Sunday, December 20, 2020

Escola secundario 1912 Manufahi hetan Clasifikaaaun 1 ° iha sensias Sosiais no Clafilasaun 2 ° iha sensias Naturais iha Municipio Manufahi./



Ohin Segunda Feira Loron 21 dezembro tinan 2020 iha escola secundario 1912 Don Boa Ventura Municipio Manufahi Anuncio Rezultadu husi ezame Nasional ba estudantes finalista ensino secundario 1912.

Iha anunciomemtu neebe for sai husi Adjunto Ensino Escola Geral 1912 Manufahi sr.Carlito Bello hatudu katak husi total estudantes 402 estudantes Mak rigistrado iha escola was maibe tuir ezame Nasional iha deit nain 393 estudantes, nain 9 Mak la tuir exame.



Nunee Mak sr.Carlito Bello akresenta Tan katak Estudantes Sira nebe tuir exame, kompustu husi sensias Naturais 227 maibe estudantes neebe konsedera lakon nain 8 ada Aprovado ka Menan 219 estudantes, tidak ada husi sencias Sociais 175 neebe konsedera lakon nain 1, Aprovado nain 174 estudantes.

Nunee Rezultadu hatudu katak Estudantes  Escola secundario 1912 Manufahi hetan Clasifikaaaun 1 ° iha sensias Sosiais no Clafilasaun 2 ° iha sensias Naturais iha Municipio Manufahi.



Iha mumentu hanesan nee sr. Adjuntu nee, hato'o Nia agradesementu ba inan aman Sira nebe durante nee inan aman Sira kontribui ba Escola hodi halo buat balun nomos nudar professora halao cumpremiso neebe inan aman Sira entrega Hela ba, hodi nunee Mak servisu tinan 3 Nia laran, ohin (21/12) sai hanesan loron ikus ba inan aman Sira no estudantes Finalista Sira hasoru malu ho ami, tenik sr.Carlito.


Hakerek: Amorino da C. Mendes Sarmento

Fontes : Sentru Informasaun Suku Rotutu (SiSR).


Sunday, October 4, 2020

Lansamentu ba estoria resistensia povo Rotuto - same/// AJAR, ACBIT, Brot /// iha Centro Nacional Chega (CNC)

 


Iha sexta feira loron 02 fulan outubro 2020, Ngo nasional AJAR no ACBIT halo lansamentu ba estoria resistensia povo Rotuto iha salaun Centru Nacional Chega (CNC), iha lansamentu ne'e dereitur executive AJAR Jose Luis Oliveira haktuir katak Rotuto hanesan fatin akontesementu iha lori agusto 1982 hanesan mos Mauchiga - Ainaro no Kraras - Viqueque, maibé publikasaun ba estoria levantamentu suku Rotuto ladun ada.

Tamba ne'e bazeia ba pedidu husi Assosiasaun Vitima mak iha tinan 2019 ami (AJAR) tama iha suku Rotuto hodi koko dukumenta estoria ne'e ho métodu ida ne'ebé mak laos konta deit estoria maibé mos tengki hakbit no inkoraja sira.

dereitur AJAR mos deseja katak depois ida ne'e atu husu atensaun ba maluk siira hotu atu hatutan liman ba iha Rotuto atu dezenvolve programa ruma, hodi núne'e bele rekopera sira nia kondisaun, tamba destruisaun ne'ebé akontese ba sira durante tempo okupus Indonesia ne'e kuburan tebes, maibe depois de independensia sira ladun hetan atensaun hodi ajuda dezenvolve sira nia moris, tamba Rotuto hela iha munisipio manufahi postu administrasi sama maibe sira hela iha kablaki hun no izolado tebes dalan atu ba mos susar, dalan husi sama –grotu no Rotuto kotu tiha ona, uluk sira terus, ukun-an mos sira sei terus nafatin, suku sira seluk ahi lakan ona maibé suku Rotuto ke agora eletrifikasaun sidauk tama alias ahi la lakan.

núne'e mak dereitur ne'e salenta tan katak lansamentu ida ne'e hanesan parte ida atu difulga situasaun nyata iha suku rotuto nomos atu husu atensaun husi entidades hotu, tanto gubernur no agensia dezenvolvementu sira atu bele dezenvolve programa suku ruma bele to iha 'e sofrementu ne'ebé sira senti iha pasado bele kompensa ho dezenvolvementu iha era ukun-an ida ne'e.



Iha fatin hanesan dereitur eksekutif CNC mos hatutan katak ho lansamentu ba estoria resistensia povo Rotuto hanesan jornada da memoria, núne'e dereitur CNC ne'e hato'o agradese ba AJAR, ACBIT ne'ebé mak fo apoio tomak no presistensia tamba depois de relatorio CAVR sai iha tinan 2005 ne'ebé mak dukumentu momoria kolektiva povo timor leste nian, Sira (AJAR, ACBIT) kontinua loke liman hakat ba iha suku Rotuto, mauchiga no iha fatin bar-barak hodi apoio tamba ne'e dereitur CNC ne'e hato'o nia agradese ba kontinuasaun ne'ebé hala'o husi AJAR no ACBIT tamba ho esperitu ne'ebé boot tebes, iha fatin hanesan mos dsereitur ne'e hato'o nia agradese ba eis komisariu CAVR ne'ebé mak tulun ita hotu halo dukumentasaun ba estoria.

Dereitur CNC ne'e mos akresenta tan katak ohin (02/10/2020) lansa kona ba estoria kona ba resistensia povo Rotuto nian, ne'ebé haktuir husi inan vitima, lian laek sira hamutuk nain 25, núne'e dereitur hatete katak estoria hakerek atu fo honra no dignifikasaun ba sira ne'ebé mak partsipa., kontribui ho neon no laran tomak ba ita nia estoria luta no moris nian nune'e bele husik hela erransa estoria ba gerasaun tuir mai.

Tamba ukun- an ne'e laos ema tau iha bandesa mak fo mai maibe ukun-an ne'e liu husi partsipasaun, sakrefisiu ne'ebé boot tebes ne'ebé inan lian laek sira hola parte ba no signifikante tebes ho estoria ne'ebé moruk tebes; tenik dereitur CNC.



