste 

Husi otas ba otas,husi dalas ba dalas o Timor o nain ba o emar Sira.


Maske tinan Wain 

emar sai Atan

ba Laho Lao Rai,

sai Atan ba busa ho fulun malae

Sai Atan ba asu fuik tasi baluk 

Isin krekas neon namlele 

kosar we nakfilak ba ran

Mata Wen sai we matan iha foho to tasi

Lafaek tasi baluk Mak sai fali o Nia Liman kroat

ho Riku no soin laho Lao Rai tasi baluk

bosok o emar, explora o isin Nia bokur,hafoer o Nia identidade,no halo Timor sai misto iha atitude moris.


emar tanis hakilar – hakilar halerik

Rai nonok hare,loro leten sai sasin

Natureza Siak hakilar- Rai lakan tarutu 

Hafanun o emar,  inspira o emar 

Fo Aten berani esperitu nasionalista 

Ba o emar hodi  foti surik no Dima 

Foti Rama no kilat maske selu ho folin nebe ass 

Maske  ulun  hodi hada ilat ho bosok ba Timor leste

Ruin sai sa’dan lulik ba Timor leste

Isin sai Rai satan ba Timor Leste 


Tan o Timor matan we  - kosar we 

Tan o Timor isin,klamar no ran 

Tan o Timor esforsu no buat hotu nebe  iha.

Ba deit o Timor o  emar  Pronto fo

===============

By; Amorino da Costa Mendes Sarmento


ASUWAIN


Hei asuwain Timor lorosae

Ho Aten berani,kumu Liman hakilar ba mundu

O asuwain Timor Nia nain

Maske o selu ho o Nia isin rasik


O isin sai Rai metan ba Timor lorosae

O ran sai we matan ba Timor loro sae

O  Ulun hodi hada sa'dan Lulik Timor loro sae

O isin sai Rai satan ba Timor loro sae


O Nia Vida Moris saran ba fatuk ho Rai

O Nia uma mak ai hun fatuk hun

O Nia biti Mak ai tahan no abut

Oferta o Nia an  ba nasaun hari Estadu


O heroi dunik 

O Nia Lian halerik

Ohin ami basa Liman

O Nia Lian Tanis 

Ohin ami hamnasa


O asuwain Rai Nia nain

O Nia Liman Mak surik no Dima lulik

O Nia naran Mak lulik ba Timor lorosae

O Nia hanoin Mak dotrina ba gerasun Timor


Asuwain Ami Nia asuwain

O hanesan Malus no bua lulik

Hafutar Rai Timor

Halulik Rai Timor


Ami onra no tane as o naran

Hakerek iha Rai fukun Rai Saren

Horik ho Ami hadaet ba gerasaun

Hatutan o Nia mehi ba Timor Leste Nia nabilan.


Hakmatek ba iha letan as ba

Sai fitun no Fulan ba Timor loro SAE

Sai loro matan nabilan ba Timor lorosae

Viva asuwain FALINTIL

Viva povo maubere


Hakerek: Amorino da Costa Mendes Sarmento" 82 manufuik Lian "

ROTUTO BELE HETAN NAROMAN IHA NATAL NO TINAN FOUN

 


SISR ; liafuan nee hatete husi prezidente EDTL Paul da Silva Wainhira halo sorumutu ho kumunidade Rotuto iha Kampu levantamentu 20 Agusto 1982 Urhei, suku Rotuto iha loron 26 Fulan agusto - tinan 2022.

Núne’e iha Fatin hanesan Presidente EDTL EP Paul da silva hatete katak Suku Rotuto prosesu tenderizasaun Lao tiha dala rua ona, loke tenderizasaun tiha maibe laiha Kompania ida Mak menan, Núne’e decisaun husi parte EDTL EP hodi promete ba governo katak ba Rotuto lá presiza tender Tan, Tamba se tender Tan sei lori Fulan Rua - tolu, entaun kleur Núne’e diside EDTL hamutuk ho kumunidade implementa direta atu Núne’e bele aslera.

Hodi nunee prezidente EDTL Ep nee hatutan Tan katak atu realiza planu nee EDTL halo Hela akizasaun ou prosseu aprosionamento ba material, Núne’e semana oin halo avaliasaun ba Kompania Nia dukumentus, Kompania Ida ne’ebé Mak menan, Kompania ne'ebé menan  hodi hamenu material husi Indonesia maximu Fulan Ida Liu quando sasan to Mai ona,  mobiliza sasan Sira Mai ona, material aí Rin Harri ona 76 Rin sae ona  Mai Rotuto, Segunda identtifika hare material aí Rin Balu ne’ebé  sei iha armagen kaikoli Dili mobiliza dadauk Mai.

