Tuesday, October 31, 2023

REZULTADO ELISAUN IHA SUKU ROTUTO BA XEFI SUKU ,XEFI ALDEIA NO DELEGADO E DELEGADA, PERÍODO 2023 – 2030


Iha Suku Rotuto,sabdu 28 Outubro 2023,povo Rotuto,festeza Festa Demokrasia hodi exerse dereitu política tuir kalandario politika Nasional neebe iha nivel teritoria, katak  28 Outubro 2023 Sidadaun hotu hotu Ne’ebe Mak domesilia iha Fatin Ne’ebé deit no sai Sidadaun iha Fatin Ne’ebe deit hakat ba Sentru votasaun hodi hili lideransa kumunitaria atu servi Sira iha Fatin Ne’ebe Sira horik ba.

Nunee Mak povo iha suku Rotuto iha loron 28 Outubro 2023 entuzias Hakat ba iha Sentru votasaun Ne’ebé lokaliza iha Escola EBF Rotuto no EBC Bisakrem B iha Rotuto, hodi hili Sira Nia lideransa hahu husi delegado /a , Xefi Aldeia No hili   Xefi suku Rotuto.

Liu husi politika Eleitoral Mak povo Rotuto exerse dereitu política hili Sira Nia lideransa kumunitaria Suku Rotuto ho Rezultado Elisaun tuir Sentru Votasaun kada Aldeia  hanesan Tuir Mai nee :


I. IHA ALDEIA SABOU


• Rezultado Elisaun ba Kandidatura xefi Suku Rotuto : 

1. AGUSTINO DA SILVA, ho total Votus = 1

2. JOSÉ DOS SANTOS “ JUVENSU “ ho total Votus = 132

3. VERDIAL DA SILVA ho total Votus = 111


 Sai vemsedor ba Elisaun suku Rotuto iha Aldeia Sabou Mak José dos Santos ho votos 132.


• Rezultado Elisaun ba Kandidatura Xefi Aldeia Sabou :


1. CARLITO BORGES ho total Votus = 58

2. LEONEL ARTUR CARDOSO ho total votus = 142


3. REMIGIO DOS SANTOS ho total Votus = 41


Votus nulus = 12

Votus Beranco= 5


Núnee sai vemsedor ba elisaun xefi Aldeia iha aldeia Sabou Mak LEONEL ARTUR CARDOSO ho total votus =142


• Rezultado Elisaun ba Kandidatura Delegado e delegada Aldeia Sabou :


 Delegado Aldeia Sabou


 NAZARIO DE ANDRADE ho total votus =121

 MÁRIO SOARES ho total Votus = 67


Sai vemsedor ba delegado aldeia Sabou Mak Nazario de Andrade ho total votus =121


 Delegada Aldeia Sabou 


 CECÍLIA DA COSTA ho total votus = 69

 SABINA DA COSTA ho total votus = 43

 SUZANA DE ANDRADE ho total votus = 46


Sai vemsedor ba delegada aldeia Sabou Mak Cecilia da Costa  ho total votus = 69


Votus nulus = 103

Votus Berancos = 62


II. IHA ALDEIA HATUHEI


• Rezultado Elisaun ba Kandidatura xefi Suku Rotuto : 


1. AGUSTINO DA SILVA, ho total Votus = 4

2. JOSÉ DOS SANTOS “ JUVENSU “ ho total Votus = 90

3. VERDIAL DA SILVA ho total Votus = 39


 Sai vemsedor ba Elisaun ba Xefi suku Rotuto iha Aldeia Hatuhei Mak José dos Santos ho votos = 90


•   Rezultado Elisaun ba Kandidatura Xefi Aldeia Hatuhei :


1. ANTONIO DA SILVA ho total Votus = 13

2. CLEMENTINO DA SILVA SEIXAS  ho total votus = 28

3. REMEO DOS SANTOS  ho total Votus = 95


Núnee sai vemsedor ba elisaun xefi Aldeia iha aldeia Hatuhei Mak Romeo dos Santos ho total votus = 95


•  Rezultado Elisaun ba Kandidatura Delegado e delegada Aldeia Hatuhei :


 Delegado Aldeia Hatuhei


 RAFIEL DA SILVA  votu absuluta husi kumunidade aldeia Hatuhei


 Delegada Aldeia Hatuhei


 ROSA PACHECO  ho total votus = 59

 JOELA DA SILVA ho total votus = 43


Sai vemsedor ba delegada aldeia Hatuhei Mak Rosa Pacheco  ho total votus = 69


Votus nulus = 31

Votus Berancos = 43


III. IHA ALDEIA BERTENI


• Rezultado Elisaun ba Kandidatura xefi Suku Rotuto : 


1.  AGUSTINO DA SILVA, ho total Votus = 34

2. JOSÉ DOS SANTOS “ JUVENSU “ ho total Votus = 54

3. VERDIAL DA SILVA ho total Votus = 13


 Sai vemsedor ba Elisaun suku Rotuto iha Aldeia Berteni  Mak José dos Santos ho votos= 54


•  Rezultado Elisaun ba Kandidatura Xefi Aldeia  Berteni :


1. BERNARDINO GURADO  ho total Votus = 41

2. JOSÉ FAUSTO DA SILVA ho total votus = 56


Votus nulus = 12

Votus Beranco= 5


Núnee sai vemsedor ba elisaun xefi Aldeia iha aldeia BERTENI Mak Jose Fausto da silva ho total votus =56


• Rezultado Elisaun ba Kandidatura Delegado e delegada Aldeia Berteni :


 Delegado Aldeia Berteni 


 AGUSTO DA SILVA  ho total votus =33

 PEDRO QUINTÃO ho total Votus = 41


Sai vemsedor ba delegado aldeia BERTENI Mak Pedro Quintao ho total votus =41


 Delegada Aldeia Berteni


 LORENSA DE OLIVEIRA  ho total votus = 17

 FILOMENA DA SILVA ho total votus = 19

 MARIA  DA SILVA ho total votus = 39


Sai vemsedor ba delegada aldeia Berteni Mak Maria da Silva  ho total votus = 39


IV. IHA ALDEIA FOEHEI


• Rezultado Elisaun ba Kandidatura xefi Suku Rotuto : 


1. AGUSTINO DA SILVA, ho total Votus = 21

2. JOSÉ DOS SANTOS “ JUVENSU “ ho total Votus = 162

3. VERDIAL DA SILVA ho total Votus = 27


 Sai vemsedor ba Elisaun suku Rotuto iha Aldeia Foehei Mak José dos Santos ho votos 162


• Rezultado Elisaun ba Kandidatura Xefi Aldeia FOEHEI:


1. JOÃO DA SILVA ho total Votus = 105

2. JOSÉ  DA SILVA ho total votus = 100


Votus nulus = 20

Votus Beranco= 1


Núnee sai vemsedor ba elisaun xefi Aldeia iha aldeia FOEHEI  Mak João da Silva  ho total votus =105


• Rezultado Elisaun ba Kandidatura Delegado e delegada Aldeia FOEHEI :


 Delegado Foehei


 BENDITO PEREIRA DIAS  ho total votus = 45

 HEPOLITO MELLO  ho total Votus = 83


Sai vemsedor ba delegado aldeia FOEHEI Mak HEPOLITO MELLO ho total votus = 83


 Delegada Aldeia Foehei


 MADALENA DA COSTA ho total votus = 28

 MARIANA DA COSTA ho total votus = 49

 MARSIANA DA SILVA ho total votus = 33


Sai vemsedor ba delegada aldeia FOEHEI Mak Mariana da Costa  ho total votus = 69


Votus nulus = 28

Votus Berancos = 88


V. IHA ALDEIA LEOFAT 


• Rezultado Elisaun ba Kandidatura xefi Suku Rotuto : 


1. AGUSTINO DA SILVA, ho total Votus = 0

2. JOSÉ DOS SANTOS “ JUVENSU “ ho total Votus = 35

3. VERDIAL DA SILVA ho total Votus = 0


 Sai vemsedor ba Elisaun suku Rotuto iha Aldeia Leofat Mak José dos Santos ho votos = 35


Kumunidade aldeia Leofat mantein Nafatin Ho xefi aldeia anterior Romeo dos Santos  Mak kontinua Nafatin ba Xefi aldeia Leofat nunee MOS delegado aldeia Leofat mantein Ho Clementino da silva no delegada Aldeia Leofat mantein Nafatin ho Beatriz Filipe.


Entretanto husi resultado elisaun nee Hatudu engeralmente katak Xefi suku re- eleito fila fali, Xefi Aldeia Sira mos Re elito fila fali,só iha mudansa Mak iha delegado e delagadas Sira.

========

Sentru Informasaun Suku Rotutu 

#CheArinoLara82

Monday, October 23, 2023

RELATORIU GENERALIDADE MEMBRU KONSEILU SUKU ROTUTO I LEGISLATURA ANO FISKAL 2017- 2023


 RELATORIU GENERALIDADE MEMBRU KONSEILU SUKU ROTUTO
I LEGISLATURA ANO FISKAL 2017- 2023
--------------------------------------------------------------------
A. Intrudusaun

Antes atu konklui ami nia madatau ne’ebe  deposita poder husi povu aldeia 5 iha suku Rotuto mai ami membru konseilu suku tomak, durante mandatu 2017-2023  sei termina iha fulan ida ne’e, nia laran, iha suku Rotuto inklui aldeia 5 hanesan Aldeia Sabou, Hatuhei, Bereteni , Foehei no Leofat.

Ho ida ne’e mak aproveita upurtunidade hakarak relata relatoriu generalidade ba povu tomak iha suku Rotuto hodi bele hatane no bele apar kona ba saidak mak halo ona, halao dadauk maibe seidauk remata, no saida mak atu halo iha tempu sira tuir mai, nune’e bele hadia diak liu tan, vida moris povu ho rai ida ne’e iha fututru oin mai, nune’e mos bele komplementa diak liu tan visaun no misaun husi estadu Timor Leste ba finalidade bem estar komun ba povu Rotuto, Same, Manufahi no ba Timor Leste.

B. Intensaun 

Intensaun husi relarotio ida ne’e atu fo’o justifikasaun no evaluasaun generalidade no final global ba progresu serbisu hotu ne’ebe durante mandatu e legislatura iha tinan fiscal 2017-2023 .