Iha sorin seluk xefi suku Rotuto Jose dos Santos katak lansamentu livro estoria resistensia povo Rotuto hanesan momentum utama tidak inisial relembra fila fali situasaun pasado ne'ebé mak povo Rotuto infrenta iha Periodo resistensia hahu husi tinan 1974 até 1999 ne'ebé fo sofremento boot ba povo Rotuto, maibe depois de ukun rasik an iha tinan 1999 no iha tinan 2002,2003 Rekonsiliasaun mosu, ami hanesan autoridade iha suku Rotuto mos le'e paginás husi relatorio CAVR tinan 2005, Rotuto nia memoria levantamentu la cita penanda iha pagina relatorio CAVR nian cita katak Rotuto nia Estoria la tama iha relatorio CAVR ida maibe iha deit mauchiga no Dare - Ainaro, hodi ida ne'e sai hanesan problema insatisfasaun no deskontente ba povo Rotuto,maibe realidade suku Rotuto hahu husi tinan 1974 mai suku Rotuto sai hanesan bolsu resistensia diak ba ita nia lider resistensia sira, ikus mai kontinua nafatin iha 20 de agusto 1982 halo tan levantamentu núne'e autor barak mak mate ona no barak mos sei moris ida mak “Ama Bisoi” no sira lubuk ida nain 15 sei moris ne'ebé mai husi postu no kotamadya ne'ebé deferente no husi Rotuto Rasik hamutuk nain 27 mak ba hamutuk ho Falintil ke ohin loron hela deit nain 3 mak sei moris hamutuk ho 1975 nain 1 (ida) no 1979 nain 1 (ida) nune'e hamutuk sira nain 5 deit mak ohin loron sei moris.ikus mai kontinua nafatin iha 20 de agusto 1982 halo tan levantamentu núne'e autor barak mak mate ona no barak mos sei moris ida mak "ama Bisoi" no sira lubuk ida nain 15 sei moris ne'ebé mai husi postu no munisipio ne 'ebé deferente no husi Rotuto Rasik hamutuk nain 27 mak ba hamutuk ho Falintil to ohin loron hela deit nain 3 mak sei moris hamutuk ho 1975 nain 1 (ida) no 1979 nain 1 (ida) nune'e hamutuk sira nain 5 deit mak ohin loron sei moris.ikus mai kontinua nafatin iha 20 de agusto 1982 halo tan levantamentu núne'e autor barak mak mate ona no barak mos sei moris ida mak "ama Bisoi" no sira lubuk ida nain 15 sei moris ne'ebé mai husi postu no munisipio ne'ebé deferente no husi Rotuto Rasik hamutuk nain 27 mak ba hamutuk ho Falintil to ohin loron hela deit nain 3 mak sei moris hamutuk ho 1975 nain 1 (ida) no 1979 nain 1 (ida) nune'e hamutuk sira nain 5 deit mak ohin loron sei moris.

Xefi suku Rotuto ne'e mos haktuir katak hahu husi 1974 to mai 1982 ema barak mak ba ai -laran no mate iha ai-laran no moris nain 5 deit mak fila, no situasaun husi levantamentu ne'e lori tristeza boot ida ba povo Rotuto hodi destera obrigatorio sai husi suku laran hodi destera ba Betano no troka suku Rotuto nia naran ba fali Suku Raifusa, destera ba munisipio Aileu, suku Aisirimou no suku Liurai ka suku Pancasila nomos ba ilha Atauro mak suku makadiqi hodi nune'e suku Rotuto husi mamuk total durante tinan hitu nia laran hahu 1982 tó 1989 mak foin fila ba fali suku Rotuto no desterasaun ne'e hanesan kastigo hodi selu kilat 7 ne'ebé sai ba ai-laran.

Jose dos santos mos sublina tan katak maske núne'e la para to ba ne'e deit maibe iha tempo ne'ebé hamosu organisationun sira hodi firme nafatin mak MIMPLIN 82 ho nia strutura ne'ebé lubuk ida, maibe até data barak mak mate no balu mos sei moris, kosederasaun iha publiku laiha, kontinua iha tinan 1990 mosu tan organisationun resistensia sira, husi organisasun resistensia lubuk ida ne'ebé existinge iha timor ne'e nia dirigentes sira mos tun to ba suku Rotuto, hodi mobilize kumunidade sira hodi kontinua untuk apoio ba ita nia luta ne'e, untuk ikus konsultasaun populer ita hetan ita nia independensia.

 Realidade iha 2005 relatorio CAVR Rotuto laiha pagina ida núne'e publiku tomak la hatene katak Rotuto luta ka lae? 

Maibe ohin (02/10/2020) agradese tamba liu husi esforsu AJAR no ACBIT konsege publika hanesan parte inisial ne'ebé hodi autoridade, povo no komisaun levanatementu 20 agusto 1982 suku Rotuto hato'o nia agradese ba dereitur AJAR no ACBIT no nia dirigentes sira, nomos Asosiasaun Vitima ho CNC hamutuk kopera, ami la espera sasan ida ne'e bele sai hanesan ne'e no ohin sai ona ba publiku, tamba ne'e xefi suku Rotuto Jose dos santos Lori povo Rotuto nia naran hato'o obrigado barak, hodi rekomenda hela ba Assaosiasaun Vitima, CNC, AJAR no ACBIT hodi tau nafatin kontinuasaun.


Hakerek: Amorino da Costa Mendes Sarmento

Jenis huruf: Sentru informasaun suku Rotuto (SISR)



Wednesday, September 16, 2020

JOAO DA COSTA MAYA MATE TAMBA IHA RAI NARUK///ROTUTO,ALDEIA FOEHEI

 


Tersa feira loron 15 fulan setembru 2020 Kumunidade aldeia suku Rotuto Aldeia foehi, uma Lisan Nau Hini lakon nia ema, katuas diak ida ho naran Joao Da Costa Maya (JDM) moris iha aldeia foehei iha loron 12 fulan marsu 1940.

JDM remata nia peregrinasaun iha mundu laos ho dalan moras maibe monu ba rai naruk ne'ebé besik iha uma ninin, no rai naruk wasit nia naruk ± 50 m.

JDM monu tun ba baku nia ulun iha fatuk, tuir familia matebian haktuir katak JDM baku nia ulun fatuk halo nia kakutak ki'ik rahun núne'e JDM mate, iha oras ne'e kedas ± oras 15.00 pm ka tuku 02.00 lorokraik. 

Tuir oan Mane husi JDM, Sr. Francisco da Silva (FS) haktuir katak antes ne'e nia apa (JDM) ho nia ama iha hela dapur no Francisco da silva ba tiha uma laran, depois sai husi uma laran ba hare katuas iha dapur maibe katuas laiha tiha maibe rona fali katuas hakilar iha mota laran, hau (FS) ba hare katuas iha hela mota laran no hau tun ba fot katuas maizamenus tuku 02.00 pm, hatan ba jornalista SISR karik nia monu ne'e tamba problema ruma ka nia hanoin barak mak halo nia ba monu ba rai naruk, FS haktuir katak katuas (JDM) nia idade avansadu ona ne'ebe, nia matan di no wainhira la'o mos sei kaer nia liman, karik la kaer nia liman nia la'o mos la hetan rai, tuir FS mos salenta tan katak JDM nia tilun mos diuk, hatan ba Jornalista SISR se mak ke uluk FS hatan “hau mak too uluk tamba ne 'e Hau nia apa ”tuir FS nudar oan mane triste tebes no fuan lakon tamba agoraih wea planu hari tenda hodi halo lia koremetan ba nia avo sira maibe, hetan fali desastre, ida tan, hanesan nee, kona los ba Ami nia aman. 



Iha fatin hanesan oan feto husi JDM, maria hatete katak nudar oan nia sente triste tebes maibe mos nia senti karik buat ruma sala iha uma  laran.

