Friday, September 12, 2025

RAEBIA AVALIA NO MONITORING TARA BANDU IHA ALDEIA FOEHEI

 


iha Sexta, Loron 12 Fulan Setembro 2025, Iha Aldeoia Foehei, suku Rotuto, ONG RAEBIA halo Avaliasaun no Monitorizasaun ba rezultadu Lansamentu Tara Bandu ne’ebé halo ona iha suku Rotuto,iha fulan hirak liu ba iha sede suku Rotuto.

iha Avaliasaun no Monitorizasaun ne’e Husi equipa RAEBIA nia Intervensaun katak ho sorumutu ida ne’e hodi hare fila fali rezultadu tarabandu ne’ebé ligadu ho Sunu Rai, kasa Animal, Anin boot, rai halai, inklui isu balu iha aldeia laran kona ba violensia domestika, animal lao livre, no seluk tan, núne’e mos ho sorumutu ne’e atu habelar informasaun ba kumunidade karik durante ne’e, informasaun husi atividade RAEBIA la konseque to ba kumunidade .

iha sorumutu ne’e, reprezentante Lia nain Aldeia Foehei Luis Gurado apela Ba kumunidade atu ida ida tama tuir kintal no labele tama ema seluk nia kintal no karik ida ne’e akontese mak lori to ukun ne’e sei hatodan tuir ukun,nune’e mos nia husu atu moris iha sosiadade nia laran atu respeitu malu,hadomi,hakuak malu no fiar malu mak bele lori paz no harmonia iha sosiadade nia let.

Reprezentante veterano  Serafim Sarmento fo hanoin ba kumunidade atu labele tama ema nia tos arbiru, Maske tamba nesisidade Obriga maibe labele komite hahalok  ida ne’e, karik presiza husu ho respeita Maibe labele book ema nia aihoris arbiru iha ema nia tos laran.

relasiona ho sorumutu ne’e Xefi Aldeia Foehei Joao dos Santos esplika ba kumunidade sira katak sorumutu ne’e hodi halo avaliasaun no buka turi isu ne’ebé mak iha kumunidade nia laran,atu kumunidade sir abele komprende kona ba lei tara bandu ne’e tamba balu hatene maibe balu mos la hatene, tamba iha lei tara bandu suku nian koalia ba ema mate,koalia ema nia moris, koalia kona ba feto san uma mane, koalia kona ba oinsa halo protesaun ba meu ambiente, no seluk tan karik ema ruma kontra tengki hetan sanssaun.


iha biban ne’e,  xefi suku Rotuto Jose dos Santos nia intervensaun antes abertura  ba partisipante Sorumutu ne’e katak karik ligasaun ho tara bandu karik ema ruma sunu rai arbiru, kasa animal,problema kintal no disputa rai, no problema hira ne’e karik akontese husu kumunidade sira atu ba RAEBIA hodi sai nudar pontu Avaliasaun.


surumutu Avaliasaun ba tara Bandu ne’e Reprezentate Kumunidade iha Aldeia Foehei kestiona kona ba lei tara Bandu ne’e rasik tamba la refleta tuir karakter sosiadade kultural Rotuto nian nomos desobdese tiha Hirarkia Kultura iha Suku Rotuto ne’ebé hafahe servisu tuir kultural nian ne’ebé existensia hori beiala sira nian nomos tara bandu ida ne’e  povo kiik sira sidauk kontra maibe elementus sira iha komite Tara bandu mak kontra uluk tiha ona, nune’e mos Reprezentante Kumunidade ne’e salenta tan katak lei ida ne’e iha isin maibe laiha klamar, tamba la kobre Rai sarin Tolu iha suku Rotuto nomos laiha forsa kultural ida hodi hakesi no fo sansaun, no laiha orgaun ida ne’ebé kompetensia hodi halo inspesaun no fiskaliza implementasaun lei no sei mak lolos implemeta lei ida ne’e hodi fo sansaun wanhira ema kontra.

==========

Sentru Informasaun Suku Rotutu 

Amorino Mendes #CheArinoLara82

PNDS ROTUTO : PNDS REALIZA ENCONTRO 50% BA REHABILITASAUN ESTRADA BETAUN IHA SUKU ROTUTO

Iha quinta,loron 11 fulan setembro 2025, Programa Nasional Dezenvolvementu Suku ( PNDS ) – Suku Rotuto, realiza encontro 50% siklu 7 rehabilitasaun Estrada ba Estrada Betaun iha Areia Aillui, koiabas Laran no Fol , Aldeia Hatuhei suku Rotuto, tuir Prezidente KPR suku Rotuto Leonel Artur iha nia aprezentasaun agradese tebes ba PNDS postu no municipio ne’ebé halo kapasitasaun ba Estrutura Suku (ES- PNDS ) iha areia Sosial, Finansas no tekniku apoio servisu iha tereinu hodi   fasilita tebes iha implementasaun projetu rehabilitasaun Estrada betaun iha suku Rotuto, Prezidente KPR salenta maske nia nudar ema foun iha atividade PNDS maibe ho equipa PNDS Postu no Municipio Nia akompanhamentu lao neneik no bebeik sei bele hadia no halo buat diak balu iha Futuru.

