Monday, October 23, 2023

RELATORIU GENERALIDADE MEMBRU KONSEILU SUKU ROTUTO I LEGISLATURA ANO FISKAL 2017- 2023


 RELATORIU GENERALIDADE MEMBRU KONSEILU SUKU ROTUTO
I LEGISLATURA ANO FISKAL 2017- 2023
--------------------------------------------------------------------
A. Intrudusaun

Antes atu konklui ami nia madatau ne’ebe  deposita poder husi povu aldeia 5 iha suku Rotuto mai ami membru konseilu suku tomak, durante mandatu 2017-2023  sei termina iha fulan ida ne’e, nia laran, iha suku Rotuto inklui aldeia 5 hanesan Aldeia Sabou, Hatuhei, Bereteni , Foehei no Leofat.

Ho ida ne’e mak aproveita upurtunidade hakarak relata relatoriu generalidade ba povu tomak iha suku Rotuto hodi bele hatane no bele apar kona ba saidak mak halo ona, halao dadauk maibe seidauk remata, no saida mak atu halo iha tempu sira tuir mai, nune’e bele hadia diak liu tan, vida moris povu ho rai ida ne’e iha fututru oin mai, nune’e mos bele komplementa diak liu tan visaun no misaun husi estadu Timor Leste ba finalidade bem estar komun ba povu Rotuto, Same, Manufahi no ba Timor Leste.

B. Intensaun 

Intensaun husi relarotio ida ne’e atu fo’o justifikasaun no evaluasaun generalidade no final global ba progresu serbisu hotu ne’ebe durante mandatu e legislatura iha tinan fiscal 2017-2023 .

C. Visaun 

Iha visaun no misaun geral ida ne’e, atu esforsu ho meius oin oin hodi lori povu Rotuto oan sira   ba moris digno balansu, unidus, fraternu, solidaridade sem diskriminasaun no devisionismu popular ba povu tomak iha suku Rotuto iha ohin no ba future oin mai.

D. Misaun

Tuir kompromisu elitoral iha mundu tomak ne’ebe adopta sistema demokrasia, estadu de direitu maioria mak usa demokrasia representative, husi ema lubuk ida, tau nia konfiansa ba ida ne’ebe nia fiar, hodi lori sira nia hanoin, lian no hakarak ba moris diak, maibe ida ne’e la to rohan absoluto, maibe fiar ne’ebe mak oferese barak liu iha mundu no iha regiaun Zudieste Asiatiko adopta 5 anos maibe iha timor leste ba tinan 7 dala ida no sei iha posibilidade re-elitu ba dala 2 tuir lei haruka.
E. Rotuto pasado, presente no futuru
geralmente Rotuto pasadu, presente no future

1. Pasadu

hare husi estoria naruk husi bis avo beiala sira iha tempu passadu dominante no mai ho forma karakteristika, sosiokulturais nebe’ uniku ho kapasidade lideransa monarkia ho sentidu orentasaun ne’e komadu no lei ho ordem sira nian hanesan maormak nia lian no liman ain, liberdade ba sidadun laiha posibilidade atu Prepara hodi halo balansu.

2. Rotuto presente

             iha mundu ohin lorin nian iha siklu 21, ida ne’e populasaun mundu asessu hotu ba     mudansa, siensia teknologia no influensia ba aspetu sosio-politiku, sosio-ekonomia, sosio-kultural, sosio antropoligia, sosio-biological, tamba ne’e perspetiva, karakteristika, mentalidade, intelegentes, no nessesidade materias prima, sekundaria, no tersiariu lao no ezize ema hotu atu lakohi lakon hodi luta ba vida moris individual no kolektiva iha komunidade, sosedade sira hotu nia le’et ho diak.