Paul da silva sublinha Tan katak koalia ho xefi EDTL Manufahi atu prepara tekniku casuais Nain 10 atu Sira Mak servisu tekniku no kumunidade Sira Mak servisu non tekniku Mak hanesan ajuda dada viu,kee RAI kuak,hulan besi Rin,Nomos sei iha kondisaun Balu ne’ebé Mak EDTL Atu hare para kumunidade kontribui ba servisu Ida nee Núne’e benefisu nee kumunidade bele hetan Ahi Nomos bele ajuda halo servisu lalais.

Prezidente EDTL Paula da Silva nee hatutan Tan katak xefi EDTL Manufahi sei halo diskusaun ho xefi suku Kona ba mekanismo saída Mak bele halo no organiza servisu atu servisu nee bele lalais, Núne’e mos prezidente nee deklara ba kumunidade katak regras neebe iha Wainhira servisu Lao laiha “ ganti Rugi” Nomos husu atu Fahe servisu hanesan halo ritual ruma fo ba kumunidade, servisu tekniku no operasional nee EDTL Nian.

Prezidente EDTL Ep nee realsa Tan katak se ita Hotu kopera hamutuk no servisu maximu  mak espera natal no tinan foun, Rotuto bele hetan Naroman ona.

=======

Sentru Informasaun Suku Rotuto

Amorino da Costa Mendes Sarmento

Tuesday, August 23, 2022

SISR ;SERMONIA TOMADA DE POSE NO ASSINA KONTRATU ENTRE MTCI HO GROPU TURISMO KUMUNITARIA NO GESTOR SUKU TURÍSTICO

 



lian RABEKA,SISR; segunda feira ,Loron 22 Fulan Agusto 2022 iha salaun Centro convenção Dili ( CCD ) Gropu Turismo Kumunitaria no gestor Suku turistiku Sira Simu tomada de posse no assina kontratu ho MTCI nomos Vise Ministra Turismo Cumunitaria e Cultural.

Iha assina kontratu nee, Ministro Turismo Comércio e Indústria ( MTCI ) José Lucas do Carmo da Silva, PhD hatete katak ministério hakarak Dudu dezenvolvementu Turismo ida ne'ebé sustentável Ne'ebé Nain ba programa nee Mak kumunidade,Tamba kumunidade Mak hatene Liu saída Mak atu dezenvolve tuir Estória no Cultura Núne'e parte ministro konvesido no sei iha sustentável, Nunee política ministério MTCI nian hakarak pelemenus molok 2030 Ita iha ona receitas $ 150 miliauns se Ita prepara ona ofertas husi Rai laran hanesan turismo Kumunitaria, Ne'ebé Mak kee Rasik kumunidade Sira Nia matenek no esperensia lokal Sira Ne'ebé iha Nomos iha visaun geral hakarak hasae emprego iha areia Turismo ninian ba 15 mil neebe Mai husi turista internasional no regional 200 mil Mai Timor,mehi Sira nee depende ba esforsu no komitmentu ba iha Turismo,Tamba nee Koko atu Ita Hotu sentidu de pertensia Nudar Timorense atu kontribui ba dezenvolve setor turismo,hodi nunee Ministro nee husu atu dezenvolve situs Sira nee ho responsabilidade no acuntabilidade.

Iha Fatin hanesan vise ministra Turismo Kumunitaria é Cultural Inácia Orleans Texeira sublinha Tan fiar katak jovem Sira no kumunidade iha interese tebes atu dezenvolve Turismo Kumunitaria maibe iha implementasaun mos lá fasil Tamba Wainhira Lori dezenvolvementu Turismo Nee tun ba base iha assunto no qestaun barak Mak fo impaktu ba iha dezenvolvementu Turismo Kumunitaria nee Rasik Mak hanesan konhesementu, problema ba Rai,mudansa klimatiku nee Mak sai MOS impedementu ba dezenvolvementu Turismo Kumunitaria Nee. Ministra Nee MOS husu Turismo ne'ebé Mak implementa, ministério Mesak labele Maibe hakarak implementa dunik tengki forsa nee Mai husi kumunidade.