Aprezentasaun husi Prezidente KPR ne’e, agradese ba kontribuisaun ne’eb’e fo husi kumunidade sira ne’ebé ofrese aihan, fornese fatin ba armagen hodi rai material no kolabora servisu vuluntario hodi taka dalan kuak, núne’e total Partisipasaun kumunidadse iha prosesu ne’e  kompostu husi ema hamutuk 36; feto ema Nain 8, Mane 28, nomos trabalhador ba rehabilitasaun Estrada Betaun ne’e ema hamutuk 25 no Ema ho Difisiente (EHD)  nain 1, ho durasaun servisu loron 90 nia laran ( fulan 3 ),  Leonel Artur nudar prezidente KPR ne’e mos akresenta osan ensentiva badae  hodi hadia molen ho montante $ 1056.00

Núne’e mos iha aprezentasaun Relatorio xefi EIP Amadeu da Costa relata katak Material fabrikadu material local ne’ebé fornese husi Kompania AFIFRA hamutuk $ 11.741.5 no ensentivo ba trabalhador hanesan trabalhador ba rehabilitasaun ho montante $ 1207.00 no ensentivo ba trabalhadores ba halo manutensaun ba Moleng  $ 1056.00 hodi Nune’e Total Gastus ba material no trabalhador hamutuk $ 14,004.50 husi kustu alokasaun ba infrastrutura $ 21,725.00  ne’e ho balansu infrastrutura nian hamutuk $ 7,720.5.

nune’e mos iha intervensaun Diretur PNDS Municipio Manufahi ne’ebé reprezenta husi Tecniku Moniz husu ba Rotuto oan atu servisu ho fuan nune'e maske Suku Rotutu suku ida ne'ebé kiik no hela iha rural pelemenus bele sai mós hanesan Suku sira seluk iha Municipio Manufahi.

======

Sentru Informasaun Suku Rotutu 

Amorino Mendes #cheArinoLara82

ROTUTO : KASTIGO IHA BETANO DESTERADO KA DETENSAUN ?

 


Rotuto, 20 Agusto 1982- 2025 ba dala 43 

Kalan nakukun asu Hatenu ba Mai,  iha lidun no let, bisbisu  ba malu, fo neon, Aten berani, hateke ba loro leten, Fitun Mane Nia Roman Leno Rai Timor Leste, hafanun asuwain Rai Nain Patriotiku Sira, halulik Rai Timor Nia Ukun, ho Ordem Komando da luta, manifesto ho assaun Levantamento 20 Agusto 1982.


Levantamento Ida nee, kausa husi ordem politika Ukun Rasik an Neebe alerta husi komando da luta, hodi hasai Armas husi militar indonesia lolon 7 nudar honra ba luta, loyal ba orentasaun komando, hodi Ema Balu mate, iha tempo nee, no Ema Balu kanek, iha tempo nee, povo Rotuto tengki simu sofre Moris, Neebe moruk husi Forsa militar indonesia.


Ho assaun Levantamento nee, povo Rotuto,  militar Indonesia halibur hamutuk, iha Fatin Ida, hodi hafahe ba filera Rua,  Mane ketak, Feto ketak, atu simu mate, husi militar Indonesia Sira.


 ho Maromak Nia Tulun, genosida la akontese 


Levantamento nee, halo militar indonesia forsadamente,  muda obrigatorio  povo Rotuto, hahu husi Inan nian Kabun Laran to ferik katuas Sira, militar indonesia muda obrigatorio balu ba Atauro, Aileu no mayoria muda obrigatorio, hodi ba moris terus, iha Raifusa - Betano, durante tinan 7 Nia Laran ( 20 Agusto 1982 to 6 Janeiro 1989). 


Rai Rotuto, Fatin Ida Neebe kmook ba Ema hotu, Maibe ho Levantamento orentado husi komando da luta ba alvo Ukun Rasik an nian halo povo Rotuto husik Fatin Moris Mamuk - Nonok, Manufuik Mak Lian.