3. Rotuto future

Iha perspektiva povu Rotuto iha future, hakarak ka lakohi em individual ka kolektivu presisamente desenvolve diak liu tan esperitu partisipativu, kolaborativu, pro aktiva, kritika auto kritika para bele hadia diak liu tan nesesidade sosiu umana iha teritoria sosio tradisonais no administrative ne’ebe mak kompetativa no dinamiku liu, nune’e bele atingi metas transformasaun sosidade ,ne’ebe mak sivilizado no organizado, nune’e labele monu ba lassus no agitasaun proganda komersial mundial, regional, nasional, municipal, mai iha suku laran, ne’ebé, bele hakbi’it diak liu tan vontade popular hodi kontribui diak liu ba estadu no povu emgeralmente, husi sorin seluk mos presiza evita no halakon mentalidade materiais, dependensia, maibe presiza hakbit diak liu tan isperitu ideial, persistensia, konsietensia orienatdu.

F. Desafius no risku/tantangan dan kesulitan

1. Desafius

Desafius ne’ee mak membru konseilu suku infrenta durante tinan 7 nia laran iha legislatura 2017- nia governasaun popular mak hanesan :
 Fundus capital finaseira ne’ebé preve husi governo mai iha suku la hatama iha plano no programa OGE kada ano fiscal hahu 2017 ate 2023 ida ne’e
 Fundus desenvolvimentu capital ne’ebe tau husi munisipiu mai suku laiha, so deit insentivu ba membru konseilu suku deskonta ho orsamentu regular no audisional  husi agensia internasional AUSTRALIA mai estadu timor-leste
 Menus liu rekursu humanu iha suku 
 Menus liu vontade popular lider representativo iha autoridade tradisionais no autoridade estadu wainhira atu obdese ba sira nia responsabilidade
 Menus liu espiritu obdensia ba sidadun sira tantu indivual no kolektivu
 Formasaun governo sentral no municipal la hakmatek no troka la tuir tempu
 Governasaun ida muda ba governasaun seluk plano estrategia desenvolvimentu troka tuir mutivu polita partidaria
 Devisaun territorial adminstrativa municipal, postus administrativo no suku la tuir prinsipiu importante natural, kultura no admnistrativa antes, no depois dominasaun colonial, invasaun no independensia kontinua deit
 Krise politika rai laran, eleisaun antisipada, governo de gestaun, no governo ai-tonka
 OGE sumba iha  periodu ano fiscal VII governo ne’ebe hamate mos plano no programa suku nian lubuk mak suspende no la realiza ate mandatu atu termina
 Estadu no povu Timor Leste hasoru kreze saude mundial ( Covid 19 ) durante 2 anos 
 Esperito konsensiasializasaun sidadaun sira nian sei menus atu serbi nia rai no povu
 Sidadun sira tau interse as hodi movimenta mak iha fatin seluk no husik nia rai moris fatin malirin no nakukun tamba falun matin ho kalohan no hateke rai mos la hetan
 Mentalidade komunidade sira nian sei pesimista liu atu hadia nia rain no optimista liu fali fatin seluk duke nia moris fatin
 Mentalidade populasaun sira gosta subar no helik iha realidade moruk no at wainhira temi kona ba nia rain no nia povu no gosta liu tan dada hanesan boracha no fo’o fatin ba em aseluk hodi sateia no abuza nia emar sira
 Mentalidade no maturidade lideransa tradisionais sira  inklui estadu suku no aldeia sira barak teb- tebes mak gosta no soe fatuk hodi helik sira liman ba iha kotuk laran 
 Povu ho rai ida ne’e la asesu ba mudansa teknologia elektronika
 Povu suku Rotuto la asesu ba media informasaun inklui mos la asesu ba linhas eletrisidade no ikus iha ami nia mandatu foin mak asesu 
 Nst 