Entre tanto sr. Antonio Pereira (AP) nudar familia haktuir katak rai naruk iha uma ninin, lisan Nauhini, iha areia Sabou io, ne'e uluk tempo japaun ema sira nia avo ida monu ona iha ne'e no avo naran HOER KEY, deposito tuir fali iha tempo sira nian mak Sr, AP nia maun rasik ho naran LUIS KEY monu mos iha fatin ida ne'e, hafoin iha loron 15 setembru 2020, oras tuku 02 lorokraik otl, João da Costa maya monu iha fatin ne 'e .tuir AP katak antes ne'e sira hotu hemu hela kafe, depois hemu kafe hotu, nia feto foun “Elsa“ sei fo haris hela katuas (JDM) no kauas (JDM) sei hatete hela ba nia feto foun katak haris ho be manas hanesan ne'e sa, mutin tiha, hanesan malae Australia, nune'e JDM haris hotu JDM lao sai liur mai laos hanesan bai- bain, tamba bai bai-bain katuas sai liur sei lamas rai,

João da Costa Maya (JDM) nia remata nia peregrinasaun moris iha mundu husi hela oan mane nain hát (4) Carlito, Mario, Anó no Francisco da silva (FS) no oan feto nain tolu (3) Lourensa, Elsa no Maria.

Hakerek: Amorino da Costa Mendes Sarmento

Intrevista: Camilo Pacheco da Silva

Fotografer: Ana Bete Marques 

Font: sentru informasaun suku Rotuto (SISR)

16.09.2020


Friday, September 11, 2020

STRUTURA FILA BA SUKU ROTUTO


 Strutura fila ba suku presiza ema ne'ebé mak iha komitmentu voluntatarismo no domin boot hodi halo aktividade iha terinu no responsabilidade no berani foti desizaun.

Xefi suku Rotuto jose dos santos mos salenta tan katak kontribusaun sira sei mai husi fat - fatin ho nia target atu hodi halakon kiak iha suku Rotuto, núne'e mak presiza strutura ida hodi kolekta kontribuisaun sira ne'ebé sei mai maibe importante mak ema ida bele kobre kolekta kontribuisaun ba ema rotuto oan sira hanesan fusnsionario, impresario sira iha timor no iha estrangeros.

Núne'e iha fatin hanesan mos xefi suku Rotuto hamutuk administrador munio no ministeri pertanian nomos kumunidade sira konsege stabelese strutura ba programa fila ba suku iha sede suku Rotuto iha quinta feira loron 10 fulan setembru 2020.

strutura ba programa fila ba suku Rotuto mak hanesan:

1. Konselerro: administrasaun munisipio, katuas lia nain sira suku Rotuto

2. Kordenador: xefi suku Rotuto konta mos hjo xefi aldeia sira

3. Wakil koordenador: vetarnos desmobilizados sira (mariano da silva “baleia”, Mateus da silva “Bere”, Vicenti gailhos “hakat Sai“, Mateus da silva “makikit”, alexandre mendes “tatoli”)

4. Sekretariadu tekniku: martinho filipe, renato, monis, Samuel, alcino sarmento

5. Sekretariu: Pesoal apoio suku (PAS) Rotuto, melquianos, domingos da silva, aida tilman, claudina da silva.

6. Cordenador kolektor Rotuto: membros aldeia nain 5 ho katequista 

7. Kolektor Cordenador Sama: Agustinho da silva, moises dasilva, camilo da silva, quintao da costa filipe

8. Cordenador colellector dili: silveiro tilman, Antonio da silva, tomas da silva, front mahasiswa Zero

9. Koordenador kolektor betano: joao pInto, joao mendes, joaquim da costa


Hakerek: Amorino da costa mendes Sarmento

Jenis huruf: sentru informasaun suku Rotuto (SISR)

Strutura fila ba suku presiza ema ne'ebé mak iha komitmentu voluntatarismo no domin boot hodi halo aktividade iha terinu no responsabilidade no berani foti desizaun.
Xefi suku Rotuto jose dos santos mos salenta tan katak kontribusaun sira sei mai husi fat - fatin ho nia target atu hodi halakon kiak iha suku Rotuto, núne'e mak presiza strutura ida hodi kolekta kontribuisaun sira ne'ebé sei mai maibe importante mak ema ida bele kobre kolekta kontribuisaun ba ema rotuto oan sira hanesan fusnsionario, impresario sira iha timor no iha estrangeros.
Núne'e iha fatin hanesan mos xefi suku Rotuto hamutuk administrador munio no ministeri pertanian nomos kumunidade sira konsege stabelese strutura ba programa fila ba suku iha sede suku Rotuto iha quinta feira loron 10 fulan setembru 2020.
strutura ba programa fila ba suku Rotuto mak hanesan:
1. Konselerro: administrasaun munisipio, katuas lia nain sira suku Rotuto
2. Kordenador : xefi suku Rotuto konta mos hjo xefi aldeia sira
3. Vice koordenador : vetarnos desmobilizados sira ( mariano da silva “baleia”,Mateus da silva “Bere”,Vicenti gailhos “hakat Sai “,Mateus da silva “makikit”,alexandre mendes “tatoli”)
4. Sekretariadu tekniku : martinho filipe,renato,monis,Samuel,alcino sarmento
5. Sekretariu : Pesoal apoio suku ( PAS )Rotuto,melquianos,domingos da silva,aida tilman,claudina da silva.
6. Cordenador collector Rotuto : membros aldeia nain 5 ho katequista 
7. Cordenador collector Same :Agustinho da silva,moises dasilva,camilo da silva,quintao da costa filipe
8. Cordenador colellector dili :silveiro tilman,Antonio da silva,tomas da silva, front mahasiswa Zero
9. Coordenador collector betano :joao pInto,joao mendes,joaquim da costa

Hakerek : Amorino da costa mendes Sarmento
Fonts : sentru informasaun suku Rotuto ( SISR )
Strutura  fila ba suku presiza ema ne’ebé mak iha komitmentu voluntatarismo no domin boot  hodi halo aktividade iha terinu no responsabilidade no berani foti desizaun.
Xefi suku Rotuto jose dos santos mos salenta tan katak  kontribusaun sira sei mai husi fat -  fatin ho nia target atu hodi halakon kiak  iha suku Rotuto,núne’e mak  presiza strutura ida  hodi kolekta kontribuisaun sira ne’ebé sei mai maibe importante mak  ema ida bele kobre kolekta kontribuisaun   ba ema rotuto oan sira  hanesan fusnsionario,impresario sira iha timor no iha estrangeros .
Núne’e iha fatin hanesan mos xefi suku Rotuto hamutuk administrador municipio no ministeri agricultura  nomos kumunidade sira  konsege stabelese strutura ba programa fila ba suku iha sede suku Rotuto iha quinta feira loron 10 fulan setembru 2020.
strutura ba programa fila  ba suku Rotuto mak hanesan:
1. Konselerro : administrasaun  municipio,katuas lia nain sira suku Rotuto
2. Kordenador : xefi suku Rotuto konta mos hjo xefi aldeia sira
3. Vice koordenador : vetarnos desmobilizados sira ( mariano da silva “baleia”,Mateus da silva “Bere”,Vicenti gailhos “hakat Sai “,Mateus da silva “makikit”,alexandre mendes “tatoli”)
4. Sekretariadu tekniku : martinho filipe,renato,monis,Samuel,alcino sarmento
5. Sekretariu: Pesoal apoio suku (PAS) Rotuto, melquianos, domingos da silva, aida tilman, claudina da silva.
6. Cordenador kolektor Rotuto: membros aldeia nain 5 ho katequista 
7. Kolektor Cordenador Sama: Agustinho da silva, moises dasilva, camilo da silva, quintao da costa filipe
8. Cordenador colellector dili: silveiro tilman, Antonio da silva, tomas da silva, front mahasiswa Zero
9. Koordenador kolektor betano: joao pInto, joao mendes, joaquim da costa