C. Visaun 

Iha visaun no misaun geral ida ne’e, atu esforsu ho meius oin oin hodi lori povu Rotuto oan sira   ba moris digno balansu, unidus, fraternu, solidaridade sem diskriminasaun no devisionismu popular ba povu tomak iha suku Rotuto iha ohin no ba future oin mai.

D. Misaun

Tuir kompromisu elitoral iha mundu tomak ne’ebe adopta sistema demokrasia, estadu de direitu maioria mak usa demokrasia representative, husi ema lubuk ida, tau nia konfiansa ba ida ne’ebe nia fiar, hodi lori sira nia hanoin, lian no hakarak ba moris diak, maibe ida ne’e la to rohan absoluto, maibe fiar ne’ebe mak oferese barak liu iha mundu no iha regiaun Zudieste Asiatiko adopta 5 anos maibe iha timor leste ba tinan 7 dala ida no sei iha posibilidade re-elitu ba dala 2 tuir lei haruka.
E. Rotuto pasado, presente no futuru
geralmente Rotuto pasadu, presente no future

1. Pasadu

hare husi estoria naruk husi bis avo beiala sira iha tempu passadu dominante no mai ho forma karakteristika, sosiokulturais nebe’ uniku ho kapasidade lideransa monarkia ho sentidu orentasaun ne’e komadu no lei ho ordem sira nian hanesan maormak nia lian no liman ain, liberdade ba sidadun laiha posibilidade atu Prepara hodi halo balansu.

2. Rotuto presente

             iha mundu ohin lorin nian iha siklu 21, ida ne’e populasaun mundu asessu hotu ba     mudansa, siensia teknologia no influensia ba aspetu sosio-politiku, sosio-ekonomia, sosio-kultural, sosio antropoligia, sosio-biological, tamba ne’e perspetiva, karakteristika, mentalidade, intelegentes, no nessesidade materias prima, sekundaria, no tersiariu lao no ezize ema hotu atu lakohi lakon hodi luta ba vida moris individual no kolektiva iha komunidade, sosedade sira hotu nia le’et ho diak.

3. Rotuto future

Iha perspektiva povu Rotuto iha future, hakarak ka lakohi em individual ka kolektivu presisamente desenvolve diak liu tan esperitu partisipativu, kolaborativu, pro aktiva, kritika auto kritika para bele hadia diak liu tan nesesidade sosiu umana iha teritoria sosio tradisonais no administrative ne’ebe mak kompetativa no dinamiku liu, nune’e bele atingi metas transformasaun sosidade ,ne’ebe mak sivilizado no organizado, nune’e labele monu ba lassus no agitasaun proganda komersial mundial, regional, nasional, municipal, mai iha suku laran, ne’ebé, bele hakbi’it diak liu tan vontade popular hodi kontribui diak liu ba estadu no povu emgeralmente, husi sorin seluk mos presiza evita no halakon mentalidade materiais, dependensia, maibe presiza hakbit diak liu tan isperitu ideial, persistensia, konsietensia orienatdu.

F. Desafius no risku/tantangan dan kesulitan

1. Desafius

Desafius ne’ee mak membru konseilu suku infrenta durante tinan 7 nia laran iha legislatura 2017- nia governasaun popular mak hanesan :
 Fundus capital finaseira ne’ebé preve husi governo mai iha suku la hatama iha plano no programa OGE kada ano fiscal hahu 2017 ate 2023 ida ne’e
 Fundus desenvolvimentu capital ne’ebe tau husi munisipiu mai suku laiha, so deit insentivu ba membru konseilu suku deskonta ho orsamentu regular no audisional  husi agensia internasional AUSTRALIA mai estadu timor-leste
 Menus liu rekursu humanu iha suku 
 Menus liu vontade popular lider representativo iha autoridade tradisionais no autoridade estadu wainhira atu obdese ba sira nia responsabilidade
 Menus liu espiritu obdensia ba sidadun sira tantu indivual no kolektivu
 Formasaun governo sentral no municipal la hakmatek no troka la tuir tempu
 Governasaun ida muda ba governasaun seluk plano estrategia desenvolvimentu troka tuir mutivu polita partidaria
 Devisaun territorial adminstrativa municipal, postus administrativo no suku la tuir prinsipiu importante natural, kultura no admnistrativa antes, no depois dominasaun colonial, invasaun no independensia kontinua deit
 Krise politika rai laran, eleisaun antisipada, governo de gestaun, no governo ai-tonka
 OGE sumba iha  periodu ano fiscal VII governo ne’ebe hamate mos plano no programa suku nian lubuk mak suspende no la realiza ate mandatu atu termina
 Estadu no povu Timor Leste hasoru kreze saude mundial ( Covid 19 ) durante 2 anos 
 Esperito konsensiasializasaun sidadaun sira nian sei menus atu serbi nia rai no povu
 Sidadun sira tau interse as hodi movimenta mak iha fatin seluk no husik nia rai moris fatin malirin no nakukun tamba falun matin ho kalohan no hateke rai mos la hetan
 Mentalidade komunidade sira nian sei pesimista liu atu hadia nia rain no optimista liu fali fatin seluk duke nia moris fatin
 Mentalidade populasaun sira gosta subar no helik iha realidade moruk no at wainhira temi kona ba nia rain no nia povu no gosta liu tan dada hanesan boracha no fo’o fatin ba em aseluk hodi sateia no abuza nia emar sira
 Mentalidade no maturidade lideransa tradisionais sira  inklui estadu suku no aldeia sira barak teb- tebes mak gosta no soe fatuk hodi helik sira liman ba iha kotuk laran 
 Povu ho rai ida ne’e la asesu ba mudansa teknologia elektronika
 Povu suku Rotuto la asesu ba media informasaun inklui mos la asesu ba linhas eletrisidade no ikus iha ami nia mandatu foin mak asesu 
 Nst 

2. Risku sosial

Risku ne’ebe mak durante tempu mandatu ida ne’e ami hasoru mak inklui postus balun ne’ebe ami temi iha krai’ik ne’e :
 Ami tenki Pasiensia obdese ba plano no program nasional, municipal no suku sem suspira tamba responsabilidade ne’ebe deposita mai husi ita bo’ot sira
 Ami Pasiensia tenki simu realidade midar, moruk, todan no Kaman, kontente no tristi tanba ita rai no povu iha ita nia moris fatin
 Ami Pasiensia hodi simu trata, tolok, hotar, hakribi, hamoe, du matak no lia mal sira seluk nudar realidade tula mai ami nia leten
 Ami Povu sira iha fatin ne’e senti lakon upurtunidade hodi la asesu ba desnvolvimentu basiku sira
 Halo ona Submisaun plano no programa lubuk mak suspende no la hetan resposta tamba ho mudansa politika rai laran no ra liur
 Ami Pasiensia tenki desenraska ho meius oi-oin hodi bele infrenta povu sira iha fatin ida ne’e, nia problema social no ekonomia tuir ida idak nia kapasidade no abilidade
 Ami Pasiensia hasoru desafius sira hanesan ami temi iha leten ho kondisaun, kapasidade, no situasaun lideransa sira ida-idak nian
 Iha ami nia despesa durante mandatu hodi mai besik remata nunka dala ida sura no konta saidak mak ami lakon no kole, ida ne’e la to’o tamba  rai no povu ida ne’e nia presiza nunka hotu iha loron ohin ( Rohan laek )ema mak sei hotu no troka
 Nst

G. Delimitasaun /ruang lingkup

Iha relatorio generalidade ida ne’e sukat ba tempu, orsamentu, no kondisaun hotu ne’ebe mak ami iha, núne’e atu generaliza deit pontus balun antes lei demite ami nia mandatu nudar kompromissu eleital ba no fiskal 2017-2023.

H. Progresu /atinggimentu

Progresso antingimentu plano, programa no aktividade ne’e mak konseilu suku infrenta durante mandatu  ida ne’e, mak ami bele konklui deit pontus balun importante hanesan iha kra’ik mai ne’e :

1. Konsolida, organiza, no mobiliza povu Rotuto oan sira ne’ebe hela iha Rotuto, Same, Dili no iha fatin seluk hodi realiza seremonia dias natalis

2. finalizza kosntruksaun uma adat Suku Rotuto iha paroquia Nossa  Senhora de Assunsaun Same villa

3. loke konsultasaun publiku ho autores levanamentus 1982 Rotuto-Mauschiga iha Rotuto, Same, Dili, Ermera, Ainaro hodi rona sira nia problema lamentasaun kona ba hahu resistensia to’o ukun- an, sira ladauk tama mai sira nia moris fatin no sira nia suku origin

4. loke konsultasaun publika ho lideransa tradisionais sira iha suku laran, intelektuais sira, impresario local sira, juventude feto mane inklui mos lider religioza sira iha suku laran

5. lansamnetu kuda au betun ba areia risku sira hanesan mota Rusata, Kurmasoro, Eskola EBF nia kotuk inklui mos fatin seluk ne’ebe mak komuniade sira ida idak iha inistiva ba kuda rasik iha sira kintal 

6. halo konsultasaun ho povu Suku Rotuto nebe hela rai laran iha rai-liur hodi hamosu mata dalan ida,ba rekonsiliasaun no konsolidasaun komunitariu ho durasaun tempu fulan 5 nia laran peridu ano 2018

7. konsolida lia nain no bali nain sira, autor FALINTIL sira, fokal poin komunidade sira, komisaun levantamentu 1982 Rotuto hodi define no deside fatin ida ba jardim publiko levantamentu ho medida 100/100 mq iha Urhei suku Rotuto-Aldeia Foehei 

8. hato’o pedidu ba kompanhia Tino-lina hodi atiru kampu Urhei ba gardim publiku levanatamentu 1982 Rotuto, Same, Manufahi ba Timor leste

9. kordena, mobiliza no organiza komisaun levantamentu 1982 Rotuto hodi hetan no simu posse husi Administrador Munsipiu Manaufahi ne’ebé representa husi Administrador postu Administrativo Same  sr. Amandiu de Assunsaun Costa Silva Lic, Dir,iha fulan fevreiro 2018

10. mobiliza no organiza membru koseilu suku sira hodi partisipa iha formasaun KPK no lansamentu ofisial ba  membru sira iha sede suku Rotuto hamututk ho quartel komando PNTL munisipiu Manufahi no agensia internasional NGO Belun ho Banco Mundial