2. Risku sosial

Risku ne’ebe mak durante tempu mandatu ida ne’e ami hasoru mak inklui postus balun ne’ebe ami temi iha krai’ik ne’e :
 Ami tenki Pasiensia obdese ba plano no program nasional, municipal no suku sem suspira tamba responsabilidade ne’ebe deposita mai husi ita bo’ot sira
 Ami Pasiensia tenki simu realidade midar, moruk, todan no Kaman, kontente no tristi tanba ita rai no povu iha ita nia moris fatin
 Ami Pasiensia hodi simu trata, tolok, hotar, hakribi, hamoe, du matak no lia mal sira seluk nudar realidade tula mai ami nia leten
 Ami Povu sira iha fatin ne’e senti lakon upurtunidade hodi la asesu ba desnvolvimentu basiku sira
 Halo ona Submisaun plano no programa lubuk mak suspende no la hetan resposta tamba ho mudansa politika rai laran no ra liur
 Ami Pasiensia tenki desenraska ho meius oi-oin hodi bele infrenta povu sira iha fatin ida ne’e, nia problema social no ekonomia tuir ida idak nia kapasidade no abilidade
 Ami Pasiensia hasoru desafius sira hanesan ami temi iha leten ho kondisaun, kapasidade, no situasaun lideransa sira ida-idak nian
 Iha ami nia despesa durante mandatu hodi mai besik remata nunka dala ida sura no konta saidak mak ami lakon no kole, ida ne’e la to’o tamba  rai no povu ida ne’e nia presiza nunka hotu iha loron ohin ( Rohan laek )ema mak sei hotu no troka
 Nst

G. Delimitasaun /ruang lingkup

Iha relatorio generalidade ida ne’e sukat ba tempu, orsamentu, no kondisaun hotu ne’ebe mak ami iha, núne’e atu generaliza deit pontus balun antes lei demite ami nia mandatu nudar kompromissu eleital ba no fiskal 2017-2023.

H. Progresu /atinggimentu

Progresso antingimentu plano, programa no aktividade ne’e mak konseilu suku infrenta durante mandatu  ida ne’e, mak ami bele konklui deit pontus balun importante hanesan iha kra’ik mai ne’e :

1. Konsolida, organiza, no mobiliza povu Rotuto oan sira ne’ebe hela iha Rotuto, Same, Dili no iha fatin seluk hodi realiza seremonia dias natalis

2. finalizza kosntruksaun uma adat Suku Rotuto iha paroquia Nossa  Senhora de Assunsaun Same villa

3. loke konsultasaun publiku ho autores levanamentus 1982 Rotuto-Mauschiga iha Rotuto, Same, Dili, Ermera, Ainaro hodi rona sira nia problema lamentasaun kona ba hahu resistensia to’o ukun- an, sira ladauk tama mai sira nia moris fatin no sira nia suku origin

4. loke konsultasaun publika ho lideransa tradisionais sira iha suku laran, intelektuais sira, impresario local sira, juventude feto mane inklui mos lider religioza sira iha suku laran

5. lansamnetu kuda au betun ba areia risku sira hanesan mota Rusata, Kurmasoro, Eskola EBF nia kotuk inklui mos fatin seluk ne’ebe mak komuniade sira ida idak iha inistiva ba kuda rasik iha sira kintal 

6. halo konsultasaun ho povu Suku Rotuto nebe hela rai laran iha rai-liur hodi hamosu mata dalan ida,ba rekonsiliasaun no konsolidasaun komunitariu ho durasaun tempu fulan 5 nia laran peridu ano 2018

7. konsolida lia nain no bali nain sira, autor FALINTIL sira, fokal poin komunidade sira, komisaun levantamentu 1982 Rotuto hodi define no deside fatin ida ba jardim publiko levantamentu ho medida 100/100 mq iha Urhei suku Rotuto-Aldeia Foehei 

8. hato’o pedidu ba kompanhia Tino-lina hodi atiru kampu Urhei ba gardim publiku levanatamentu 1982 Rotuto, Same, Manufahi ba Timor leste

9. kordena, mobiliza no organiza komisaun levantamentu 1982 Rotuto hodi hetan no simu posse husi Administrador Munsipiu Manaufahi ne’ebé representa husi Administrador postu Administrativo Same  sr. Amandiu de Assunsaun Costa Silva Lic, Dir,iha fulan fevreiro 2018

10. mobiliza no organiza membru koseilu suku sira hodi partisipa iha formasaun KPK no lansamentu ofisial ba  membru sira iha sede suku Rotuto hamututk ho quartel komando PNTL munisipiu Manufahi no agensia internasional NGO Belun ho Banco Mundial