Hakerek: Amorino da costa mendes Sarmento
Jenis huruf: sentru informasaun suku Rotuto (SISR)

Thursday, September 10, 2020

Sosializasaun programa fila ba suku hodi halakon kiak /// Administrator Municipio Manufahi Arantes Isac Sarmento



Sosializasaun ba programa fila fali ba suku hodi halakon kiak husi administrador munio manufahi Dr. Grantes isac sarmento iha sede suku Rotuto, quinta feira loron 10 fulan setembru 2020.

Sosializasaun ba programa ida ne'e hanesan parte luta foun ne'ebé cuntinuasaun husi lebertasaun da patria ne'ebé ita hetan ona no iha era independensia ne'e kontinua ho luta ba libertasaun do povo.

hakTuir husi administrator ne'e kotamadya manufahi katak libertasaun da patria mak ita atingi ona no ida fali mak libertasaun ba povo, libertasaun da patria mak insiator sira uluk halo hahu husi avo don boa ventura, mai to iha avo xavi (Francisco Xavier do Amaral) , kontinua mai sudoso presidenti Nicolau Lobatu, hodi mai to iha maun Xanana ho mos ita nioa FALINTIL lubuk ida, homos organisationun resistensia sira, hahu lao mai to konsege mos iha levantamentu 20 agusto 1982 iha Rotuto, ho hanoin ida hakarak liberta rai ida ne ' e sai nasaun independent, ida ne'e objective ida ne'ebé uluk halo, guando depois sai husi ida ne'e atu liberta povo husi kiak ne'e mak to agora ita sidauk bele resol ida ne'e.

Adminitrador ne'e hatutan tan katak quando ita sidauk menyelesaikan ida ne'e, quaze programa lubuk ida hahu kedas husi tinan 2001 lori ke mai agora sempre lao maibe sidauk menyelesaikan problema halakon kiak, tamba ida ne'e mak husi parte munuicipio manufahi administrador hanesan servidor do povo ho hanoin hili suku Rotuto tamba; iha suku Rotuto lansa ona programa Governo ni-nian, programa Naroman ba suku ne'eb'e lansa ona iha loron 20 fulan Julio 2019, núne'e mak programa ida ne'e atu halo iha suku Rotuto ho naran “fila fali ba suku”.

Programa fila ba suku ida ne'ebé mak suku Rotuto ne'e atu sai suku preimero atu hala'o programa ida ne'e, programa ida ne'e, hala'o tamba 29 sukus iha manufahi uniku suku Rotuto mak iha loron FALINTIL halo levantamentu 20 agusto 1982, tamba levantamentu ida ne'e laos objektif atu membela ema ida rua maibe tujuan atu liberta patria ne'ebé mak halo ema barak mate, ema barak sofre, e balu to ohin loron sei moris hanesan vetaranos nain lima (mateus da silva “Bere”, vicenti Gailhos “hakat Sai”, mateus da silva “makikit” Mariano da silva “Baleia” no alxandre mendes ”tatoli”) no barak sai testamunha lubuk ida sei moris nomos kausa ema barak desetera ba iha fatin seluk no munisipio seluk ne'ebé ho hanoin hakarak rai ida ne'e sai nasaun ida, nasaun Republica demokratik de.timor leste '

Tamba ne'e ohin ita mos hakarak suku Rotuto hatudu mos suku ida ne'ebé atu liberta povo husi kiak, núne'e sai suku exemplar ba suku sira seluk, depios adminsitrasaun munuicipio sei kontinua programa ida ne'e ba 29 suku iha munisipio manufahi .

Administrador munisipio manufahi mos haklean tan katak programa fila ba suku ne'e inspira husi covod - 19 ne'ebé mak administrador ho equipa lubuk ida ba visita dereita ba kumunidade sira iha covid -19 ba maluk sira kerentanan teb-tebes, katuas ferik sira no kbit laek sira, husi ida ne'e fanun ho hanoin katak ita iha hela forsa boot ida ne'ebé durante ne'e ita sidauk gere forsa ne'e didiak tamba iha covid -19 ne'e ema hotu - hotu iha interese boot tebes hakarak ajuda maluk sira ne'ebé presija, hakarak ajuda maluk sira ne'ebé kbit laiha no husi moras covid 19 hamosu movimentu boot ida, movimentu caridade husi ne'e hanoin katak ita iha forsa.

Forsa nemak mai husi autoridade sira husi munisipio no autoridade sira iha suku liu liu xefi aldeia sir abele identifika maluk kerentanan sira ne'ebé mak moris ne'e susar teb tebes núne'e mak ho hanoin oinsa mak bele neoris fali sentimentu solidaridade ida neoris fali sentimentu 'solidaridade ida e ba ita nia povo, tamba uluk movimentu solidaridade boot teb-tebes ho hanoin ida deit timor tengki sai nasaun independent tamba nemak ohin ita hakarak hahu liberta povo sai husi kiak, forsa ida mos mak katuas uma lisan sira ne'ebé bele ajuda hala ' o servisu solidaridade ne'ebé mak ita nia kultura respeita tebes, hanesan halo uma lisan sira nia emar sira kumpri hodi halao, tuir fali mak gerasaun suku nian '

Fila ba suku ne'e laos atu lori rotuto oan sira iha fatin seluk fila mai suku ne'e, lae maibe sira ba buka moris iha ne'eba hanesan iglatera, irlanda, Australia korea no espailha iha timor laran hodi buka moris buat ne ' ebé sira hetan iha ne'eba bele kontribui netik $ 1.00 ka buat seluk mai suku Rotuto hodi ajuda fali inan aman sira ne'ebe kbiit laek, inan aman sira ne'ebé presiza tau matan, ne'e ba gerasaun rotuto nian namkari iha ne ' ebé deit atu apoio ba programa ida ne'e.

Administrador ne'e mos sublina tan katak forsa ida mos mak organisationun sosiadade sipil sira mos sai hanesan forsa hodi mobilize no apoio ba programa fila ba suku, tuir fali strutura governo ni-nian liu liu ministerio scientultura nia knar ida mak atu identifika potensia Agricola nune 'e tos nain sira halo to'os hodi kuda ai-han sira ne'ebe bolu deferifikasaun scientultura, alende de agianultura ministerio edukasaun atu indentifika estudantes sira, parte saude mos atu ajuda tau matan ba kbit laek sira halo tratamentu ho didiak la presiza lori ba rumah sakit.