11. Halo kordenasaun no serbisu hamutuk ho FUNDASAUN HABURAS, LUTA HAMUTUK, FOKUPERS, RADIO TIMOR KMANEK, TIMOR POST, RTTL, HAK, RADIO LORIKU LIAN, hodi pronunsia kona ba problema social ekonomia ne’ebe povu Suku Rotuto infrenta no to’o agora balun mak iha respostas ona no balun mak seidauk

12. konseilu Suku nia pedidu ba yayasan hak, AJAR,ACBIT, no CNC hodi halo peskiza iha Rotuto kona kronologia akontesementu levantamentu 1982 Rotuto ikus mai konseque ona lansa 1º livru istoria povu suku Rotuto - kablaki ba dahuluk iha Same,Manufahi no oras ne’e dokumenta iha Adminsitrasaun Munsipiu Manufahi no Nasional, CNC, Museum registensia, no lansamentu ida ne’e lansa iha salao CAVR balide Dili, Timor leste
13. Halo ona peskiza hodi identifika potensia local suku Rotuto nian, nebe mak iha /destakadu iha teritorio laran tomak inklui  potensia eko turismu, turismu natural, kultura, bio devrsidade no turismu arqiologia nian no flora - fauna sira 

14. Realiza seremonia reintegrsaun komunitariu ba veteranos nai 5 represneta 36  ne’ebe mak soe sira nia vida iha ailaran no villa laran tamba ukun rasik an, partisipa iha seremonia ida ne’e, mai husi liderasa tradisionais sira, memebru governo sira AJAR, CNC, YAYASAN HAK, no komuidade sira husi Ermera, Ainaro, Rotuto no mos fatin seluk iha kadunan boeloco nia oin no sede Suku Rotuto

15. Kordena no serbisu hamutuk ho civitas akademika ho senadu universidade UNTL, UNPAZ, IOB, DIT, UNITAL, UBTL sira hodi bele lori estudantes sira tama mai estagiu social no peskiza iha Suku Rotuto  nune’e bele konhese diak liu Suku Rotuto, no saida deit mak eziste no identiku ho Rotuto - kablaki no oras ne’e, konseque naran Rotuto mos hakerek iha teze sientifika akademiku nian ho konhesementu publiko ona

16. Kordena, mobiliza membru konsellu  suku,komisaun organizadora levantamentu 20 agusto 1982,komisaun SEKOMS no komunidade sira hodi hakat ba seremonia lansamentu nasional Naroman ba suku iha 20 julio 2019, dahuluk iha timor leste

17. Kordena ho SECOM  hodi estabelese Sentru Informasaun Suku Rotuto/ media local dahuluk iha suku, Same no Munufahi ho konsiderasaun nudar media local ho estatutu kriasaun governo
18. Serbisu hamutuk ho Ministerio Edukasaun hodi hari’i gardim Infantile ba ki’ik oan sira iha Rotuto

19. Kordena no serbisu hamutuk ho Ministerio Edukasaun ( Estrutura EBF Rotuto ) ba konstruksaun eskola foun ne’ebe remata ona obra no repreezenta governo municipal hodi halo abertura aprendisagem iha tinan ne’e 2023

20. Kordena no serbisu hamututk ho ministerio MTCI hodi Estabelese grupu tarbalho turismu komunitairu iha suku Rotuto ne’ebé hanaran BERMAU ( Beleza Rai nee Matak no Uniku ) ho nia sub grupu 2 ida mak 1. Sae-bou io, 2. Erafa ho nia programa ka aktividade foto shot 2, sentru karegamentu 1, postu informasaun  turistiku 1, arque bemvindu suku Rotuto, haris fatin, ida iha sabou io, ailuli, erafa, uma deskansa ba bainhaka 1 iha dato hme hati, inklui mos sei kee Estrada mini ba sitiu turistiku sira hanesan erafa, sabou-io, hlira lau, tessi Mai,erafa – ur maubere, no fstin seluk karik sei iha adisional 

21. Kordena no oragniza forum ba dame hamutuk ho CNC iha sede suku Rotuto hodi povu suku Rotuto nia lian kona istoria partisipativu ba luta libertasaun nasional
22. Kordena no organiza Tour masssal povu Rotuto hodi ba visista no kare aifunan ba matebian sira iha semiterio Betano Raifusa  iha fulan Agustu 2020 ikus mai remata iha iha sede suku Rotuto

23. Esforsu hamutuk  ho AJAR no CNC hodi deside uma mahon ida ba ferik ilda oras ne’e halo dadauk iha bairo Leofat no besik atu remta ona

24. esforsu hodi identifika famailia vulnerable sira ba hetan uma UKL/UNP faze I,II,III  2021-2022-2023 nebe sei implementa fali iha tinan fiscal 2024  ho total hamutuk uma konseque konstrui ona hamutuk 21 no sei hela 3 mak sei adia ba tinan 2024 mai oin

25. esforsu ho maneira oi-oin hodi lori veteranos no povu suku Rotuto nia lian ba hato’o iha konseilu municipal kombatenetes, veteranos Manufahi hodi husu autorizasaun ba realizasaun seremonia lansamentu plaka no insar bandeira RDTL iha suku Rotuto Urhei ( Gardim Publiku levanatmenetu 1982 rotuto – Mauschiga 2021- ate 2023 ) no sei hela legalaidade husi su excelencia Primeiru ministru IX governo Xanana Gusmao  iha tempu tuir mai 

26. pedidu no kordena ona ho agensia internasional Banco Mundial hodi preve fundo desenvolvimentu infrastruktura ba povu suku Rotuto hahu 2023 – 2030 kada ano fiscal, no kada ano fiscal ADB sei tau osan ba infrastruktura iha Rotuto hamututk =  $. 70.000 no +100.000, tinan atu hau 2023/2024 hodi ba oin  no sei termina iha 2030, ho kalkulasaun fundu kada tinan soma hamutuk tinan 7x100.000 = $. 700.000 

27. apresenta pedidu ba Munsipiu Manufahi, no aprova ona fundu finanseiru  ba infrastruktura hodi desenvolve turismu iha ERA_FA ba ano fiscal 2024 , preve ona montante $. 70.000 hodi proetege no konserva be matan Lulik refere .

28. Serbisu hamututk ho kompanahia telemor ho konstrui no instala Tore ba linha 2G,3G, no 4G ho kapasidade ne’ebe mak bo’t liu  iha suku Rotuto ne’ebé mak oras ne’e servisu book dadauk ona iha aldeia Foehei, ho nia kapasidade hanesan  estasaun fatin 3 ne’ebe mak instala iha Same Manufahi hanesan Grotu no ferik sare

29. Hato’o pedidu ba Ministerio OBRAS PUBLIAK no Esforsu dadauk hela no halo hela levantamentu dadus ba konstruksaun Estrada husi Same villa mai suku Rotuto ho total Kilometru 16 killo , Projetu ida ne’e mai ho karakter emergensia maximu montante ne’ebe sei simu husi ministerio mak $ 5’.000.000.000 no oras ne’e ita sei esforsu hela oinsa mak bele passa iha agenda nuno governo tuir konfirmasaun katak agora dadauk sei iha faze preparasaun kona ba nia desenhu no BOQ 

30. Aprova no assina ona projetu audisional ne’ebe fundu mai husi Australia ba kovid 19 nia hodi implementa drainagen, deker iha aldeia Bereteni no finalize ona nia obra ho suksesu iha tinan 2020

31. Aprova, organiza no kordena ho equipa PNDS hodi ezekuta ona projetu kumunitaria, programa RKRE ne’ebe mak oras ne’e balun remata ona no balun nia obra sei lao hela iha terenu

32. Aprova, organiza no kordena ho equipa PNDS hodi realiza projetu RSS ne’ebe mak remata ona iha tinan 2021 ba kotuk  

33. Serebisu hamutuk ho agensia internasional PLAN INTERNASIONAL hodi konstrui, kanaliza bematan tisi mai hodi lori be’e mos mai komunidade Aldeia hatuhei, sabou, foehei no Bereteni, tuir BOQ nia konta ma hamutuk $ 37.000 no Konseque ultra passa iha tinan 2018 

34. Assina ona fundus regular PNDS ba tinan 2024 nian iha dokumentu ofissial PNDS Rotuto nian iha administrasaun munisipiu manufahi ba konstruksaun Estrada mai Rotuto montante hamutuk $.49.000 ne’ebe hein atu implementa iha tinan 2024

35. Esforsu no serbsiu hamutuk ho EDTL.EP durante fulan 8 nia laran hodi lori linha distribuisaun eletrisidade husi Same vila mai to’o suku Rotuto inklui nia aldeia 5 ne’e hotu.
36. Kordena no apoia maximu ba estabelementu ba lansamentu Assembleia kultural suku visinhus sira ne’ebe mak interdependensia iha aspetu kultura, hirarkia, Administrative no natural ba objetu ida deit unidade assosiativa, no prinsipiu ezistensia/originalidade tuir tempu nia hahu

37. Oras ne’e dadauk sei serbisu hamutuk hela iha equipa kojunta liga suku, postu no munisipiu hodi hare no deskuti hela kona ba ita nia teritorio ne’ebe mak oras ne’e, sai hela disputa teritorial municipal administrativa 

38. Inisia rede konjunta hodi buka tuir kronologia husi faktus istorikus sira ne’ebe mak defikulta hela dadauk komunidade sira hodi la asesu ba desenvolvimentu iha era independensia ida ne’e, 

39.  Serbisu hamutuk hela ho komisaun eventual ida ba preparasaun lansamentu nasional parke Kayrala Xanana Gusmao ne’ebe identiku ho foho kablaki nomos halo hela estudo no interpreta hela resolusaun governo no dekretu lei ne’ebe mak regula kona ba parke nasional no montanha protegida espesialmente kablaki

40. Kordena, apoiu no mobiliza juventude sira hodi partisipa iha kompeteisaun desportivas iha nivel Postu, Munisipiu to’o Nasional

41. Serbisu hamutuk ho minsiterio social ba asunutus hirak hanesan iha kra’ik mai ne’e :
 pagamentu Subsididu $ 200.00 ba uma kain
 tulun social ba populasaun vulnerable sira
 ajuda komunidade vulnerable sira hodi hetan apoia adisional ruma
 Bolsa da mae, idosos, invalids, desastre naturais
 Nst