11. Halo kordenasaun no serbisu hamutuk ho FUNDASAUN HABURAS, LUTA HAMUTUK, FOKUPERS, RADIO TIMOR KMANEK, TIMOR POST, RTTL, HAK, RADIO LORIKU LIAN, hodi pronunsia kona ba problema social ekonomia ne’ebe povu Suku Rotuto infrenta no to’o agora balun mak iha respostas ona no balun mak seidauk

12. konseilu Suku nia pedidu ba yayasan hak, AJAR,ACBIT, no CNC hodi halo peskiza iha Rotuto kona kronologia akontesementu levantamentu 1982 Rotuto ikus mai konseque ona lansa 1º livru istoria povu suku Rotuto - kablaki ba dahuluk iha Same,Manufahi no oras ne’e dokumenta iha Adminsitrasaun Munsipiu Manufahi no Nasional, CNC, Museum registensia, no lansamentu ida ne’e lansa iha salao CAVR balide Dili, Timor leste
13. Halo ona peskiza hodi identifika potensia local suku Rotuto nian, nebe mak iha /destakadu iha teritorio laran tomak inklui  potensia eko turismu, turismu natural, kultura, bio devrsidade no turismu arqiologia nian no flora - fauna sira 

14. Realiza seremonia reintegrsaun komunitariu ba veteranos nai 5 represneta 36  ne’ebe mak soe sira nia vida iha ailaran no villa laran tamba ukun rasik an, partisipa iha seremonia ida ne’e, mai husi liderasa tradisionais sira, memebru governo sira AJAR, CNC, YAYASAN HAK, no komuidade sira husi Ermera, Ainaro, Rotuto no mos fatin seluk iha kadunan boeloco nia oin no sede Suku Rotuto

15. Kordena no serbisu hamutuk ho civitas akademika ho senadu universidade UNTL, UNPAZ, IOB, DIT, UNITAL, UBTL sira hodi bele lori estudantes sira tama mai estagiu social no peskiza iha Suku Rotuto  nune’e bele konhese diak liu Suku Rotuto, no saida deit mak eziste no identiku ho Rotuto - kablaki no oras ne’e, konseque naran Rotuto mos hakerek iha teze sientifika akademiku nian ho konhesementu publiko ona

16. Kordena, mobiliza membru konsellu  suku,komisaun organizadora levantamentu 20 agusto 1982,komisaun SEKOMS no komunidade sira hodi hakat ba seremonia lansamentu nasional Naroman ba suku iha 20 julio 2019, dahuluk iha timor leste

17. Kordena ho SECOM  hodi estabelese Sentru Informasaun Suku Rotuto/ media local dahuluk iha suku, Same no Munufahi ho konsiderasaun nudar media local ho estatutu kriasaun governo
18. Serbisu hamutuk ho Ministerio Edukasaun hodi hari’i gardim Infantile ba ki’ik oan sira iha Rotuto

19. Kordena no serbisu hamutuk ho Ministerio Edukasaun ( Estrutura EBF Rotuto ) ba konstruksaun eskola foun ne’ebe remata ona obra no repreezenta governo municipal hodi halo abertura aprendisagem iha tinan ne’e 2023

20. Kordena no serbisu hamututk ho ministerio MTCI hodi Estabelese grupu tarbalho turismu komunitairu iha suku Rotuto ne’ebé hanaran BERMAU ( Beleza Rai nee Matak no Uniku ) ho nia sub grupu 2 ida mak 1. Sae-bou io, 2. Erafa ho nia programa ka aktividade foto shot 2, sentru karegamentu 1, postu informasaun  turistiku 1, arque bemvindu suku Rotuto, haris fatin, ida iha sabou io, ailuli, erafa, uma deskansa ba bainhaka 1 iha dato hme hati, inklui mos sei kee Estrada mini ba sitiu turistiku sira hanesan erafa, sabou-io, hlira lau, tessi Mai,erafa – ur maubere, no fstin seluk karik sei iha adisional 