Adminstrador ne'e mos esperansa katak se hot-hotu apoio ba programa ida ne'e mak sei halo lansamentu iha tempo badak, tuir data tentaiva iha dia 10 ou 15 outubro 2020 núne'e komesa hahu servisu ida ne'e konta ho admintrador munuicipio manufahi.


Hakerek: Amorino da costa mendes sarmento 

Jenis huruf: Sentru informasaun suku Rotuto (SISR)

Liberta povo husi kiak /// Alcino Sarmento// husi Ministerio agricultura

 


Tuir alcino isac iha sosializasaun ba programa fila ba suku, nia hatete katak liberta povo husi kiak no halo dezenvolvementu iha Rotuto lais liu tengki liu husi redi ida, tamba ne'e atu liberta nasaun no liberta povo, uluk tamba atu liberta patria mak iha levantamentu 20 agusto 1982 halo povo rotuto muda obrigatorio husi Rotuto hodi ba iha fatin desterado sira, núne'e mak sofrementu hirak ne'e mak nia rezultadu hetan ukun rasik-an ida ne'e sidauk totamba ne'e, mai ita, kaer liafuan ida katak ita nia funu ne'e sidauk hotu, quando wainhira sidauk leberta povo husi kaik, liberta povo husi kbiit laek sira mak ita nia luta sidauk ke Rohan.

Tuir Alcino sarmento, iha sede suku Rotuto, quinta feira 10 fulan setembru 2020 hatete katak libertasaun da patria ho sofrementu ne'e boot ne'eb'e mak povo Rotuto hetan no senti no berani hala'o nusa mak nudar Rotuto oan tur ona iha acc laran, sae ona kareta, halo ona uma mutin, sai ona funsionario, hetan ona osan veteranus hanesan rezultadu husi ukun rasik - an ida ne'e nusa mak atu liberta povo husi kiak ita labele, Alcino sarmento desafia tan katak ita nia funu sidauk hotu, ita nia funu mak atu oinsa alkanja liberta povo husi kiak.

Ukun - an ne'e la liu husi ema ida - idak nia hanoin, se liu husi ema ida - ida nia hanoin karik ita oho malu mohu tiha ona, maibe lae, ukun - an ne'e ita hetan tamba ita fiar malu, tamba ita rona malu, tamba ita salva malu, tamba ita hadomi malu, tamba ita hamutuk, ne'emak ita hodi hetan libertasaun da patria, se ita la hanesan ne'e ita rahun tiha, ema ne'ebé funsionario indonmesia, funsionario nafatin, ema ne'ebé mak GPK (Gerakan Penagacau Keamanan) sei mate hotu, tamba ne'e Alcino sublina tan katak se ita kontinua fiar malu, hadomi malu, ita hamutuk hanesan uluk mak mak it abele alkanja liberta povo.

Alcino sarmento, mos motiva povo Rotuto atu kaer nafatin konseitu Natureza, dezenvolvementu ne'e suliun hanesan beé no sulin hanesan mota, karik mota ne'e sulin to tasi karik ema sei husi mota ulun ne'e iha ne'ebé nune'e “ kebanggaan ”boot ida ba ita, nune'e mak Alcino Sarmento husu ba povo Rotuto katak mai ita hamutuk marka tan Estoria ida“ determinante tan ba libertasaun do povo ”nune'e tengki marka tan estorio ida katak ita mos bele, no buat ne ' ebé mak ita halo ona la lakon husi estoria, nune'e Alcino mos ho liafuan filosofia hateten labele tur ho o nia pasado, maibe o tengki tur ho o nia future, pasado ne'e sai hanesan dalan motivasaun ba futuru.

Tamba ne'e mak Nia (Alcino Sarmento) husu katak mai ita “amankan” programa fila ba suku hodi hatudu katak ita mos bele, ita mak we matan ne'e, ita mak gerasaun ne'ebé atu kompleta liafuan sagrado ida liberta povo. núne'e husu ba katuas lia nain sira atu hatun ”petuah“ ba gerasaun sira iha ne'ebé deit atu tau hamutuk kbiit hodi tulun ita nia gerasaun sira ne'ebé sei kiak hela ne'e, nune'e mak husu ita hotu halo revolusaun sosial ida hodi menyelesaikan probrema kiak hodi nune'e mak husu ita nia hamutuk mak sei metin hanesan aisar ida hodi hamos (halakon) kiak iha Rotuto ne'e bele mos.

Hakerek: Amorino da costa Mendes Sarmento

fontes: SISR


Friday, August 28, 2020

Ho domin ba nasaun mak fo liberdeade ba ita hotu

 

Liafuan hirak ne'e hato'o husi homilia padre Fernando da silva ha misa agradesemento ne'ebé hala'o iha Estasaun Rotuto ba matebian sira ne'ebé mate tamba konsekuensia husi levantamentu 20 de agusto 1982 iha Raifusa - Betano, suku Ai sirimou, suku Liurai munisipio Aileu, ilha Atauro no heroi sira ne'ebé mate iha ai laran.

Iha misa agradesemento ne'e hanesan misa dahuluk hodi fo homanagen ba matebian no heroi povo Rotuto, sira ne'ebé mate durante desterasaun iha fatin deseterado, ne'ebé mak foin komemora ho insara bendera iha 20 agusto 2020 no halo misa agradesemento iha 28 de agusto 2020, iha capela Rotuto núne'e sei kontinua ho seminar no halao CHEGA mobile iha 29 de agusto 2020 ba autor no sovrevivinte sira ne'ebé mak sai vitima husi 1974 hodi to mai 1999 hafoin iha dia 30 agusto 2020 sei halo long mars ( pawai) husi Rotuto ba ke suku Betano postu administratif Sama hodi visita no kare aifunan ba rate sira ne'ebé oras ne'e naklekar hela suku Betano.

Nune'e mak iha sexta loron 28 agusto 2020 husi komisaun levantamentu 20 agusto 1982 kopera hamutuk ho autoridade lokal suku Rotuto hodi husu parokia Nossa senhora Assunsaun Same ne'ebé dirigi misa agradesemento husi padre Fernando da silva.

Iha misa agredesemento ne'e padre Fernando da silva hato'o nia homilia katak tamba domin husi maromak halo ema hadomi malu hahu husi hadomi malu hodi to ba hadomi ba nia nasaun, ida ne, e mak hatudu husi ita nia maluk heroi sira ne ' eb'e fo sira nia ruin no ran ba rai ida ne'e maibe ohin loron sira la isisi buat ruma husi ema ne'ebe moris hanesan jesus sakrifika nia an tan ema moris.