42. Serbisu hamutuk ho SECOP hodi apoia ba programa nasional Sexta basico ba period daruak iha momentu COVID 19

43. Buka maneira oinsa bele nego ho lider istoriku sira hodi mai visita povu suku Rotuto aumesmu tempu halo dilaogu komunitaria ho populasaun sira iha Rotuto, lider sira ne’e mak hanesan Xanana Gusmao, Juli meta mali, Jose Ramos Horta, Mari’e Bim Amudi Alkatiri, Riak Leman, no sira seluk

44. Fo’o tulun regular ba komunidade sira iha atendementu publiku sem diskriminasaun no la separa iha 24 oras nia laran x 7 anos, inklui tratamentu dokumentos :
Ivalides, idosos, Bolsa de mae, kaixaun, bolsu estudu, bolsu hakbit, kursus, BI, Komportanmentu, Guia de marca individuais e kolektivas, Quia de Obite, Justifikasaun identidade, justifikasaun sidadania, tramsferensias, komprova dokumentu, deklarasaun legitimidade, deklara submisaun tutor, deklarasaiun representative, eleitorias, deklarasaun nain ba rai, apoia transporte funerariu, deklarasaun nascimentu, deklarasaun ba veteranos, deklarasaun ba konta Bebe, deklarasan hadia kartaun eleitoral,, RDTL, deklarasaun ba lisensa kreditu, apoiu desenvolve proposta ba grupus komunitario sira, deklarasaun sirkular orientasaun, komitmentu individuais, komitmentu kolektiva, deklasaraun troka tutor ba veteranos, martires e kombatentes sira.
Maske kondisaun insufsiente maibe konseque infrenta to’o oras ida ne’e hahu 2017-2023 atu termina dadauk iha fulan ida ne’e.

I. Konklusaun/ kesimpulan

1. Husu deskulpa 

Antes atu termina ami nia mandatu hau nudar xefe ba konseilu suku ano legislatura 2017-2023, hau representa membru konsilu suku nia naran no fatin husu deskulpa ba komunidade Aldeia Sabou, Bereteni, Hatuhei, Foehei no Leo’fat, inklui Organiasaun registensia, Kombatentes, veteranos, desmobilizados, liderasansa ho estrktura tradisionais sira, Seitor privado/empresario local Rotuto oan sira hanesan AFIFRA, ROTUHAT, ADELZY, BONAFIDE, SURU_HATI, AFCHU, AFIFRANS,ZEROMAN no sira seluk mak hau la temi, grupus komunitarios sira, organizasaun arte marsiais, rituais hotu, gerasaun Rotuto oan sira hotu ne’ebe hela iha Rotuto no fatin seluk.
Dala ida tan keta durante ne’e ami serbi ladun diak, la monu ita bo’ot sira hotu nia futar matan no laran, ami hotu hanesan ema maksalak, la perfeitu no laos  profeta ho hakraik- an ba dala ida tan husu perdua sala hotu ne’ebe ami halo iha mandatu ida ne’e
 
2. Agradesementu

Aproveita liu husi relatorio ida ne’e hodi membru konseilu suku tomak nia naran no fatin hato agradesementu ba populasaun tomak ne’ebe mak durante mandatu tinan 7 nia laran kolabora ho maximu tebe-tebes hodi akumpanha, partisipa aktiva iha aktividade hotu-hotu tantu fisiku no non fisiku no dala wain mos komunidade sira tenki lakon tempu, gasta materiais, fisiko, ideia la sura no konta hodi konseque ita ultra passa pontus balun ne’ebe mak ita aziste hamutuk ba linhas eletrisidade, seremonia Insar bandeira no seluk tan, nebe’e mak tenki halo populasaun sira sai vitima tamba ami nia lideransa sira nia inkapasidade no falta. 
Ikus mai dala ida tan ami hato’o agradesementu wain tebe-tebes ba komunidade sira hotu ba ita sira nia partisipasaun no kolaborasaun hotu ne’ebe mak diak, nunka lakon eseperansa hodi hamututuk nafatin ba hadia povu ho rai ida ne’e vida ihin no ba futuru.

3. Mensagem

Ami nia lian tatoli ikus ba komunidade no populasaun Rotuto oan sira hotu ne’ebe hela iha Rotuto, Same, Dili no iha fatin ne’ebe deit atu mantein nafatin ita nia ideia, boa-vontade, boa-fe’e ida- idak nian-an, tantu individual ou kolektiva hodi hamutuk nafatin iha esperitu unidus, fraternidade, solidariedade, tolerante, obdensia, madoru hodi serbi ita rai moris fatin ho povu sira ni vida iha ohin no ba futuru oin mai
Dala ida tan husu ita bo’ot sira hotu atu serbisu makas liu tan, pasiensia diak liu tan, aktivu no optimista diak liu tan Núne’e bele lori mudansa direita ka indireita ba forma dinamika no transformasaun social ba sosiedade kolektiva iha ohin no futuru oin mai, bele diak liu tan no bele mos iha posibilidade hodi compete ho ema suluk no suku seluk iha futuru oin mai
 Ikus mai iha mandatu ida ne’e atu hateten katak la kleur tan ita sei hasoru eleisaun demokratiku ba liderarnsa komunitaria sira ( konseilu suku foun )hodi serbi no hanai komunidade sira ba ano legislatura 2023-2030 iha fulan ida ne’e 2023/outubro/28 iha idak idak nia suku haleu teritorio tomak kompostu husi suku 442 sukus, la konta ho suku 10 foun ne’ebe foin hamrik sei tama ba elissaun suku iha tinan 2024.
Hare, fihir no tetu figura sira ne’ebe atu mai ho didiak mak foin ita bo’ot sira deposita imi nia komfiansa iha momentu eleisaun refere nune’e depois de nia eleitu bele lori ita bo’ot sira hotu ba dalan ne’ebe kaber no tetuk e naroman, labele haluhan hare, fihir no tetu ho lolos no diak maibe labele hare ho matan deit presizamente hare ho matan sukat ho kakautak no tetu ho futar laran atu ne’e ikus mai labele arepende, suspire, no lamenta ho sira nia lideransa
Ita bele arepende, suspire no lamenta hela, maibe ita sala deside ne’e todan ka moruk ita la du’u malu katak ida ne’e, nemai, neba, imi ou ami, nia ou ita maibe ne’e ita hotu nia sala no falta.
Ikus mai hanoin didiak ba, hare ba, fihir ba, tetu no diside ba, ba moris diak rai ho povu iha suku Rotuto iha future oin mai’ mai hamututuk atu labele lakon konfiansa hodi lori ita bo’ost sira nia fiar ba deside iha kabinha de votu iha eleisaun demokratiku ba lideransa komunitariu iha  suku Rotuto 2023/10/28, 
“ mai ba, mai ba, mai ba, mai ita lao hamutuk ba aziste festa popular- nasional ba eleisaun suku agora ho responsabilidade, aktivamente nudar sidadun Timor oan espesiamente nudar Rotuto nia gerasaun “ “ Tamba rai no povu ne’e iha ita hotu nia liman, laos ita se tan no laos agora bainhira tan “

4. Rekomendasaun 

Ikus atu termina ami nia lia husi relatoriu generalidade no simplis ida ne’e, atu konklui deit pontus balun hanesan tuir mai ne’e :
 Labele tur tula ain doko liman, liman ba bolsu, hatudu liman ba nia ra’an maluk hodi koalia deit saida mak a’at, moruk, todan, no labele ba ema sira ne’e maibe presiza badinas makas liu tan hodi lori ita rai no povu hakat ba norman iha loron aban nia.
 Keta loko an, hanai an, hanesan liura iha lalelahan tan iha inisiu ita nudar animal humana la halo milagre no moris mesak
 Mai halibur forsa hotu-hotu luta ba salva guarda integridade rai ho povu iha suku Rotuto ida iha ohin no future, tan nessesidade sira ne’e hotu konta mos ho ita no laos ema ida mesak deit, ne’e lae
 Husu ba ita hotu atu halakon attitude hanoin foer, nakukun iha ita nia kakutak hodi habeik povu sira ne’ebe bo’ok an labele no hakarak atu hadia nia an iha vida humana
 Husu ba ita hotu atu labele hatoman koali deit loron horseik, hanoin saida mak atu halo ohin no sukat katak aban ne’e saida mak atu mai iha ita nia matan laran
 Moris horseik konta deit ho naran, loron ohin presiza ita hotu nia ajuda loron aban mak ita nia is moris
Atu remata, parabens, bom suksesu, obrigado wain tebes ba espiritu do’ok no besik, fatuk ho rai, ria ho rae, ilat ho bosok, lisan ho adat sira, be matan aihun sira no hotu hotu ne’ebe hare no lahare tamba imi hotu nia ajuda mak mandatu ida ne’e bele ami hakat liu ho kondisaun normal, konta nafatim ho ami hotu ba moris rohan laek tuir imi nia mata dalan no imi lian hahu “ obrigado x 3 ”!
 ========
Sentru Informasaun Suku Rotutu 
Relatorio nee hakerek husi Xefi suku Rotuto 
Período 2017-2030" José dos Santos"
pública Husi Sentru Informasaun Suku Rotuto
Editor& Foto Che Arino Lara 82
#Amorinomendes1@gmail.com

Tuesday, September 5, 2023

DIAK LIU LAKON OSAN DUQUE LAKON ITA NIA PATRIA


 Liafuan Ne'e hatete husi  Prezidente Conselho Combatentes Libertasaun Nacional CCLN Município Manufahi ,TOBIAS AMARAL MAGNO " MAKSAKUR"  wainhira halo Reflesaun iha Parque Don Boa Ventura,Luak- Manufahi hodi komemora loron Konsulta Popular 30 Agusto 1999 - 2023 ba dala 24, Ne'ebe iha altura Ne'eba Sr. TOBIAS AMARAL MAGNO " MAKSAKUR " nudar sub região  1912 iha tempo resistensia Ne'ebe iha komemorasaun 24 anos Konsulta Popular Ne'e   Prezidente CCLN  Município Manufahi Ne'e Haktuir Kona ba papel, existensia, no involvementu iha luta ba Ukun rásik -an nian.