Ministra nee MOS hatutan Tan katak targetu ba dezenvolvementu Turismo Kumunitaria Hahu husi tinan 2021 to tinan 2023 Mak tengki to 30 sitius.

Tamba Turismo Kumunitaria bele promove Ita Nia sitius Sira ba iha mundu.








=======

Sentru Informasaun Suku Rotuto

Amorino da Costa Mendes Sarmento

Tuesday, August 16, 2022

SISR: ABERTURA FEIRA KUMUNITARIA IHA KAMPU LEVANTAMENTO 20 AGUSTO 1982



Lian Rabeka , SiSR : Tersa feira loron 16 Fulan Agusto 2022,iha kampu levantamento 20 Agusto 1982,halo abertura  feira kumunitaria hodi komemora loron levantamento 20 Agusto 1982 Nomos loron FALINTIL ne’ebé sei komemora iha Urhei, Suku Rotuto iha 20 agusto 2022.

Iha abertura ba feira Nee, Comandante PNTL Postu Same Júlito Couto Baptista hatete abertura feira Nee,hodi relembra Fila fali herói no heroína Sira Nia luta hodi foi isin,ruim no ran ba Rai Ida nee,Núne’e ho komemorasaun Ida nee hodi kuda iha Ida Idak Nia Fuan hodi hatutan asuwain Sira Nia luta,Núne’e mos comandante postu Same nee hatutan Tan katak iha feira nee, importante Mak kuida no anima ba ho haksolok to loron 20 Agusto 2022 insara Bendera.


Iha Fatin hanesan Segundo comandante TANENTE Corte – Real posto Betano,mos akresenta Tan katak prezensa F- FDTL atu apoio PNTL  ba siguransa iha Município Manufahi,FDTL reforsa Tan deit Núne’e mos segundo comandante nee sublinha Tan katak jovem Sira tengki valoriza loron levantamento  no Loron FALINTIL nee,Tamba objectivo husi Sira Nia luta Mak ukun Rasik an nee, Núne’e iha devertementu nee la bele halo istrundu, Ita Hotu tengki orgulho Tamba iha Manufahi so Suku Rotuto Mak halo premeiru Levantamento Tuir fali mak iha postu Alas.

Iha biban nee mos veterano desmobilizados Vicente Gailhos “ HAKAT SAI” sublinha Tan katak  iha Timor iha Município Lima Mak halo levantamento nee,Mak hanesan Município lospalos iha Mehara, município viqueque Mak Kraras, Município Dili Mak Marabia, município Ainaro Mak Mauchiga ho Dare, Município Manufahi Mak Suku Rotuto no ikus Mak iha Alas.
Tamba nee hakat sai hatete katak levantamento 20 Agusto 1982 nee Laos Rotuto Nia sasan maibe Nee Município Manufahi nian.

Hakat sai MOS husu ba jovem Sira tau matan ba feira nee,labele kria problema Núne’e kuida Diak to loron insara Bendera 20 Agusto 2022.

Entretanto lia Nain suku Rotuto MOS agradese ba Estadu Tamba bele tulun kumunidade Rotuto hodi komemora levantamento 20 Agusto 1982 iha 20 Agusto 2021 ho nível Estadual iha suku Rotuto.
Tamba nee Lia nain bee husu atu tau konsensia Diak no labele husik Fatin nee mamuk, Ita hamutuk komemora loron estoriku nee,liafuan hanesan MOS hatoo husi prezidente komisaun organizadora katak kontente ba maibe siguransa iha Ita Hotu Nia Liman.


==========
Sentru Informasaun Suku Rotuto
Amorino da Costa Mendes Sarmento

 

Wednesday, August 10, 2022

PREPARASAUN TENDA VIP IDA BA SELEBRASAUN LORON FALINTIL 2O AGUSTO 1976 - 2022 NO LORON LEVANTAMENTO 20 AGUSTO 1982 - 2022.

 


 Preparasaun ba selebrasaun levantamento 20 Agustus 1982 - 2022 tanpa loron FALINTIL 20 Agustus 2022 ne'ebé tuir planu sei selebra iha Urhei, Suku Rotuto iha fatin kampu Quinto dos Cravos, Canto Sacramental, Jardim dos Herois, Martiris da Pámentoria, Levanta 1982 Suku Rotuto.

Tanba ne'e liu programa mao de obra ne'ebé apoio husi Administrasaun Postu Administrativo Sama, hodi halo ona limpeza na Fatin nee iha semana kotuk.