Ida ne'e mak hanaran domin agape ne'ebé nia fo buat hotu maibe la isisi buat ida hanesa Nai yesus nune'e mak matebian sira fo isin ba rai ida ne'e tamba domin ne'ebé nia fo buat hotu hotu la sukat to sira nia moris rasik, tamba domin ne'e mak ho sira nia mate ohin loron ita hetan liberdade, ho nia mate mak ita goza nia benefisiu no hetan osan.

Tuir padre Fernando mos katak ho sira nia domin mak ema moris hetan osan maibe sira rasik nungka han rohan ida, no sira fo an ba mate hanesan jesus mak ohin loron ita moris ne'e, tamba ne'e sira hanesan fini, sira mate tiha maibe sira fo moris ba ita.

“Hanesan Nai jesus hatete katak fini ne'e mak monu ba rai la mate, la dodok karik labele moris maibe mate tiha, dodok tiha mak bele moris”

Núne'e husu ba ema ne'ebé moris labele halo traisaun ba sira nia domin ne'e, exemplo osan sira ne'ebé sita simu tengki uza didiak, labele lori halo hela deit feto san uma mane, se osan ne'e estraga deit sira ne'ebé mate ona ne'e sira dehan e kwitadu ami nia osan ne'e sira estraga deit.

Maibe tengki fo valor ba sira hodi kontribui ba dezenvolvementu en geral no special haruka oan sira ba eskola, tamba timor aban bainrua atu bai oin tengki presiza ema matenek, se la matenek ema sei sama nafatin ita, no ema laos timor asli mak sei ukun nafatin aku ta.

Iha homilia ne'e mos padre Fernando husu ba sarani Rotuto atu labele haluha maromak no labele kontra uma creda, nune'e mos husu ba sarani sira ne'ebé simu osan martir sira nian atu labele haluha sira nia matebian sira.

Atu dignifika ita nia martir no heroi sira mak labele haluha uma creda, labele gastu osan arbiru no labele haluha matebian sira.

Nune'e mos padre Fernando da silva atu remata husu ba sarani sira atu hametin fiar, labele abondana ita nia fiar, no buka ba nati tuir ita nia maluk sira nia mate no ho sira nia moris rasik atu salva ita hotu.


Hakerek : Amorino da Costa Mendes Sarmento.

Produsaun: sentru Informsaun suku Rotuto

 ( SISR )



 


Thursday, August 20, 2020

Presidenti Autoridade munisipio manufahi Arantes isac Sarmento /// Rotuto suku ida uniku iha manufahi halo levantamentu

 





Iha komemorasaun levantamenentu 20 Agusto 1982 iha suku Rotuto hodi relembra fali akontesementu ne'ebé akontese iha tinan 38 ba kotuk ne'ebé kausa ba povo Rotuto hodi hetan kastigo hanesan dadur funu nian ou prezoneiru da guerra. núne'e mak destera tiha povo Rotuto husi rai moris fatin, obrigatorio, muda ba fatin desterado mak hanesan desterasaun ba Betano - Raifusa ne'ebé iha tempo ne'eba hanaran Kampung Baru, desterasaun ba munisipio Aileu, suku Ai-Siri Mou no suku Liurai, deseterasaun ba ilha Atauro suku Makadiki no sira seluk halai ba ai laran hamutuk ho komando FALINTIL.

Hodi relembra sakrefisu no sofrementu povo Rotuto nian iha 20 agusto 1982 mak ba dahuluk halo komemorasaun insara bandeira iha escola EBF. Rotuto, no sai inspetur da sermonia mak Presidenti Autoridade munisipio Manufahi Dr. Arantes Isac Sarmento.

Iha deskursu Presidenti Autoridade kotamadya Manufahi Dr. Arantes Isac Sarmento hato'o nia hakuak boot ba povo Rotuto no Asuwain sira hotu ne'ebé iha 38 ano ba kotuk hodi sakrefika sira nia -an ne'ebé hodi hanaran Levantamentu Rotuto, núne'e hanesan serveor do povo hato'o nia agradsemento boot tebes ba apoio sira ne'ebé hodi ajuda, liu - liu AJAR no ACBIT hamutuk ho Nai Xefi suku kumunidade no gerasaun Rotuto, ne'ebé ohin halo komemorasaun loron FALINTIL maibe mos hanesan loron Roton.

Ho Levantamentu Rotuto 1982 ida ne'e atu fo hanoin fila fali ba gerasaun sira, e gerasaun sira atu kumunga sakrefisu sira ne'ebé halo iha tempo ne'eba hodi leberta rai ida ne'e, no sakrefisu ne'ebé halo, mak ohin hotu hotu goja independensia ida ne'e, núne'e atu valoriza sira ne'e gerasaun Rotuto no manufahi tengki kontinua kaer nafatin ida ne'e, hodi hatudu esperitu nasionalismo no patriotismo hodi hadomi nasaun ida ne'e, hodi hadomi rai ida ne 'e, kontribui ba dezenvolvementu rai ida ne'e, Ho ida ne'e mak ita fo valoriza ba sira.

Rotuto marka estoria ida ”suku ida Uniku iha Manufahi, iha levantamentu 82,” levantamentu ida ne'ebé hodi kontribui leberta Rai ida ne'e, estoria ida ne'e, sei la lakon iha nasaun Timor leste, istoria ida ne'e sei metin nafatin quando nasaun ida ne'e sei hamrik nafatin, nasaun idependenti Republika demokratis de Timor leste.

Iha prosesu naruk boot tebes - tebes laos deit levantamentu ne'ebé halo maibe povo Rotuto Sofre teb - tebes konsequensia ida ne'e, quando muda husi ne'e bai ha Raifusa laos ba para atu kontenti iha ne'eba “Lae“ maibe hanesan kastigo iha ne'eba, ida ne'e estadu dan nasaun ida ne'e sei lahaluha sei valoriza nafatin kontribuisaun ne'ebé povo Rotuto, Rai ida ne'e no halo ba independensia ida ne'e.

Tamba ne'e mak ohin hotu hotu iha fatin ida ne'e, komemora loron FALINTIL hanesan mos komemora loron levantamentu Rotuto, komemora ida ne'e, atu kria nia valor ida ba gerasaun Rotuto ba oin atu kaer metin unidade ida ne'e, hodi sai forsa ida hodi kontinua sakrefisu sira ne'ebe halo iha 82, ba rai ida ne'e.


“Hau sei lembra akontesementu ida muda povo Rotuto ba iha Raifusa, bai ha ne'eba be laiha mais ho nia natureza rai kablaki be ida mosu iha Raifusa”


Hanesan servidor do povo ba munisipio ida ne'e, iha obrigaasaun bo'ot teb- tebes atu valoriza estoria ida ne'e, iha responsabilidade boot teb-tebes hodi kontinua nafatin atu núne'e gerasaun ba gerasaun atu hatene estoria ida ne'e . quando gerasaun ba gerasaun hatene estoria ida ne'e, ita hotu - hotu hametin ukun rasik-an no sei kontribui hadia rai ida ne'e, liu - liu ba jovem Rotuto labele haluha no labele dukur no imi hatene katak suku ida iha estoria ba ukun-an ida ne'e, tengki hatene katak suku ida ne'e, kontribui luta ba independensia, núne'e suku ida ne'e, tengki sai exemplo ba hotu - hotu, atu hatudu katak hadomi hau nia rai kontribu, servi ba rai ida ne'e, kontribui mos ba kotamadya no nasaun.