Tuir Mai iha reflesaun Ne'e, prezidente CCLN Município Manufahi TOBIAS AMARAL MAGNO" MAKSAKUR " Haktuir :

Sub Região 1912 ho  Nia Strutura tô iha selkom ho seksaun Sira inklui Strutura zona 20 Agusto same,Kaixa  iha 4 ho strurura iha suku 8 neebe Ita tau  Nureb 8,Kaixa Alas iha Aituha neebe hanaran zona 8 de marsu,  iha Nureb 5,Kaixa iha Turisskai Mak MAULERO, SAMA LETE Ne’ebé hanaran 25 Abril, iha Nureb 11,Kaixa iha Fatuberliu Ne’e iha Alalek neebe hanaran zona 20 de Maiô nureb 14,neebe agora tuir lei  transforma ba 5 deit, Maibe Nudar ema resistência rekonhese Nafatin iha Fatuberliu iha Nureb 14,seksaun Sira iha seksaun Joventude no OPMT no seluk Tan.

Papel husi nureb nian Mak atu organiza no atu halo agitasaun política ba ukun rásik an nomos rekolha kontribuisaun husi membros sira hodi ba hatama iha kaixa postal 4 Ne’ebé iha sub região 1912,Nomos kada nureb sira iha estafeta ida ho Nia tarefas lori sasan kontribuisaun husi Suku ba to iha kaixa postal hafoin estafeta husi kaixa postal Mak kontinua Lori to ba iha FALINTIL sira.

Kaixa nee hanesan Fatin Halibur kontribuisaun husi membros Sira, hafoin Haruka estafeta husi kaixa postal Lori ba komando,papel estafeta iha rua,ida wanhira FALINTIL Sira iha manufahi halo operasaun MAKAS Sira sai tiha ba fatin seluk,Mak Ita kanaliza sasan kontribuisaun Sira ba iha kaixa sentral iha Dili, Ne’ebé liderado husi TOLODA ALVES, Radio Timor no Vandame Mak hodi KONTINUA Sira fo ba Região 1,2,3 Ka 4 nee Ita la hatene ona, núnee mos quando FALINTIL konsentra mai fali manufahi Mak Sira iha kaixa sentral pasa fali Informasaun Mai sub região katak FALINTIL ba iha areia Ne’eba ona, Núnee husi sub região fo Hatene ba responsável kaixa hirak nee atu ba hare ponto de encontro, ponto de encontro nee karik FALINTIL mai tau Hela sinal ruma iha neeba ona Mak Ita bele hasoru malu.rua estafeta nee halo ligasaun ho Komando no mos halo ligasaun entre nureb ida ba nureb seluk ho lori sasan ba kaixa postal.

Nureb iha Same,iha Nureb 8 Ne’ebé Maun RIAK Mak tau uluk Nukleu Ida iha Daisua Ne’ebé Ita hanaran Nureb B1 toma Konta husi Luís  BERE,maun RIAK ba iha Tutuluru tau Fali Nukleu Ida iha Ne'eba, Ne’ebé  sub região hanaran B2, núnee nudar  sub Região Tobias Amaral Magno “ MAKSAKUR” aumenta Tan Nureb B3 to B8, Ne’ebé husi nee organiza Ema husi Loron ba loron,tinan ba tinan,Ita metin no ema komesa aumenta,no strurura nee existe no lao to iha 1998, Ne’ebé iha tinan nee iha mudansa husi CNRM ba CNRT,hafoin iha tinan 1999 Ita Tama ba konsulta Popular iha 30 agusto 1999.

Hodi nunee nudar sub região, MAKSAKUR mos sai hanesan testemunha ba dewan solidaritas Pemuda Pelajar Timor Leste ( DSMPT) iha Manufahi, Ne’ebé altura Ne’e halo mimbar la Lao Mesak Maibe hamutuk ho responsável Sira,neebe lidera husi Hau ( MAKSAKUR ) hodi fo apóio neebe primeiro Sira Mai laiha konhesemento ho Strutura resistensia Mak Ami trava laiha ema Ida la Tama iha kampu,mais depois Irmão Antônio Alves “ LABOOK “, irmão Manual Henrique “ LATULI “irmao  Saturnino ba hasoru Hau ( MAKSAKUR) iha kalan, núnee kalan nee Hau ( MAKSAKUR ) hasai kedas sirkular Ida ba responsável Nureb Sira atu Haruka jovem Sira mai partisipa,no tuir ordem Komando responsável sira labele Tama Tamba Ita la Hatene Aban ka bainrua Ita Ukun an hodi Nunee Ita dudu deit joven Sira Mak tama.

Depois mimbar Husi DSMPT iha Same Remata, hakat Fali ba Alas,iha Alas Ema la FO Fatin hodi halo mimbar bebas iha neeba,depois de Hau ( Maksakur ) hetan tiha Informasaun nee,Hau ( Maksakur) ba Alas Iha kalan,ba iha Saudoso  responsável Vicente “ SIKAT SELUK “ Nia Uma no nia hatete katak iha Alas Ema la fo Fatin hodi halo mimbar bebas, núnee Hau ( MAKSAKUR ) hanesan responsável indika Ita boot Nia fatin atu Sira Mai Hela iha nee,i nia mos simu, Hau ( Maksakur ) hatete dewan solidaritas Sira Mai koalia née koalia ba ukun rásik an Nunee Hanesan responsável tengki iha responsabilidade ba konsekuensi saída deit mak akontese Ita Pronto simu hodi ikus mai mimbar bebas nee halo dunik iha Ne’eba.

Husi parte responsável Sira iha difikuldades laiha Osan,laiha hahan, entaun hela iha neeba atu Han saída ? 

Uluk iha Frente Klandestina,Hau ( Maksakur ) Hanesan secretaria zona iha Ne’eba,Hau ( Maksakur) halo buat Ida Kouta nee,fulan ida,ema ida 2500 rupiah,kada Ema Resistência Sira Tama hanesan Ne’e, entaun Osan Ne’e koase hetan 50.000 Rupiah, núnee Ami buka karau Ida sosa tiha,maibe fos laiha, entaun Hau ( Maksakur ) ba hasoru malu ho Amu CORNELIO,Hau ( Maksakur ) hatete nunee,amu ami Mai atu sosa fos fo Jovem Sira hodi halo mimbar bebas nee, entaun amu dehan Hanesan nee,joven Sira Mai nee,koalia ba dereitus humanus,lolos Ne’e,ema Alas Sira nee, funsionario,polisi no tentara sira nee fo apoio,para aban bainrua hetan ukun an Sira mos goza, núnee Amu CORNELIO dehan Hau fo 50 kg hodi ba fo han mahasiswa siswa Sira nee.

Hau( Maksakur ) uluk funsionario,guru SD,golongan 2,Osan simu Osan besik juta Ida no iha motor ida,iha tempo neeba iha Alas guru ( profesores ) Sira Hau domina,iha ida Rua Mak lakohi ukun an,sira hatetee ba Hau hanesan Ne’e :

“inimigo Ka bapak sira hetan sa ita kal Ema pecat”

Hau ( Maksakur) dehan ita hakarak luta ba ukun an Mak konsekuensi saída deit pecat ou mate Ita Pronto simu,Diak Liu lakon Osan duque lakon ita nia patria,Tamba osan nee hafurak ita Nia an deit Diak Liu Ita luta ba ukun an hodi hafurak Ema hotu.

Iha 1999 United Mission East Timor ( UNAMET ) tun iha Timor,ita prepara ba 30 Agusto 1999 Konsulta Popular,ihae Tempo nee irmão Adriano Côrte Real ho Nia gropu ida ba Sai komisi Pemungutan Suara ( KPS ) e Hau ( Maksakur ) nomeia husi komando nian, Região 3,hodi sai juru bicara “ portavos” ba pro indepensia nian no Assina Akta kampanye Ne’ebé hahu husi 20 Agusto to 27 Agustu 1999,iha 27 agusto UNAMET Sira bolu ba intrevista no Ema neebe Mak akompanha Hau ( Maksakur ) Mak alin Flabiano no Alin Patrocíno.

Iha intrevista Ne’e malae dehan nunee tuir portavos pró otonomi nian katak iha konsulta popular nee Sira Mak Menan Tamba Sira halo kampanye no povo sai hotu, pró indepensia lakon Tamba Sira la halo kampanye,no tuir malae dehan pro otonomi sei Menan ho 99% núnee Hau ( Maksakur ) hatan ba malae, defaktu los Duni Tamba Ami la halo kampanye Maibe Ami halo kampanye “dor to dor “no Ami Nia kampanye Ne’e hahu kedas husi proklamasaun Independensi Unilateral 28 novembro 1975 até agora,neebe iha 30 Agusto 1999,Ami Menan,no sei Menan ho porsentu 99,9%.

======

Sentru Informasaun Suku Rotuto

Che Arino Lara 82


TRATAMENTO LA HANESAN BA MALU TAMBA LEI MAK TAKA DALAN


Sub região 1912 iha Tempo Resistência no atual Prezidente Conselho Combatentes Libertasaun Nacional ( CCLN ) Municipo Manufahi, Tobias Amaral Magno " MAKSAKUR" hatete Liafuan nee iha âmbito reflesaun ba komemorasaun loron konsulta popular 30 Agusto 1999 - 2023 ba dala 24 iha Parque Don Boa Ventura, Luak-Manufahi.  

Hodi núnee Mak nudar responsável sub Região 1912 , Tobias Amaral Magno " MAKSAKUR " iha nia reflesaun Nia hatete katak ita funu 24 anos hodi hetan indepensia no ohin ( 30/08/2023) Ita kompleta 24 anos Ita Nia Ukun an, maibe sei  iha statmentu Balu dehan :

Veteranos unidade Ne’e mihis ona lá Hanesan iha funu 24 anos,Tamba Sá ?