21. Kordena no oragniza forum ba dame hamutuk ho CNC iha sede suku Rotuto hodi povu suku Rotuto nia lian kona istoria partisipativu ba luta libertasaun nasional
22. Kordena no organiza Tour masssal povu Rotuto hodi ba visista no kare aifunan ba matebian sira iha semiterio Betano Raifusa  iha fulan Agustu 2020 ikus mai remata iha iha sede suku Rotuto

23. Esforsu hamutuk  ho AJAR no CNC hodi deside uma mahon ida ba ferik ilda oras ne’e halo dadauk iha bairo Leofat no besik atu remta ona

24. esforsu hodi identifika famailia vulnerable sira ba hetan uma UKL/UNP faze I,II,III  2021-2022-2023 nebe sei implementa fali iha tinan fiscal 2024  ho total hamutuk uma konseque konstrui ona hamutuk 21 no sei hela 3 mak sei adia ba tinan 2024 mai oin

25. esforsu ho maneira oi-oin hodi lori veteranos no povu suku Rotuto nia lian ba hato’o iha konseilu municipal kombatenetes, veteranos Manufahi hodi husu autorizasaun ba realizasaun seremonia lansamentu plaka no insar bandeira RDTL iha suku Rotuto Urhei ( Gardim Publiku levanatmenetu 1982 rotuto – Mauschiga 2021- ate 2023 ) no sei hela legalaidade husi su excelencia Primeiru ministru IX governo Xanana Gusmao  iha tempu tuir mai 

26. pedidu no kordena ona ho agensia internasional Banco Mundial hodi preve fundo desenvolvimentu infrastruktura ba povu suku Rotuto hahu 2023 – 2030 kada ano fiscal, no kada ano fiscal ADB sei tau osan ba infrastruktura iha Rotuto hamututk =  $. 70.000 no +100.000, tinan atu hau 2023/2024 hodi ba oin  no sei termina iha 2030, ho kalkulasaun fundu kada tinan soma hamutuk tinan 7x100.000 = $. 700.000 

27. apresenta pedidu ba Munsipiu Manufahi, no aprova ona fundu finanseiru  ba infrastruktura hodi desenvolve turismu iha ERA_FA ba ano fiscal 2024 , preve ona montante $. 70.000 hodi proetege no konserva be matan Lulik refere .

28. Serbisu hamututk ho kompanahia telemor ho konstrui no instala Tore ba linha 2G,3G, no 4G ho kapasidade ne’ebe mak bo’t liu  iha suku Rotuto ne’ebé mak oras ne’e servisu book dadauk ona iha aldeia Foehei, ho nia kapasidade hanesan  estasaun fatin 3 ne’ebe mak instala iha Same Manufahi hanesan Grotu no ferik sare

29. Hato’o pedidu ba Ministerio OBRAS PUBLIAK no Esforsu dadauk hela no halo hela levantamentu dadus ba konstruksaun Estrada husi Same villa mai suku Rotuto ho total Kilometru 16 killo , Projetu ida ne’e mai ho karakter emergensia maximu montante ne’ebe sei simu husi ministerio mak $ 5’.000.000.000 no oras ne’e ita sei esforsu hela oinsa mak bele passa iha agenda nuno governo tuir konfirmasaun katak agora dadauk sei iha faze preparasaun kona ba nia desenhu no BOQ 

30. Aprova no assina ona projetu audisional ne’ebe fundu mai husi Australia ba kovid 19 nia hodi implementa drainagen, deker iha aldeia Bereteni no finalize ona nia obra ho suksesu iha tinan 2020

31. Aprova, organiza no kordena ho equipa PNDS hodi ezekuta ona projetu kumunitaria, programa RKRE ne’ebe mak oras ne’e balun remata ona no balun nia obra sei lao hela iha terenu