Moris tinan 7 Nia Laran, iha Rai Betano, halo Ema barak tengki mate, mate ba hamlaha, Tamba ai Han la to, Mal nutrisaun, susuben Inan nian la to ba labarik,  kunsumu aihan fuik Sira,Tamba aihan ba Han nian, susar atu hetan ate aidala tahan deit sosa la kotu, la Hatene prosesa akar, akar kesak  oho, Aimoruk la to, mate Tamba piskologiko hanoin barak, simu presaun husi Autoridade Indonesia militar e Civil, teror no intimidasaun, Familia tengki Moris ho tauk no moe Tamba Inan Feto Sira mos tengki sai samosu no biti ba militar indonesia, kalan boot kakolo Lian, halo paniku povo Sira, Tamba militar Indonesia hanehan povo ho Nia Liman besi, Moris iha trauma Nia Laran, Balu ba koru be Ema tengki tiru mate, mate Tamba batar dán Neebe dán iha bidun, Mak bidun, Nia ferozin tengki hamihis stamina / imunidade  isin nian, neebe afeta ba moras to mate, autoridade indonesia militar e civis, ordem obrigatorio ba ema mane sira, kalan - kalan tengki ba Ronda, se la ba, tengki hetan turturasaun, povo tengki obrigatorio foti militar Indonesia Nia logistic, aí no aí-Han,  povo Rotuto nia maluk sira neebe mak ba hamutuk ona ho FALINTIL Iha assaun levantamentu nee, Autoridade indonesia civil e militar halo abusu humanidade ( pemerasan) hodi hasai ema nia bikan antigo sira,mortel, belak no korente mean sira, feto rán sira, sai vitima ba abusu seksual ( pelecehan seksual), balu  simu violasaun seksual ( pemerkosaan ), balu sai biti no somasu ba autoridade indoneisa, buat barak hirak nee, Neebe Mak Autoridade civil governante Indonesia Nia Liman ain no militar Indonesia Nia Ukun ho Liman besi,ditador Tamba Sira invasor Neebe kastigo povo Rotuto iha Raifusa - Betano, situasaun moruk neebe povo Rotuto simu Tamba kausa husi esperitu Ukun Rasikan nian, Ordem Komando da luta hodi halo Levantamento.


Nunee iha tempo nee Ema hotu Neebe militar Indonesia lulun masal sai husi Rotuto ba kastigo iha Betano nee Tamba deit Ukun Rasik an.


Povo Rotuto Laos lori hakarak Mak ba Raifusa - Betano !!!!!!!!! Maibe kausa husi Levantamento, orentado husi ordem komando da luta FALINTIL nian,.....


Povo Rotuto ba Betano Tamba Militar Indonesia Mak muda obrigatorio, kausa husi assaun Neebe povo halo hodi  komemora loron FALINTIL nian 20 Agusto 1982, nunee muda Ba Betano Laos lori povo Nia hakarak !!!!!! Nunee mos Laos ba halo TOS, seraque povo Rotuto Nia Rai no abat Moris ba TOS nian laiha ka ????


Tempo nee, iha Rotuto Fatin nee mamuk, fuik, manu fuik Mak Lian.


ROTUTU DETENSAUN KA DESTERADO 


Situasaun Ida nunee Mak Ema balun ho agitasaun politika hatete povo Rotuto kategoria DETENSAUN , seraque definisaun lolos ba sofremento povo Rotuto nian Mak nee ? Maibe tuir intendemento kona ba DETENSAUN katak Autor ba krimi kategoria skala Kiik / Ema oit oan Neebe Hela iha sosiadade Nia leet Mak halo insatifasaun no halo propaganda hodi amesa ba Paz harmonia nian Mak tengki detein para labele influenza Ema seluk.


 DESTERADO Neebe Mak povo Rotuto sente kausa husi  assaun Levantamento neebe hetan  Ordem husi Komando da luta atu halo assaun Ida Neebe hatudu ba Ema barak/ mundo katak Timor hakarak Ukun Rasik an,  kausa Mak halo, laiha Ema Ida, Mak Hela,  iha Moris Fatin, Ema hotu obrigatorio forsada sai husi Moris Fatin ba Moris iha Fatin seluk ho ambiente foun, Vida Moris isin no klamar, Ema halo Hanesan Balada tamba hetan kontrolo maximu husi Liman kroat no Liman besi militar Indonesia no Autoridade civil Indonesia nian.


ROTUTO, tempo nee, Neebe ba Moris iha Fatin foun Betano  Tamba muda forsada obrigatorio masal nee konsedarado nudar Desterado Laos detensaun ?


Preguntas ?

Tamba sa Mak Ema interpreta Rotuto Nia terus iha Fatin kastigo durante tinan 7 Nia Laran tuir fali Ida Ida Nia gostu ?


Deferente nee iha Neebe seraque Ema destera hamutuk iha Raifusa Betano, ohin Loron Moris iha Municipio seluk hetan konsederasaun maximu ba tinan 7 Tamba sa Rotuto nian, oin seluk fali nee ?

==========


Reflesaun Fin de Semana 

Fin do semana ba Ita hotu


Che Arino Lara 82 

# 82 Manufuik Lian ( G. Loriku mate dutu Kaixa Sama Lemo )

# Kalohan ( G. Loriku mate dutu, kaixa Moris foun )

# loriku asuwain ( Haksolok Tata Mai Lau )

#