Nunee MAKSAKUR salienta katak iha statmentu balu Ne'ebé Mak hodi hamihis unidade veteranos Sira nian Tamba :

1. FALINTIL Sira Balu dehan Ami Mak funu 24 anos

2. Imi Sira Moris nee Tamba tauk Ten, Sira ida mate Ne’e Mak berani.

3. FALINTIL Balu hatete Ami berani nee Mak iha ailaran Ida tauk Ten nee Mak Mai rende nee

4. Balu dehan Fali imi ba Han Supermi Ami la han supermi

5. Escola oan Sira neebe ba escola iha Indonésia Sira dehan Ami ba funu iha Soeharto Nia dapur,imi Sira iha Timor no vila laran nee ba subar iha neebe

6. Ema Sira aprova ba sai Veterano tratamento Mak lá Hanesan

7. Ema Sira Ne’ebé família mate Barak Maibe Nia dereitu  Mak Ida deit.

Hodi nunee, tuir Maksakur katak impaktu husi Lei, hahalok no linguazen Mak hamihis veterano Nia unidade, Exemplo registo 2009 Han tinan sanulu resin, Sira Balu simu tiha ona seluk sidauk simu,registo nee Mak la Hanesan Maibe luta nee hanesan,registo nee balu registo uluk no Balu registo tuir Balu hetan Balu fali hein hein to mate lakon tiha Deit la hetan buat ida, nunee nudar sub Região ida iha sentimento klean ba ida Ne’e, Atu halo tratamento Hanesan ba ema hotu Maibe lei Ne’e Mak Taka dalan ba malu.

Hodi nunee sub Região Ne'e mos Haktuir Kona ba kausa husi  Levantamento Alas - Weberek Ne'ebé afeta ba jovem no responsável Sira iha Manufahi ba hotu Dili

"Ami ba hotu iha Dili hamutuk ema 1122 Ne’ebé iha Dili,ami mukit ba buat hot hotu,ba Hela tuir familia,ba hela tuir kolega Resistência Sira,no Sira Mak fo Han Ami.

Altura Ne’e,Maun RIAK iha hela ailaran,tun mai lori osan fo ba ami tamba ami susar Teb tebes, laiha maluk ida atu mai tau matan,ikus mai ami fila mai iha same iha 27 Júlio, wanhira ami to iha Same, Ami para iha merkadu, Muspida sira hatete Mai Ami” imi mai nee tengki kumpri ordem Muspida nian”. Nunee Hau  hatan ami sei lá tuir ordem Muspida maibe Ami só tuir deit ordem Xanana Gusmão,nunee sira lori Ami ba Han iha Holarua no fila husi Holarua Sira Haruka Ami ba Toba iha sira Nia Fatin Maibe Hau  hapara kareta Sira hotu hodi dehan ba malu ita ba Toba iha igreja" MAKSAKUR Haktuir. 

Responsável sub região Ne'e Mos Haktuir Tan katak Iha tempo nee saudoso Domingos Sávio Mak Akompanha Nia  lori ba hatudu ba bapak Sira katak sira Nia kordenador Mak Ne'e.

Tempo Ne’e hau ( Maksakur ) Mak kordenador ba gropu oan nee, Ami mai ho kareta 15 : rua ba Alas,turiskai kareta 5 Restu nee iha Same.

=======

Sentru Informasaun suku Rotuto

Che Arino Lara 82


Sunday, September 3, 2023

LABELE HARE BA PARTIDU MAIBE DIAK LIU HILI EMA NEEBE DIAK HODI SERVI MANUFAHI

 

Liafuan nee hatoo husi Prezidente Conselho  Combatentes Libertasaun Nasional, VIDAL DE JESUS " RIAK LEMAN " iha Parque Don Boa Ventura,Luak- Manufahi,wanhira halo reflesaun ba selebrasaun Loron Konsulta Popular 30 agusto 1999 - 2023 ba Dala 24.

Intervensaun husi veterano  RIAK LEMAN katak Manufahi governo fo sai sei hari uluk Câmara municipal,Núnee tuir veterano nee,Nia hare katak manufahi nee matenek lubuk Ida,doutor mos iha,lá dotor mos iha, Manufahi iha Ema potente lubuk Ida,Maibe quando to câmara municipal  RIAK LEMAN husu ba partido Sira lábele hare ba partidu,Maibe hare ba ema Ne’ebé Mak Ukun Diak Mak Hodi hili, se hare ba partidu Mak maufehuk Ida Ita tau ba komanda Rai nee Mak Ita Tama hotu Rai kuak.

Nunee tuir Prezidente CCLN  RIAK LEMAN katak   Ita Rai Hela Ita Nia partidu,Aban bairua Ita sei Tama iha elisaun câmara municipal hodi hili Ita Nia prezidente Camara municipal e sei iha mos Asembelia câmara municipal nian neebe husu ba hot hotu lábele hare ba partidu,se hare ba partidu Mak dezenvolvemento iha Rai Manufahi nee susar,Tamba nee tuir RIAK LEMAN Hanesan veterano, prezidente Conselho Veterano hakarak apela ba hot hotu diak Liu hili ema Ne’ebé Mak Diak, para bele halo buat ruma ba manufahi.

iha biban nee, Aman Veterano nee mos haktuir  Kona ba  Mumentu atu tau Administrador iha Manufahi, Nia dehan Kompanero Arantes Mak Nafatin Administrador:

" Hau rásik telefoni ba Fidélis e koalia ho Maun Ruak para tau Arantes Mak kontinua Administrador"

Nunee mos veterano nee,hatutan Tan katak husi partido  político Ita Nia Maun ou bou Adriano  Côrte Real koalia ho Dr. Marie ho katuas Lo-Ulo, atu tau Nafatin Arantes ba administrador Tamba Manufahi la hamlaha partidu Ida, maibe hamlaha Mak hahan,estrada,eletricidade no seluk Tan Mak Ami presiza.

"Ita hakarak Ema neebe halo kordenasaun nee Diak,rona malu,husu malu,fo Hanoin ba malu para Ita bele halo buat ruma ba povo Manufahi no importante  transparansia no iha inisiativa" tenik aman veterano nee.

=======

Sentru Informasaun Suku Rotutu 

Che Arino Lara 82

funu nee povo ninian,Maibe funu nee Tengki Liu husi komando da luta ida,funu nee Tengki Liu husi organizasaun ida,Mak Ita bele vota ba ukun rásik an,

 

Lia fuan nee hatoo husi Prezidente Conselho Nacional Combatentes Libertasaun Nasional  Aman Vidal De Jesus " Riak Léman " iha luak Manufahi wanhira halo reflesaun ba selebrasaun Loron Konsulta Popular 30 agusto 1999 - 2023 ba Dala 24 .

Iha reflesaun nee aman veterano Riak leman haktuir Kona ba istoria Ne'ebé Lori povo hodi Mai to iha konsulta popular 30 Agusto 1999.

Núnee estória Ne'ebé haktuir husi Aman veterano Riak Léman nudar meus reflesaun hodi kuda eaperitu nasionalisme no patriotismo iha manufahi oan Sira atu bele komprende,hatene no ba nati tuir.

Estória reflesaun neebe konta husi aman veterano Riak leman Mak Núnee:

Iha 1999 Hau ( Riak Léman ) Representa FALINTIL iha KPS,Greja katolika mos iha Neeba,otonomista nia representante Mos iha Neeba,husi resistência nian Mak Mauhonu,mauhodu no Hau ( Riak leman ) mos iha Neeba, Situasaun depois de konsulta popular Ka votasaun  molok fo rezultado iha 4 de setembro 1999, uma  Barak milisia Sira sunu,populasaun lubuk Ida Indonesia Oho, cidade Dili sai cidade sincas,uma Hot hotu motuk,iha momento nee, Situasaun difícil, Hau ( Riak Léman ) hanoin katak iha alaran tiru malu ho inimigo lá defisil Maibe mumentu Tama iha KPS nee defisil Ne’ebé Ita hatudu Ita Nia isin lolon tomak ba inimigo,Núnee inimigo bele Hatene katak o  Riak oan nee Mak née, Ita buka iha ailaran Ita la hetan.

Molok atu to 30 agusto 1999,Ita Liu situasaun 3,: baze de apoio,rahun setor hot hotu monu tu tuir Malu,ikus Liu Mak Matebian,membro komite central FRETILIN,matenek bo-bot Sira, Komandante di-diak Sira mohu ba Raí ida nee,sorte Diak Maun bot Xanana sei Moris,baze de apoio Rahun,Tama fali iha bolsu da resistência,tinan Rua iha bolsu da resistência,ligasaun laiha, komonikasaun laiha,Ita dehan katak funu kal lakon tiha ona,iha setor frenteira soul,iha Komandante Feras no grupo oan ida Mak iha Neeba,iha kilat 27 Ema 70,iha sentro soul Ami( Riak leman ) iha Kablaki Ne’eba, Ne’ebé HO kilat 40 resin,Ema 100,iha Frenteira Norte Komandante Samba Sira Mak iha neeba,sentru norte mamuk manu fuik Mak Lian,sentru Leste Mak adjunto maputu Sira mak iha Neeba ho gropu oan Ida Ne’ebé mak Agora sei Moris hela,Barak Liu nee,husi região  ponta leste iha tempo Neeba maun boot Xanana ho mauhuno Mak sei Moris membros komite sentral FRETELIN hodi halo reoganizasaun hodi hili fali membro  foun komite central FRETILIN nian,nain 9, nain 8 mate tiha hela Deit LERE ANAN Mak sei Moris nee segunda gerasaun nian.

Reorganizasaun ba funu nee autor Mak Kayrala Xanana Gusmão,Maun boot Xanana Mak Haruka destakamentu Sira to foho kablaki,ba to iha mamlau no fat Fatin hodi halibur gropu Resistência Sira Ne’ebé isolado hela, Ne’ebé laiha ligasaun no komonikasaun, Halibur Malu ba konsentra iha Aitana neeba no lori malu ba riuniaun iha 3 Marsu 1981 iha foho maubae,hodi reorganiza Ita Nia Forsa,hodi Kria região 3: região funu Nafatin, região Nakroma no Região Haksolok,Forsa no quadro Sira Fahe namkari ba região 3 nee,hodi kontinua funu.

Tuir Tan Mai iha reorganizasaun lubun Ida no iha ikus Mak hodi Harii região 1,2,3 to 4,neebe ho orentasaun tengki organiza Ita Nia povo, Liu husi organizasaun resistensia Klandestina.

 iha Manufahi,iha kaixa Klandestina 4: Ida Mak Luis Cardoso assegura iha Holarua,ida Mak katuas Raul “ luru", assegura iha Tutuloru,ida Mak Luís Tilman BERE iha Daisua,ida Mak katuas Ramelau,Matias paulino iha Daur, neebe Administrador Município Manufahi ba visita ona Fatin nee,iha Fatin nee Ami ( riak leman ) subar iha Neeba Mak hodi halao servisu no Ami subar iha abrigo nee iha tinan 1991.