32. Aprova, organiza no kordena ho equipa PNDS hodi realiza projetu RSS ne’ebe mak remata ona iha tinan 2021 ba kotuk  

33. Serebisu hamutuk ho agensia internasional PLAN INTERNASIONAL hodi konstrui, kanaliza bematan tisi mai hodi lori be’e mos mai komunidade Aldeia hatuhei, sabou, foehei no Bereteni, tuir BOQ nia konta ma hamutuk $ 37.000 no Konseque ultra passa iha tinan 2018 

34. Assina ona fundus regular PNDS ba tinan 2024 nian iha dokumentu ofissial PNDS Rotuto nian iha administrasaun munisipiu manufahi ba konstruksaun Estrada mai Rotuto montante hamutuk $.49.000 ne’ebe hein atu implementa iha tinan 2024

35. Esforsu no serbsiu hamutuk ho EDTL.EP durante fulan 8 nia laran hodi lori linha distribuisaun eletrisidade husi Same vila mai to’o suku Rotuto inklui nia aldeia 5 ne’e hotu.
36. Kordena no apoia maximu ba estabelementu ba lansamentu Assembleia kultural suku visinhus sira ne’ebe mak interdependensia iha aspetu kultura, hirarkia, Administrative no natural ba objetu ida deit unidade assosiativa, no prinsipiu ezistensia/originalidade tuir tempu nia hahu

37. Oras ne’e dadauk sei serbisu hamutuk hela iha equipa kojunta liga suku, postu no munisipiu hodi hare no deskuti hela kona ba ita nia teritorio ne’ebe mak oras ne’e, sai hela disputa teritorial municipal administrativa 

38. Inisia rede konjunta hodi buka tuir kronologia husi faktus istorikus sira ne’ebe mak defikulta hela dadauk komunidade sira hodi la asesu ba desenvolvimentu iha era independensia ida ne’e, 

39.  Serbisu hamutuk hela ho komisaun eventual ida ba preparasaun lansamentu nasional parke Kayrala Xanana Gusmao ne’ebe identiku ho foho kablaki nomos halo hela estudo no interpreta hela resolusaun governo no dekretu lei ne’ebe mak regula kona ba parke nasional no montanha protegida espesialmente kablaki

40. Kordena, apoiu no mobiliza juventude sira hodi partisipa iha kompeteisaun desportivas iha nivel Postu, Munisipiu to’o Nasional

41. Serbisu hamutuk ho minsiterio social ba asunutus hirak hanesan iha kra’ik mai ne’e :
 pagamentu Subsididu $ 200.00 ba uma kain
 tulun social ba populasaun vulnerable sira
 ajuda komunidade vulnerable sira hodi hetan apoia adisional ruma
 Bolsa da mae, idosos, invalids, desastre naturais
 Nst

42. Serbisu hamutuk ho SECOP hodi apoia ba programa nasional Sexta basico ba period daruak iha momentu COVID 19

43. Buka maneira oinsa bele nego ho lider istoriku sira hodi mai visita povu suku Rotuto aumesmu tempu halo dilaogu komunitaria ho populasaun sira iha Rotuto, lider sira ne’e mak hanesan Xanana Gusmao, Juli meta mali, Jose Ramos Horta, Mari’e Bim Amudi Alkatiri, Riak Leman, no sira seluk

44. Fo’o tulun regular ba komunidade sira iha atendementu publiku sem diskriminasaun no la separa iha 24 oras nia laran x 7 anos, inklui tratamentu dokumentos :
Ivalides, idosos, Bolsa de mae, kaixaun, bolsu estudu, bolsu hakbit, kursus, BI, Komportanmentu, Guia de marca individuais e kolektivas, Quia de Obite, Justifikasaun identidade, justifikasaun sidadania, tramsferensias, komprova dokumentu, deklarasaun legitimidade, deklara submisaun tutor, deklarasaiun representative, eleitorias, deklarasaun nain ba rai, apoia transporte funerariu, deklarasaun nascimentu, deklarasaun ba veteranos, deklarasaun ba konta Bebe, deklarasan hadia kartaun eleitoral,, RDTL, deklarasaun ba lisensa kreditu, apoiu desenvolve proposta ba grupus komunitario sira, deklarasaun sirkular orientasaun, komitmentu individuais, komitmentu kolektiva, deklasaraun troka tutor ba veteranos, martires e kombatentes sira.
Maske kondisaun insufsiente maibe konseque infrenta to’o oras ida ne’e hahu 2017-2023 atu termina dadauk iha fulan ida ne’e.

