Liafuan Ne'e hatete husi Prezidente Conselho Combatentes Libertasaun Nacional CCLN Município Manufahi ,TOBIAS AMARAL MAGNO " MAKSAKUR" wainhira halo Reflesaun iha Parque Don Boa Ventura,Luak- Manufahi hodi komemora loron Konsulta Popular 30 Agusto 1999 - 2023 ba dala 24, Ne'ebe iha altura Ne'eba Sr. TOBIAS AMARAL MAGNO " MAKSAKUR " nudar sub região 1912 iha tempo resistensia Ne'ebe iha komemorasaun 24 anos Konsulta Popular Ne'e Prezidente CCLN Município Manufahi Ne'e Haktuir Kona ba papel, existensia, no involvementu iha luta ba Ukun rásik -an nian.
Tuir Mai iha reflesaun Ne'e, prezidente CCLN Município Manufahi TOBIAS AMARAL MAGNO" MAKSAKUR " Haktuir :
Sub Região 1912 ho Nia Strutura tô iha selkom ho seksaun Sira inklui Strutura zona 20 Agusto same,Kaixa iha 4 ho strurura iha suku 8 neebe Ita tau Nureb 8,Kaixa Alas iha Aituha neebe hanaran zona 8 de marsu, iha Nureb 5,Kaixa iha Turisskai Mak MAULERO, SAMA LETE Ne’ebé hanaran 25 Abril, iha Nureb 11,Kaixa iha Fatuberliu Ne’e iha Alalek neebe hanaran zona 20 de Maiô nureb 14,neebe agora tuir lei transforma ba 5 deit, Maibe Nudar ema resistência rekonhese Nafatin iha Fatuberliu iha Nureb 14,seksaun Sira iha seksaun Joventude no OPMT no seluk Tan.
Papel husi nureb nian Mak atu organiza no atu halo agitasaun política ba ukun rásik an nomos rekolha kontribuisaun husi membros sira hodi ba hatama iha kaixa postal 4 Ne’ebé iha sub região 1912,Nomos kada nureb sira iha estafeta ida ho Nia tarefas lori sasan kontribuisaun husi Suku ba to iha kaixa postal hafoin estafeta husi kaixa postal Mak kontinua Lori to ba iha FALINTIL sira.
Kaixa nee hanesan Fatin Halibur kontribuisaun husi membros Sira, hafoin Haruka estafeta husi kaixa postal Lori ba komando,papel estafeta iha rua,ida wanhira FALINTIL Sira iha manufahi halo operasaun MAKAS Sira sai tiha ba fatin seluk,Mak Ita kanaliza sasan kontribuisaun Sira ba iha kaixa sentral iha Dili, Ne’ebé liderado husi TOLODA ALVES, Radio Timor no Vandame Mak hodi KONTINUA Sira fo ba Região 1,2,3 Ka 4 nee Ita la hatene ona, núnee mos quando FALINTIL konsentra mai fali manufahi Mak Sira iha kaixa sentral pasa fali Informasaun Mai sub região katak FALINTIL ba iha areia Ne’eba ona, Núnee husi sub região fo Hatene ba responsável kaixa hirak nee atu ba hare ponto de encontro, ponto de encontro nee karik FALINTIL mai tau Hela sinal ruma iha neeba ona Mak Ita bele hasoru malu.rua estafeta nee halo ligasaun ho Komando no mos halo ligasaun entre nureb ida ba nureb seluk ho lori sasan ba kaixa postal.
Nureb iha Same,iha Nureb 8 Ne’ebé Maun RIAK Mak tau uluk Nukleu Ida iha Daisua Ne’ebé Ita hanaran Nureb B1 toma Konta husi Luís BERE,maun RIAK ba iha Tutuluru tau Fali Nukleu Ida iha Ne'eba, Ne’ebé sub região hanaran B2, núnee nudar sub Região Tobias Amaral Magno “ MAKSAKUR” aumenta Tan Nureb B3 to B8, Ne’ebé husi nee organiza Ema husi Loron ba loron,tinan ba tinan,Ita metin no ema komesa aumenta,no strurura nee existe no lao to iha 1998, Ne’ebé iha tinan nee iha mudansa husi CNRM ba CNRT,hafoin iha tinan 1999 Ita Tama ba konsulta Popular iha 30 agusto 1999.
Hodi nunee nudar sub região, MAKSAKUR mos sai hanesan testemunha ba dewan solidaritas Pemuda Pelajar Timor Leste ( DSMPT) iha Manufahi, Ne’ebé altura Ne’e halo mimbar la Lao Mesak Maibe hamutuk ho responsável Sira,neebe lidera husi Hau ( MAKSAKUR ) hodi fo apóio neebe primeiro Sira Mai laiha konhesemento ho Strutura resistensia Mak Ami trava laiha ema Ida la Tama iha kampu,mais depois Irmão Antônio Alves “ LABOOK “, irmão Manual Henrique “ LATULI “irmao Saturnino ba hasoru Hau ( MAKSAKUR) iha kalan, núnee kalan nee Hau ( MAKSAKUR ) hasai kedas sirkular Ida ba responsável Nureb Sira atu Haruka jovem Sira mai partisipa,no tuir ordem Komando responsável sira labele Tama Tamba Ita la Hatene Aban ka bainrua Ita Ukun an hodi Nunee Ita dudu deit joven Sira Mak tama.