Quando Hau ( Riak Léman ) ba hasoru Maun Xanana iha região 4,iha surlolo Neeba,iha bunaria no Xanana Haruka Mai no Hau ( Riak Léman ) liga ho Luis Tilman bere,liga mos ho katuas Raul iha tutuluru,kaer Tan katuas Ramelau Sira, manufuik Sira,no tempo née,Tuba Raí Sira, ba kasa Oho rusa ida Ami asalta Sira,kaer Sira,Balu halai no Ami dehan “ o halai o mate Diak Liu o mai Deit no hahu husi nee Mak estabelese iha Manufahi nee,iha vila same estabelese kaixa 4.

Iha postu Alas assistente teremazinha Nia Mak toma Konta liga ho liurai Vicente iha Mahaqidan.

Iha postu welaluhu Nixon Mak assegura fiar hodi halo ligasaun ho João Tavares “ Tama Sai”.

Iha 1994 forma Strutura Klandestina, wainhira Hau ( Riak Léman ) hasoru irmão Maulero iha postu Turisskai Mak hodi forma Strutura Klandestina ba Município Manufahi,hodi forma nureb,selkom Sira.

Depois ida nee Hau ( Riak Léman ) sai ba fali Manatuto forma Tan Manatuto nian iha Salau – Soibada hodi forma nureb,selkom.

Ba forma Strutura Klandestina iha Municipo Aileu iha tinan 1995.

Iha tinan 1996 Hau ( Riak Léman ) tun Dili,iha Dili tempo neeba iha ona CLFC maibe Nureb no selkom sidauk iha,Cristo rei no fera krus nee organização resistensia nian Mak forma,antes nee iha deit Nain Feto no don Alexo deit.

Ita halo Ida nee Tamba saída ? Halo ida nee atu organiza Ita Nia povo hodi prepara ba kunsulta popular.

Iha 1998 Hau ( Riak Léman ) muda ba região 4,hodi halo konfrensia regional iha Fatubesi hodi forma Strutura iha região 4 tomak Núnee Ita hanoin funu Ita Menan tiha ona Tamba povo tomak Tama hotu iha organização Klandestina.

Nemak iha 25 Agusto 1999 Ita mobiliza povo iha Dili laran tomak hodi halo kampanye  CNRT,iha 26 Agusto 1999 pro otonomi Sira responde ho sunu uma Barak mohu no ema Barak Mak mate iha tempo née,Hau ( Riak Léman ) inimigo ba tiru iha Becora Tropical,Hau ( Riak leman ) halai sae ba Dare.

Fofoun bapak lohi tiha Ami katak Wiranto Mai Mak  Ami ( Hau no irmaun mauhudo )Mak ba hasoru Wiranto,maibe Hau ( riak leman ) dehan irmaun ema tiru ona Ita nee,Ema estraga ona sasan,Diak Liu it Rua halai ona, se Ita ba, ita rua mate,Hau ( Riak Léman ) konsege sai, Leandro isac Sira halai Uluk ona,David “Mandati”Sira mos halai Uluk ona,iha Ne’eba Mauhudo Ami Rua Mak aquenta, quando milisia Sira halo operasaun 26 Agusto 1999, populasaun Barak halai ba misaun,Balu halai ba foho leten,e depois ami ba koalia ho Polisia UNAMET,Ami ba Halibur Sira tun Mai hodi ba tuir elisaun ba kunsulta popular,se mumentu nee, lá servisu makas karik populasaun Sira lá ba vota Mak,ema oit oan deit Mak ba vota,Ema integrasi Sira Mak ba vota nemak oras nee Ita la Ukun an Ida,mumenta NE’EBA hodi organiza Ita Nia populasaun,Sira dewan solidaritas iha 1999 Balu ba hasoru Hau,Liu Liu Sira Bobonaro,tempo née Amilcar sei Moris Hela, Amilcar dehan Hau Lori jovem Sira atu Bobonaro, nemak Hau ( Riak Léman ) dehan ba Sira mate o ( Amilcar ) fila Mai Hau Tara tiha,dewan solidaritas Sira Balu Mai same,iha mumentu Neeba nee Situasaun defisil, Inimigo Mos tuir Hela Ita Nia kotuk laran, Maibe Ita fiar katak povo nee hotu hotu hakarak Ukun an,oitoan deit Mak hakarak integrasaun.

Iha mumentu Neeba depois de Referendum Hau ( Riak Léman ) no Leandro Isaac Ami nain Rua ba to komisaun portuguesa Ami Rua husu,agora Nusa, Ita boot Sira Mak hatene resultado votasaun nee oinsa,neebe Sira hatan Mai Dehan 75 % Ukun an no 25% Mak ba integrasaun,neebee Hau ( Riak leman ) dehan Ida nee,Ita Menan tiha Ona.

Atu dehan deit boot ka kiik Ita hotu hamutuk apoio Malu iha funu laran Mak Ita konseque hetan Ukun rasikan,Frente ida Mesak Deit lá halo,Ami Armada deit mos la bele,barak dehan imi kaer kilat imi la Duni bapak ,Maibe ami lori prego oan Ida deit ba tu dala ida deit bapak mate hotu,realidade Mak ida nee,nemak funu nee povo ninian,Maibe funu nee Tengki Liu husi komando da luta ida,funu nee Tengki Liu husi organizasaun ida,Mak Ita bele vota ba ukun rásik an,

=========

Sentru Informasaun suku Rotuto

Che Arino Lara 82


Friday, August 25, 2023

ABERTURA FEIRA BA KOMEMORASAUN LORON KONSULTA POPULAR 30 AGUSTO 1999 – 2023 IHA LUAK – MANUFAHI


Atu komemora loron konsulta popular 30 agusto 1999 – 2023 ba Dala 24 iha Município Manufahi,Mak iha sexta loron 25 Agusto 2023 Municipo Manufahi halo abertura feira, iha luak Manufahi hodi festeza loron konsulta popular.

Nunee iha Abertura feira née responsável feira Floriano dos Santos relata katak feira nee partisipa husi 11 deresaun no Diresaun Mak hanesan Diresaun municipal do konservatorio do servisu,registo notariado,deresauy servisu terras e propriadades e serviços kadastrais,servisu municipal da saúde,servisu Komisaun Nasional das eleições, serviços municipal da Administrasaun,hamutuk ho Informasaun no dukumentasaun,servisu delegasaun território MSSI Municipo,deresaun municipal Siguransa Alimentar,servisu registo verifikasaun impresarial,servisu municipal agricultura e pescas pecuária floresta e plantas, serviços municipal da educação Nomos Ngo Luta ba Futuru ( LBF ) sei prepara Nia feira hodi apresenta Nia progreso servisu.

Iha Fatin hanesan Segundo  Komandante Komando Polisia PNTL município Manufahi inspektur Xefi Polisia Antoninho da Costa fernandes iha Nia intervensaun katak atu komemora loron 30 agusto nee loron povo tomak nian nunee Mos spesial ba povo Manufahi, núnee segundo Komandante nee apela festa nee hotu hotu tengki Mai HO domin,Mai ho komitmento atu festeza loron 30 agusto, Ne’ebé Tinan hirak ba kotuk,Ita la senti,Ita Nia heróis Sira,Ita Nia líder Sira,Ita hot hotu Tamba 30 agusto Mak povo tomak diside hodi hakotu funu ida Ne’ebe naruk iha Ita Nia Raí.

Segundo Komandante nee husu ba jovem Sira hakarak hemu Maibe tengki hatene-an,lábele kaer fali fatuk,labele kaer fali kroat hodi halo perturba fali ba atividades Sira Ne’ebe halao ilha 30 agusto antes no depois,basa Nasaun tomak Ema apresia tebes ho manufahi Tan nee kuda Dame no Kare domi nunee Ita hotu tengki hadomi Raí ida nee,hodomi povo ida nee,Liu Liu hadomi atividade Sira Ne’ebé Ita halo iha Ita Nia Moris.

Nunee atu ofisializa abertura nee Administrador Município Manufahi nudar Mos prezidente Komisaun municipais ba eventu nasionais iha nia intervensaun katak  atividade Ida née hodi komemora loron konsulta popular 30 agusto Ne’ebe kompleta 24 anos núnee ho feira ida nee, instituisaun estadu Sira atu hatudu atividades Sira Ne’ebe Mak Lao durante 24 anos núnee sei kordena ho edukasaun atu Lori estudantes Sira ba visita stand Sira Ne’ebe prepara husi deresaun do estado Sira, além de partisipa iha atividade jogu Sira  maibe aranja mos tempo hodi visita stand Sira Ne’ebé husi deresaun estadu Sira prepara  hodi hatene prosesu lubuk Ida Ne’ebe instituisaun do estado Sira halo durante ukun an 24 anos.

Liu husi feira née, administrador Município Manufahi hatutan katak sei  halo siminario Ne’ebe sei involve estudantes,funsionario Sira no parsero Sira no orador Sira Mak ema Ne’ebé Mak sai autor principal Sira Liu Liu 30 agusto, núnee siminar nee Sei halo iha 29 Agusto, depois de misa agradesemento, iha 28 sei halo tour ida Ne’ebé sei lao ain ba visita Fatin Ne’ebe mak Riak Léman subar Fatin ho sentidu atu lori refleta fali prosesu 24 anos ba kotuk lao halo Nusa.

Núnee Administrador Município Manufahi Dr.Arantes Issac Sarmento Mos hatutan katak Alen de  atividades Sira nee sei iha mos atividade desporto Kumunitaria no animasaun Sira.

Dr.Arantes mos salienta Tan katak feira nee sei halo to loron 4 de setembro 2023 Mak foin Insera,no animasaun Ka konsertu hodi komemora loron konsulta popular nee sei halao iha 30 de agusto 2023  kalan,tenik administrador Municipo Manufahi Ne’ebe Mos hanesan prezidente Komisaun organizadora ba eventu nasionais iha Municipo Manufahi.