Nune'e mak loron 10 Agusto 2022, Kumunidade Suku Rotuto, autoridade Suku Rotuto Nomos komisaun Levantamento 20 Agustus 1982 hahu halo preparsaun hodi selebra Loron historis nee Mak ohin (10/08) hahu halo tenda VIP permanente ida, ho meus solda deit besi iha wasit Fatin.

===========

Sentru Informasaun Suku Rotuto

Amorino da Costa Mendes Sarmento

Monday, July 25, 2022

SOSIALIZASAUN UKL+ IHA SUKU ROTUTO

 


LIAN RABEKA,SISR ; Segunda feira loron 25 Júlio 2022 equipa PNDs postu Administrativo hal yang sama Sosializasaun Ba UKL + iha sede suku Rotuto,Neebe iha Sosializasaun sr. Marito hatete katak UKL +a rehabilitasaun ba uma tomak nee Halao iha Posto Sayangnya, maibe iha UkL + b troka kalen deit Halao iha Same,inklui iha Suku Rotuto.

Iha biban nee mos OPS Suku Rotuto Aniceito da Costa Pereira Nia intervensi katak polisia observa Kona ba actividade nee lao ku Lae ? Polisia Nia knar mak halo akompanhamento ba servisu hirak neebe Mak Lao, Mak atu asegura labele mosu desintedentemento iha prosesu implementasaun.

Iha Fatin hanesan mos xefi suku Rotuto Jose dos santos hatutan Tan katak iha município Manufahi Fahe ba rua iha alas Mak hetan zinco Ka UKL +a no iha Suku Rotuto hetan UKL+b Mak troka Mak kalen,núnee Sira neebe Mak sedauk Tama reguler hetan UKL +b nee.

Nunee iha loron nee Mak husi equipa PNDs postu halo sosializasaun Kona ba programa UKL +b nee bele halo benefisiariu Sira komprende, programa UKL+ nee, ne'ebé Mak atu benefisia ba Ema Sira ne'ebe iha Uma ho Rin besi, fondasikakuluk kaleng Nia iha,apoio nee Mak atu troka kalen deit la ho Tan buat seluk, Benefisiariu iha suku Rotuto ne'ebé Mak atu benefisia ba UKL+b nee, hamutuk 37 pessoas husi aldeia 5 neebe Mak eksis iha suku Rotuto.

tidak ada sosializasaun nee xefi aldeia foehei Joao da silva sugere ba equipa PNDs postu atu bele klarifika Kona ba uma Nia medida oinsa Mak bele hetan benefisiariu husi UKL+b nee,núnee MOS liafuan Balu huasaun kumunidade husi aldeia leofat Romeu dos Santos Mos hatutan Tan katak sei kriteria tuir mata dalan UKL+b Mak husi Aldeia leofat sei lá hetan entaun sente Fuan kanek.

husi prekupasaun Sira husi kumunidade ba PNDs postu Mak husi PNDS postu hatan ba kumunidade katak medida ba Uma nee Wainhira sei Lori dados ba iha Administrador Posto administrativo Mak sei foti desizaun hafoin untuk melengkapi ba verifika maksimum lokal Sira Nia kompetensi hodi deside no Prioridade husi programa nee, prioridade ba Rin besi no kuda neebe Mak sei Diak.

=========

Sentru Informasaun Suku Rotuto

Amorino da Costa Mendes Sarmento

Thursday, July 14, 2022

LANSAMENTU BA APOIO PREZERVASAUN UMA LULIK,GROPU INDUSTRIA KREATIVAS KULTURAIS NO GROPU KULTURAL KUMUNITARIA

 


Lian RABEKA,SISR ; tersa feira loron 12 fulan  Julio tinan 2022 iha sala salaun Ministerio Ensino Suprior siencia e  kultura,halao  lansamento  ba apoio prezervasaun uma lulik,gropu industria kreativas  kulturais no gropu kultura kumunitaria ,iha lansamento ,ne’e  dereitur geral ne’ebé hanesan mos Prezidente komisaun arte e Kultura MANUEL SMITH  hatete katak equipa ne’ebé servisu,servisu ho honestidade no imparsial tamba cultural mak ita hotu,ita hotu mak kultura,hodi núne’e mak iha tinan 2022 proposta uma lulik ne’ebé mak tama iha ministerio Ensino superior siencia e cultura no secretaria de Estadu Arte e cultura hamutuk 159 proposta ne’ebé agora liu mak 27 proposta ne’ebé mak atu hetan apoio   nomos  proposta husi gropu cultural ne’ebé mak tama 132 proposta liu ona 25 proposta ne’ebe mak atu hetan apoio,núne’e ho medidas   ne’ebé komisaun halo bazeia ba planu verifikasaun ne’ebé halo iha uma lulik sira no gropu cultural sira.