Iha lia fuan ikus presidenti autoridade kotamadya manufahi Dr. Arantes Isac sarmento hato'o nia parabens no bom suksesu ba ema hotu - hotu e husu atu forte nafatin kontinua mehi saudoso sira nian, hodi hametin ukun rasik-an, hodi kontribui ba dezenvolvementu Manufahi ho diak 


Hakerek: Amorino da Costa Mendes Sarmento

Editor: Camilo P.da Silva

Produsaun: sentru informasaun suku Rotuto (SISR)

Rotuto 20 Agusto 2020







Monday, June 22, 2020

Sertame ba produto lokal iha sede suku Rotuto

 

Sertame promove produto lokal husi Shares Haburas Cumunidade ( SHC ) iha sede suku Rotuto.

Rotuto,22 Junho 2020,
SHC halao sertame hodi promove produto lokal neebe Mak sai ai han proprio iha suku rua; suku Rotuto no suku Dai sua, iha sede suku Rotuto.

Iha sertame nee,gropu Sira neebe partisipa Mak gropu" Unidade "husi Aldeia hatuhei, Suku Rotuto no gropu "Ian nor am ",gropu "Nakloke" husi Aldeia Leis Lau suku Daisua,gropu Sira nee harii husi ONG SHC.

Iha aktividade sertame nee project officer livelhood no agricultura sustentavel sr.Estavao Conzaga hatete katak sertame nee hanesan kompetisaun Amizade entre gropu Sira iha suku rua nee,atu nunee Sira bele konhese malu  no hatoman malu diak Liu Tan.nunee mos tamba sa halo sertame nee project officer nee mos hatutan Tan katak atu Liu husi sertame nee gropu Sira bele iha konhesementu hodi prepara ai han ba familia ho nutrisaun neebe diak,nunee laos Han deit hodi bisu maibe mos Sira mos hatene nutrisaun nebe Diak ba Sira Nia isin,Tamba nee objectivo husi sertame ne mos atu fo lembra fali ba gropu Sira kona ba materia Sira nebe durante nee  Sira hetan husi SHC,nunee Sira labele haluha iha futuru, sustentabilidade ba oin atu gropu Sira halo Diak Liu Tan iha kompetisaun Sira seluk Tanto iha nivel Municipio no to Nacional.

Iha Fatin hanesan mos representante xefi suku Rotuto aktual hanesan xefi Aldeia Foehei sr.Joao da Silva hatoo agradese ba ONG SHC katak Liu husi gropu Mak bele hatene malu, promove Sira nia- an nomos promove aihan lokal Sira.

Nunee mos intervensaun husi representante xefi suku Daisua aktual hanesan xefi Aldeia Leis Lau sr.Jose Andrade Barros hatutan Tan katak Ida nee hanesan animasaun Ida atu nunee loron ruma Fatin Rua nee sei hamutuk hodi kompete iha Fatin seluk.

Entre Tanto  liafuan hanesan husi Pessoal Saude Rotuto dr.Sebastiaun da Silva mos hatete kompetisaun nee Laos lori hatun malu no menan premiu maibe hodi Kria Amizade entre gropu Sira iha suku Rotuto no Daisua.

Iha momentu nee membros gropu Sira sra.Rosa Pacheco husi gropu Unidade aldeia hatuhei Suku Rotuto dehan depois aktividade Sertame nee Sira sei kontinua ba oin no Sira sei la hakiduk.

Nunee mos husi gropu Ian Nor Am  husi Aldeia Leis Lau suku Daisua sr.Luciano Lopes akresenta Tan katak Ida nee hanesan buat foun Ida ba Sira no iha futuru Sira sei kontinua hodi hadiak  kwalidade ba produto lokal nebe iha,alende nee mos sr.Julito de Araujo husi gropu Nakloke aldeia Leis Lau suku Daisua reforsa Tan katak Sira sei lori gropu Lao ba oin.

Fontes: Sentru informsaun suku Rotuto
Hakerek husi : Amorino da Costa Mendes Sarmento.(22.06.2







Friday, June 19, 2020

Fo forca ba Ema nebe Lian laiha

Fo forca ba ema ne’ebé lian laiha
Liafaun hirak  ne’e hatoo husi  Dereitur AJAR Jose Luis  Oliveira iha sexta feira loron 19 junho 2020  Katak AJAR hanesan organizasaun ida ne’ebe servisu iha area justiça no dereitu hodi fo forca ba ema kbit laek sira ne’ebe durante ne’e laiha lian atu sira bele iha kbiit nune’e bele lori sira husi  nakukun ba hetan mundu naroman.

Núne’e mak iha biban  ne’e  dereitur ne’e hatutan tan katak durante ne’e ho Sistema kultural ne’e forte liu mak Sistema patriarchal, ema hakerek istroia barak ba ema mane no ema boot sira nia estoria deit hodi núne’e mak AJAR hakarak hakerek Estorio kumunidade   ne’ebé foka liu ba kbit laek sira mak sai vitima durante okupasaun Indonesia  ne’ebé laiha  lian, liu liu ema feto sira ne’ebé sofre iha tempu okupasaun Indonesia.

Aktividade ne’e ho objectivo atu hakerek estorio hodi  produs ba livro no sei halo foto estorio ka video hanesan iha mauchiga- Ainaro,kraras Viqueque inklui mos suku Rotuto – Same,Husi estorio ne’e sei dukumenta hela ba gerasaun sira tuir mai.

Aktividade ne’ebé halao iha suku Rotuto hanesan kontinuasaun husi aktividade ne’ebé iha fulan novembro tinan 2019 liu ba Waihira hakerek hotu ona sei lansa iha sede CHEGA ne’ebé sei lori inan  feto sira ne’ebé sofre ka sai vitima iha okupasaun Indonesia nomos  autoridade local sira hanesan xefi aldeia no xefi suku inklui lider nasional sira iha parlamentu  nasional no parte governo mak foin halo publikasaun.
Aliende dukementa istori partisipasaun kumunidade sira nian iha tempo passado maibe mos bele sai hanesan refrensia atu nune’e parte orgaun kompetente sira bele iha hanoin hodi dezenvolve suku Rotuto ne’e hanesan suku sira seluk,ne’ebé realidade katak Suku Rotuto sai afetadu mos husi konsekunesia funau naruk ida ne’e hahu husi 1975,halo levantamentu 1982 hodi destera tiha povo Rotuto ba Raifusa-Betano,Aileu – Ai sirimou,Atauro – Dili no balu ba hamutuk ho komando da luta FALINTIL hodi resiste no povo sira mos kontinua kontribui to referendum 1999 maibé realidade ohin loron Rotuto Estrada sei át no la Assesu ba Elitrisidade. 