I. Konklusaun/ kesimpulan

1. Husu deskulpa 

Antes atu termina ami nia mandatu hau nudar xefe ba konseilu suku ano legislatura 2017-2023, hau representa membru konsilu suku nia naran no fatin husu deskulpa ba komunidade Aldeia Sabou, Bereteni, Hatuhei, Foehei no Leo’fat, inklui Organiasaun registensia, Kombatentes, veteranos, desmobilizados, liderasansa ho estrktura tradisionais sira, Seitor privado/empresario local Rotuto oan sira hanesan AFIFRA, ROTUHAT, ADELZY, BONAFIDE, SURU_HATI, AFCHU, AFIFRANS,ZEROMAN no sira seluk mak hau la temi, grupus komunitarios sira, organizasaun arte marsiais, rituais hotu, gerasaun Rotuto oan sira hotu ne’ebe hela iha Rotuto no fatin seluk.
Dala ida tan keta durante ne’e ami serbi ladun diak, la monu ita bo’ot sira hotu nia futar matan no laran, ami hotu hanesan ema maksalak, la perfeitu no laos  profeta ho hakraik- an ba dala ida tan husu perdua sala hotu ne’ebe ami halo iha mandatu ida ne’e
 
2. Agradesementu

Aproveita liu husi relatorio ida ne’e hodi membru konseilu suku tomak nia naran no fatin hato agradesementu ba populasaun tomak ne’ebe mak durante mandatu tinan 7 nia laran kolabora ho maximu tebe-tebes hodi akumpanha, partisipa aktiva iha aktividade hotu-hotu tantu fisiku no non fisiku no dala wain mos komunidade sira tenki lakon tempu, gasta materiais, fisiko, ideia la sura no konta hodi konseque ita ultra passa pontus balun ne’ebe mak ita aziste hamutuk ba linhas eletrisidade, seremonia Insar bandeira no seluk tan, nebe’e mak tenki halo populasaun sira sai vitima tamba ami nia lideransa sira nia inkapasidade no falta. 
Ikus mai dala ida tan ami hato’o agradesementu wain tebe-tebes ba komunidade sira hotu ba ita sira nia partisipasaun no kolaborasaun hotu ne’ebe mak diak, nunka lakon eseperansa hodi hamututuk nafatin ba hadia povu ho rai ida ne’e vida ihin no ba futuru.