=======

Sentru Informasaun Suku Rotutu 

Che Arino Lara 82

Wednesday, August 9, 2023

SECOOP: LANSA HAKIAK FAHI IHA KOPERATIVA MULTI SECTORAL EIS MILITAR IHA MUNICIPO MANUFAHI

 

https://m.facebook.com/story.php?story_fbid=pfbid0NUrGajTpRshiKZu4MCUrLo8SvhFe2U51knUdtd97LaYhw2NumdDTchVSV8Cftje7l&id=100064324022350&mibextid=Nif5oz

SISR : Teresa feira née, loron 08 Fulan Agusto 2023 Secretaria de Estado Cooperativa ( SECOOP), S.E Arsénio Pereira da Silva visita Coperativa Multi sectoral Halibur eis militar Município Manufahi iha suku Betano,aldeia Sesurai – Akadirokau.

Iha visita nee,hodi lansa ofisial ba Coperativa nee hodi hakiak fahi,iha biban nee prezidente Coperativa Milton da Costa mendes hatete katak objectivo husi Coperativa nee atu Halibur eis militar Município Manufahi iha atividade Koperativa Ne’ebé foin Moris, iha 31 maio 2022, nunee mos iha biban nee vise prezidente Koperativa Joaquim da silva Lee sai perfil Coperativa Ne’ebé hahu husi inisiativa eis Militar hodi Harri Koperativa nee neebe Membros inisia ema nain 28 pessoas hodi tau fundus neebe kada Ema Ida $ 45 dolar núnee fundus dahuluk hamutuk $ 1260,nunee MOS vise cooperativa nee relata katak iha Koperativa  nee,hetan mos fundus husi VIII governo konstitusional Liu husi SECOOP hamutuk $ 12,500 hodi apoio halo fahi Luhan hamutuk 17 iha Akadirokau no 13 iha Same – Aidahaleu,  Nomos equipamentos hodi Produs pakan ba  fahi ho Manu, Nomos Produs aimoruk organiku Rega Dut nian no pestisida,iha fatin nee,vise prezidente Koperativa rekomenda SECOOP atu apoio redi hodi halo lutu Haleu ba areal Koperativa nian 16 há,be Mos,Nomos rekomenda Administrador Município Manufahi Dr.Arantes Issac Sarmento atu ajuda besi Rin eletricidade 10 hodi instala ahi to iha fatin Koperativa.

Iha visita nee, administrador Município Manufahi Dr.Arantes Isaac Sarmento hato Nia agradese Bem-vindo ba S.E SECOOP Ne’ebé visita dereta Coperativa eis Militar iha Same, núnee Administrador Município Manufahi hatoo Nia agradese ba Eis Militar Sira bele Halibur Malu,konsilida Malu hodi halo atividade Koperativa neebe Ajuda Estado, kontribui ba dezenvolvemento ekonomia Rai Ida nee,Tamba dezenvolvemento ba Rai Ida nee governo Mesak deit sei lá halo buat Ida maibe tengki MOS ho kompenente Sira hotu ajuda,apoio hodi dezenvolve Ita Nia Raí nee ho diak ho hanoin katak setor Koperativa setor ida importante ba dezenvolvemento Ita Nia Raí.

“ Atu Han deit nan Manu ka ayam potong Nomos aifunan   Ita Tengki ba pesan iha Australia nee Ita moe boot” 

Hodi nunee administrador Município Manufahi hatutan katak iha areia Ne’ebé produtivo presiza Ita hotu Nia hamutuk hodi dezenvolve areia nee nunee Ita bele iha preparasaun wanhira iha indústria boot ruma Mai iha same ka Betano Ita preparado ona hodi fornese Produto aihan sira ba iha neeba nomos governo lao Hela programa merenda escolar nunee liu husi koperativa bele kontribui Diak Liu Tan hasae Nutrisaun ba oan sira iha escola.

Nunee administrador Município Manufahi Dr.Arantes Issac Sarmento salinta nudar servidor ba povo Manufahi iha esperança boot   ho visita S.E SECOOP iha Koperativa nee,fiar katak sei bele ajuda Diak Liu Tan Koperativa Ida nee,Tamba Koperativa nee Mai husi maluk eis Militar sira Ne’ebé Mak tau hanoin Ida katak tempo to ona atu organiza malu hodi kontribui Diak Liu Tan.

Hatan ba vise prezidente Koperativa Multi sektoral Halibur eis Militar Municipo Manufahi Joaquim da silva Nia prekupasaun Kona ba presiza besi Rin 10 hodi halo instalasaun eletricidade ba área Koperativa nee Administrador Município Manufahi hatete katak Nia sei koalia ho Derrotar EDTL Manufahi apoio Ida nee, nunee ba S.E SECOOP Administrador nee mos hatete katak kultural Rai Manufahi lakohi koalia barak maibe depois buat buat ruma Lao tiha Mak depois Mak Ita foin hatene núnee; no mos administrador nee hatete ba Koperativa Multi sektoral Halibur eis Militar iha Município Manufahi katak Koperativa nee la lao Mesak maibe Konta ho governo Konta mos ho Municipo sei apoio para oinsa sei bele lao Diak ba oin.

Iha visita S.E SECOOP Arsénio Pereira da Silva iha Koperativa Multi sektoral Halibur eis militar Município Manufahi iha Akadirukau, partisipa mos husi koperativa  Taka Ulun Komisaun ( TALKOM ) Nia prezidente Koperativa Marcos Pereira Ne’ebé atual Hanesan xefi aldeai Raifusa iha suku Betano apresenta Sira Nia Koperativa ba S.E SECOOP,nunee Marcos Pereira iha Nia aprezentasaun  katak Koperativa TALKOM iha Nia membros 69 ho Rai  29 ha, durante nee Koperativa Nia atividade Mak halo tos hodi kuda batar maibe sira mos ba oin Pronto atu kuda batar ain naruk k sorqum.

Iha mumentu nee Koperativa Kare Fini ba Moris Diak ( KAFIMO ) husi Suku Tutuloru,Nia Gerente Joaquim da silva hatete Koperativa KAFIMO  Moris iha Júlio 2021 ho membro 29 to agora, atividade Koperativa Mak Rai Osan hamutuk  no  fundus ohin loron $3000.00,hakiak animal no produsaun Aihan,KAFIMO mos lansa ona produto Talas Makerek; núnee ho visita S.E SECOOP gerente KAFIMO rekomenda Hela atau apoio lutu ba Koperativa Nia tos no hand traktor.

Iha Fatin nee,MOS gropu MUDIK husi Babulu neebe Moris 29 Julio 2022, gropu nee Lao voluntário no atividade Mak hakiak fahi no Iha 29 Julio 2023 hamosu Tan atividade Tolu Ne’ebé Nia programa bot agricultura HO sub programa Mak Horti no pecuária Nia atividade Mak hakiak Manu no fahi kuda modo no halo tos,gropu nee mos iha Raí rasik no Raí nee eransa kultural ho medida ± 2 há.

Iha visita S.E Secretaria de Estado Cooperativa ( SECOOP ) Arsénio Pereira da Silva iha Fatin Koperativa Multi sektoral Halibur eis militar Município Manufahi,iha Suku Betano,aldeia sesuarai,BAIRO Aka diro kau depois lansa tiha hakiak fahi iha Koperativa Multi sectoral nee,S.E. SECOOP hatoo nia intervensaun ba Cooperativismo Sira hodi  hatan ba prekupasaun husi koperativismo katak governo Nee kompremetido sei halo buat ruma Liu Liu Koperativa Sira,ba gropu sira ba se se deit Mak involve an hakarak halo atividade ekonomika iha ida ida Nia fatin,nunee Mak proposta Balu rekomendasaun Balu, prekupasaun Balu nee sei lá fo reposta tinan nee,  Maibe iha tinan 2024 sei iha plano atu halo plano strategia secretária de Estado Cooperativa (SECOOP)nian neebe sei involve representante husi postu no município hodi kontribui Hanoin saída Mak bele halo kada município no posto Sira, Nune mos sei tau plano hodi konvida Koperativa hot hotu Ne’ebé Mak registo Hanesan Koperativa atu halo sorumutu boot iha nasional konaba saída Mak Ita bele halo iha tinan 5 ou 6 Mai oin.

Iha intervensaun S.E SECOOP Arsénio Pereira da Silva  hatutan katak sei halo lansamento ba produtos hot  hotu husi koperativa Sai deit, koperativa Multi sectoral, Koperativa peskas, Koperativa produsaun agrícola, Koperativa kredito iha Fin de Novembro ou inisiu dezembro.

Tuir S.E Arsénio katak lansamento nee Produto prima Liu Mak sorgum KA Bafo kayrala,nunee iha Manufahi, suku Betano depois de fulan tolu se lansa produto sorgum,farina no farina ne’eb’e trransforma ona ba hahan sira seluk no fos,tuir plano lansamento nee sei konvida  altointendidade sira,premeiru ministru,ministra da edukasaun,ministra saude ho ministerio sira seluk ne’ebé iha relasaun iha assunto ekonomia mak depois mak halo lansamento no ida ne’e sai hanesan target promosaun,para depois fornese ba merenda escolar ne’ebe  bele kontratu kedas ho ministerio edukasaun  nune’e koperativa sira pronto fornese tonelada hira, produto saida signifika katak iha neeba kria ona merkadu iha neeba.

Ligasaun ho prekupasaun husi koperativa sira hanesan TALKOM,KAFIMO neebe prekupa ho tratores,hand tartores,S.E. secretaria de Estado de Cooperativa ( SECOOP )  Arsenio Pereira da silva  hatan katak nee tama iha kordenasaun MECAI nian,ita nia koperativa presiza  assitensia trator ka makina ruma, bele liu husi SECOOP ou bele liu husi ministerio agricultura e assistensia teckniko ruma SECOOP bele halo koperasaun  ho ministerio agriculture porexemplo Koperativa halo produsaun agricultura,teknika produs ne’e halo nusa núne’e mos ba iha komersio industria  bele halo kordenasaun diak para depois produto koperativa sira ne’e atu lori ba iha ne’eb’e entaun SECOOP mos iha ligasaun ho Centro Logistik Nasional ( CLN ) tamba produs barak oinsa halo armagen  atu bele konserva iha fatin ida.

Secretaria estado ne’e mos garante katak ho koperasaun governo ho koperativa sira,produtores sira mak hamutuk sei halo buat ruma hodi prensia ekonomia uma ka ekonomia popular ho atividade sira hanesan koperativa hanesan governo no secretaria de Estado pronto atu servisu hamutuk no liu h8usi servisu hamutuk mak ita sei rejulta buat balu.

=====

Sentru Informasaun Suku Rotuto

Che Arino Lara 82