Núne’e mos MANUEL SMITH  sklarese kona ba kategoriza apoio mak mak hanesan konstrusaun,rehabilitasaun no inagurasaun núne’e mak osan apoio ba konstrusaun $ 3500.00 osan ba rehabilitasaun $ 2500.00 no osan ba inagurasaun  $ 1500.00.

Iha fatin hanesan mos Ministerio Ensino Suprior,Ciencias e Cultura LONGUINHOS DOS SANTOS hatete katak arte no kultura areia ida ne’ebé importante no sai xafe ba tempo badak,medio no ba tempo naruk nian,núne’e iha prezervasaun no promove identidade cultura hodi núne’e iha programa prioridade VIII governo konstitusional nian atu promove no prezerva patrimonia cultural ne’ebé atu kontribui ba konstrusaun dezenvolvementu kultura timor leste nian ne’ebé liu husi pasifikamente,toleransia no kreativa.

Ministerio Ensino Suprior,Ciencias e Cultura LONGUINHOS DOS SANTOS mos hato’o parbens ba benefisiariu hotu hotu,uma lulik no gropu cultural kumunitaria no kotemporario nian nomos husu ba benefisariu sira ne’ebé hetan benefisu husi programa ne’e,katak osan ne’ebé kontempla iha orsamentu geral do  Estadu ne’e ran povo nian – osan povo nian,nune’e ministro ne’e husu ba benefisiariu sira atu uza ho responsabilidade ne’ebé ho sentidu katak uza ho efetividade no efikasia ba tempo ne’ebé mak determinadu, tuir regras ne’ebé kontempla ona iha kontratu no hatur ona iha dekreitu governo no.01/2009,utilizasaun ba orsamentu ne’ebé mak kontempla iha tranferensia publiku núne’e ministro ne’e husu ba benefisariu sira atu iha mos responsabilidade ba Relatorio,tamba relatorio sai hanesan problema ida ne’ebé trafa kandidatus benefisiariu sira seluk ne’ebé mak atu hetan mos benefisiu husi programa ne’e.

Iha fatin hanesan representa benefisariu sira husi gropu Lamentafa hato’o nia apresiasaun ba governo no komisaun ne’ebé hodi halo selesaun no fo nafatin spasu ba benefisariu hodi hetan opurtunidade ida ne’e,nune’e husi gropu lamentafa hato’o apresiasaun no agradese wain ba komisaun,ministerio no secretaria de Estado arte e cultura.

================={=

Sentru Informasaun Suku Rotuto 

Amorino da Costa Mendes Sarmento









Saturday, July 9, 2022

AMO BISPO DON CARLOS XIMENES BELO ENTREGA LIVRO HISTÓRIA DA IGREJA EM TIMOR LESTE BA SARANI ROTU


Amo Bispo DON CARLOS FILIPE XIMENES BELO iha loron 27 Júnio 2022 entrega livro ho Titlo " HISTÓRIA DA IGREJA EM TIMOR LESTE " ba sarani suku Rotuto Liu husi excelência LICINO M.BRANCO iha Lisboa - Portugal Núne'e excelência BRANCO, ohin 10 Júlio 2022 kontinua Lori livro nee mai to iha same hodi intrega ba sarani suku Rotuto ne'ebé xefi Suku Rotuto JOSE DOS SANTOS reprezenta sarani Rotuto hodi simu livro nee iha SAME.


Tuir excelência LICINO M. BRANCO haktuir katak Amo Bispo DON CARLOS FILIPE XIMENES BELO sei Reza Nafatin ba sarani Manufahi, Núne'e Amo Bispo BELO mos mensiona particularmente sarani iha suku Rotuto ho Grotu hodi relembra Fila fali amo Bispo BELO Nia visita iha sarani Suku Rotuto tinan 1992 ba kotuk.




=================
Sentru Informasaun Suku Rotuto
Fontes Ex.cia.Licínio M. Branco
Hakerek : Amorino da Costa Mendes Sarmento