Depois mimbar Husi DSMPT iha Same Remata, hakat Fali ba Alas,iha Alas Ema la FO Fatin hodi halo mimbar bebas iha neeba,depois de Hau ( Maksakur ) hetan tiha Informasaun nee,Hau ( Maksakur) ba Alas Iha kalan,ba iha Saudoso responsável Vicente “ SIKAT SELUK “ Nia Uma no nia hatete katak iha Alas Ema la fo Fatin hodi halo mimbar bebas, núnee Hau ( MAKSAKUR ) hanesan responsável indika Ita boot Nia fatin atu Sira Mai Hela iha nee,i nia mos simu, Hau ( Maksakur ) hatete dewan solidaritas Sira Mai koalia née koalia ba ukun rásik an Nunee Hanesan responsável tengki iha responsabilidade ba konsekuensi saída deit mak akontese Ita Pronto simu hodi ikus mai mimbar bebas nee halo dunik iha Ne’eba.
Husi parte responsável Sira iha difikuldades laiha Osan,laiha hahan, entaun hela iha neeba atu Han saída ?
Uluk iha Frente Klandestina,Hau ( Maksakur ) Hanesan secretaria zona iha Ne’eba,Hau ( Maksakur) halo buat Ida Kouta nee,fulan ida,ema ida 2500 rupiah,kada Ema Resistência Sira Tama hanesan Ne’e, entaun Osan Ne’e koase hetan 50.000 Rupiah, núnee Ami buka karau Ida sosa tiha,maibe fos laiha, entaun Hau ( Maksakur ) ba hasoru malu ho Amu CORNELIO,Hau ( Maksakur ) hatete nunee,amu ami Mai atu sosa fos fo Jovem Sira hodi halo mimbar bebas nee, entaun amu dehan Hanesan nee,joven Sira Mai nee,koalia ba dereitus humanus,lolos Ne’e,ema Alas Sira nee, funsionario,polisi no tentara sira nee fo apoio,para aban bainrua hetan ukun an Sira mos goza, núnee Amu CORNELIO dehan Hau fo 50 kg hodi ba fo han mahasiswa siswa Sira nee.
Hau( Maksakur ) uluk funsionario,guru SD,golongan 2,Osan simu Osan besik juta Ida no iha motor ida,iha tempo neeba iha Alas guru ( profesores ) Sira Hau domina,iha ida Rua Mak lakohi ukun an,sira hatetee ba Hau hanesan Ne’e :
“inimigo Ka bapak sira hetan sa ita kal Ema pecat”
Hau ( Maksakur) dehan ita hakarak luta ba ukun an Mak konsekuensi saída deit pecat ou mate Ita Pronto simu,Diak Liu lakon Osan duque lakon ita nia patria,Tamba osan nee hafurak ita Nia an deit Diak Liu Ita luta ba ukun an hodi hafurak Ema hotu.
Iha 1999 United Mission East Timor ( UNAMET ) tun iha Timor,ita prepara ba 30 Agusto 1999 Konsulta Popular,ihae Tempo nee irmão Adriano Côrte Real ho Nia gropu ida ba Sai komisi Pemungutan Suara ( KPS ) e Hau ( Maksakur ) nomeia husi komando nian, Região 3,hodi sai juru bicara “ portavos” ba pro indepensia nian no Assina Akta kampanye Ne’ebé hahu husi 20 Agusto to 27 Agustu 1999,iha 27 agusto UNAMET Sira bolu ba intrevista no Ema neebe Mak akompanha Hau ( Maksakur ) Mak alin Flabiano no Alin Patrocíno.
Iha intrevista Ne’e malae dehan nunee tuir portavos pró otonomi nian katak iha konsulta popular nee Sira Mak Menan Tamba Sira halo kampanye no povo sai hotu, pró indepensia lakon Tamba Sira la halo kampanye,no tuir malae dehan pro otonomi sei Menan ho 99% núnee Hau ( Maksakur ) hatan ba malae, defaktu los Duni Tamba Ami la halo kampanye Maibe Ami halo kampanye “dor to dor “no Ami Nia kampanye Ne’e hahu kedas husi proklamasaun Independensi Unilateral 28 novembro 1975 até agora,neebe iha 30 Agusto 1999,Ami Menan,no sei Menan ho porsentu 99,9%.
======
Sentru Informasaun Suku Rotuto
Che Arino Lara 82
No comments:
Post a Comment