3. Mensagem

Ami nia lian tatoli ikus ba komunidade no populasaun Rotuto oan sira hotu ne’ebe hela iha Rotuto, Same, Dili no iha fatin ne’ebe deit atu mantein nafatin ita nia ideia, boa-vontade, boa-fe’e ida- idak nian-an, tantu individual ou kolektiva hodi hamutuk nafatin iha esperitu unidus, fraternidade, solidariedade, tolerante, obdensia, madoru hodi serbi ita rai moris fatin ho povu sira ni vida iha ohin no ba futuru oin mai
Dala ida tan husu ita bo’ot sira hotu atu serbisu makas liu tan, pasiensia diak liu tan, aktivu no optimista diak liu tan Núne’e bele lori mudansa direita ka indireita ba forma dinamika no transformasaun social ba sosiedade kolektiva iha ohin no futuru oin mai, bele diak liu tan no bele mos iha posibilidade hodi compete ho ema suluk no suku seluk iha futuru oin mai
 Ikus mai iha mandatu ida ne’e atu hateten katak la kleur tan ita sei hasoru eleisaun demokratiku ba liderarnsa komunitaria sira ( konseilu suku foun )hodi serbi no hanai komunidade sira ba ano legislatura 2023-2030 iha fulan ida ne’e 2023/outubro/28 iha idak idak nia suku haleu teritorio tomak kompostu husi suku 442 sukus, la konta ho suku 10 foun ne’ebe foin hamrik sei tama ba elissaun suku iha tinan 2024.
Hare, fihir no tetu figura sira ne’ebe atu mai ho didiak mak foin ita bo’ot sira deposita imi nia komfiansa iha momentu eleisaun refere nune’e depois de nia eleitu bele lori ita bo’ot sira hotu ba dalan ne’ebe kaber no tetuk e naroman, labele haluhan hare, fihir no tetu ho lolos no diak maibe labele hare ho matan deit presizamente hare ho matan sukat ho kakautak no tetu ho futar laran atu ne’e ikus mai labele arepende, suspire, no lamenta ho sira nia lideransa
Ita bele arepende, suspire no lamenta hela, maibe ita sala deside ne’e todan ka moruk ita la du’u malu katak ida ne’e, nemai, neba, imi ou ami, nia ou ita maibe ne’e ita hotu nia sala no falta.
Ikus mai hanoin didiak ba, hare ba, fihir ba, tetu no diside ba, ba moris diak rai ho povu iha suku Rotuto iha future oin mai’ mai hamututuk atu labele lakon konfiansa hodi lori ita bo’ost sira nia fiar ba deside iha kabinha de votu iha eleisaun demokratiku ba lideransa komunitariu iha  suku Rotuto 2023/10/28, 
“ mai ba, mai ba, mai ba, mai ita lao hamutuk ba aziste festa popular- nasional ba eleisaun suku agora ho responsabilidade, aktivamente nudar sidadun Timor oan espesiamente nudar Rotuto nia gerasaun “ “ Tamba rai no povu ne’e iha ita hotu nia liman, laos ita se tan no laos agora bainhira tan “

4. Rekomendasaun 

Ikus atu termina ami nia lia husi relatoriu generalidade no simplis ida ne’e, atu konklui deit pontus balun hanesan tuir mai ne’e :
 Labele tur tula ain doko liman, liman ba bolsu, hatudu liman ba nia ra’an maluk hodi koalia deit saida mak a’at, moruk, todan, no labele ba ema sira ne’e maibe presiza badinas makas liu tan hodi lori ita rai no povu hakat ba norman iha loron aban nia.
 Keta loko an, hanai an, hanesan liura iha lalelahan tan iha inisiu ita nudar animal humana la halo milagre no moris mesak
 Mai halibur forsa hotu-hotu luta ba salva guarda integridade rai ho povu iha suku Rotuto ida iha ohin no future, tan nessesidade sira ne’e hotu konta mos ho ita no laos ema ida mesak deit, ne’e lae
 Husu ba ita hotu atu halakon attitude hanoin foer, nakukun iha ita nia kakutak hodi habeik povu sira ne’ebe bo’ok an labele no hakarak atu hadia nia an iha vida humana
 Husu ba ita hotu atu labele hatoman koali deit loron horseik, hanoin saida mak atu halo ohin no sukat katak aban ne’e saida mak atu mai iha ita nia matan laran
 Moris horseik konta deit ho naran, loron ohin presiza ita hotu nia ajuda loron aban mak ita nia is moris
Atu remata, parabens, bom suksesu, obrigado wain tebes ba espiritu do’ok no besik, fatuk ho rai, ria ho rae, ilat ho bosok, lisan ho adat sira, be matan aihun sira no hotu hotu ne’ebe hare no lahare tamba imi hotu nia ajuda mak mandatu ida ne’e bele ami hakat liu ho kondisaun normal, konta nafatim ho ami hotu ba moris rohan laek tuir imi nia mata dalan no imi lian hahu “ obrigado x 3 ”!
 ========
Sentru Informasaun Suku Rotutu 
Relatorio nee hakerek husi Xefi suku Rotuto 
Período 2017-2030" José dos Santos"
pública Husi Sentru Informasaun Suku Rotuto
Editor& Foto Che Arino Lara 82
#Amorinomendes1@gmail.com

No comments:

Post a Comment