Fontes : Sentru Informasaun Suku Rotuto ( SISR )
Hakerek : Amorino da Costa Mendes Sarmento



Friday, June 12, 2020

Moris defesiente mundu sai purgatorio

Moris difesiente nudar Moris neebe nakunu ho terus, situasaun nee akontese ba Jedilson da silva,iha familia Cesario da Silva ho Carminda dos Santos nebe Hela iha Aldeia Berteni,Suku Rotuto postu administrativo Same.

Jedilson da Silva nebe oras nee dadauk halo tinan 9 ona maibe Nia kondisaun fisiku defisiente,nunee loron kalan tur deit iha fatin hodi izolaan no la goza Vida Moris hanesan Nia maluk Sira seluk.

Tuir Nia inan Carminda dos Santos katak komesa Moris Mai Nia Moris ho kondisaun fisiku normal hanesan labarik sira seluk,maibe Jedilson halo Fulan tolu Nia hetan moras hanesan manu katur Mak afeta ba Nia fisiku hodi sai alejados ka defesiente to ohin loron.

Nia inan Carminda dos Santos mos haktuir katak durante nee Sira buka aimuruk tun sai maibe la bele rekopera Nia kondisaun fisiku hanesan Nia maluk Sira seluk.

Sra.Carminda dos Santos mos salenta Tan katak hahu husi Nia Moras hodi sofre ba Nia alizadus to ohin loron, Jedilson halo tinan sia ona maibe seidauk hetan ajudus ruma husi Parte kompetente sira,foin Mak dala Ida husi Ministerio Solidaridade Sosial inklusaun ba visita hodi fo deit fos Karun Ida ba labarik nee maibe sidauk iha parte ruma fo ajudus hanesan kadeira roda ruma hodi fasilita Jedilson.

Fontes : sentru informsaun suku Rotuto 
( SISR )
"Hakerek : Amorino da Costa Mendes Sarmento"

Friday, April 17, 2020

Ita hotu tengki halo sakrefisu hodi Contra sortu Corona - covid 19

Liafuan hirak nee hatoo husi Administrador Municipio Manufahi iha lansamentu combate sortu Corona - covid 19 iha ex merkadu antigo manufahi iha loron Sexta Feira 17 April 2020.

Objectivo husi lansamentu nee Mak atu halo prevensaun ba moras sortu covid - 19  labele sirkula iha sosiadade ka kumunidade Nia let.

Nunee Administrador sr.Arantes isac husu Ema hotu atu fo tempo ba Ida nee hodi fo Liman ba malu,apoio malu hodi hasoru no prevene  moras covid 19 nee,Tamba deit moras Ida nee Mak Ita Nia Estadu diside Estadu Emerjensia.

Iha Fatin hanesan administrador Municipio Manufahi akresenta Tan katak ba ema nebe Mak hakarak voluntaria atu Mai partisipa  hola parte mos iha programa Ida nee,Tamba nee prekupasaun Ita hotu hotu nian,Ita hotu hotu tengki assumi responsabilidade moral atu fo Ita Nia sakrefisu dala Ida Tan hodi kontra sortu Corona atu nunee labele Tama Ita nia Rai Liu Liu iha Municipio Manufahi.

Iha mumentu nee mos sr.Administrador hatoo agradese ba hotu hotu nebe Mak fo apoio moral no materil hodi lansa aktividade nebe Mak atu halo ba prevensaun sortu covid 19 Liu husi Rega aimuruk mordesinfectadu ba hotu hotu hodi prevene moras Ida nee.

Tuir administrador katak Fatin Ida nebe Mak atu Rega aimuruk nee hahu husi administrasaun Municipio,depois Mak ba merkadu Tamba merkadu sai hanesan Fatin Ida nebe Mak kuase sirkulasaun kumunidade sempre Lao iha neba depois de Ida nee Mak sei Lao tuir instituisaun Sira sel-seluk Tan.

Kobertura: Camilo Pacheco daSilva
Hakerek : Amorino da C. Mendes Sarmento
(Sentru informsaun suku Rotuto "SISR")

Friday, March 13, 2020

Governo pronto kolobora servisu hamutuk ho NGO sira hanesan parsero ba dezenvolvementu iha manufahi


Iha restriuturasaun ba strutura Redi Monitoriasaun Dezenvolvemento  (RMD ) ,quinta feira,loron 12 fulan marsu 2020 , representante husi adminiostrador municipio manufahi  ex.cia sr Manuel Henrique  hatoo parabens ba ngo  local sira tamba durante tempo naruk sakrifika-an iha ONG hodi halo kontribuisaun ba iha dezenvolvemento iha manufahi no rai Same,iha tempo ne’ebé mak naruk ,núne’e mak governo pronto kolobora ho ONG sira hanesan parsero dezenvolvementu atu hodi halo sussesu ba aktividade dezenvolvementu nune’e presiza ita hotu nia kolaborasaun  tamba buat barak ida ne’ebé mak implementa iha baze presiza ita hotu nia kontribuisaun.
Atu núne’e hodi bele indentifika fila fali buat hirak ne’ebé mak lao daudauk ,tamba dezenvolvementu ne’e la’o problema mos la’o núne’e mak presija ita hotu nia kolaborasaun tamba dezenvolvementu atu la’o diak ita hotu tenki esforsu-an ,governo mesak sei labele halo buat ida hodi núne’e presija ita hotu hamutuk atu kompleta malu.
Nune’e mos representante administrador municipio manufahi iha aula CEFOBOM haktuir katak  objective husi ONG nian mak hare buat ruma lalos tun dereita hodi halo advokasio hodi halos informasuan ne’ebe mak lalos tamba dezenvovementu ho objective mak kumunidade atu hetan assesu ida ne’ebé mak diak atu núne’e sira mos bele moris diak iha vida moris lor-loron .

Representante administrador municipio sr.Manuel Henrique mos hatutan tan katak reativa estrutura ita pronto atu kolobora servisu  hamutuk núne’e Manufahi Sussesu,urguilho ita hotu.
Entretanto iha inseramentu ba re-struturasaun ne’e representante adminstrador municipio ne’e reafirma tan katak fo apoio ba malu atu núne’e servisu ita boot sira nian mos bele sussesu e governo nian mos bele sussesu,sr.manuel mos hatete tan katak  iha parte governo sei kompletu ho ONG sira nune’e iha parte ONG sira la kompletu sei kompletu husi Governo,importante informasaun mak ita fahe ba malu nune’e it abele sussesu iha servisu ita ida – idak nian.

Fontes :
 Sentru Informasaun Suku Rotuto ( SISR )
Hakerek : Amorino da Costa Mendes Sarmento

Thursday, March 12, 2020

Presenza São João Paulo II atu halo mudansa radikal ba ita hot – hotu



Liafuan ida ne’e hato’o husi Dereitur da Edukasaun municipio manufahi sr.Trinitos sarmento iha visita ilas São João Paulo II iha Ensino Basico Central ( EBC) Bisakrem,quarta feira  loron 11 marsu 2020 ne’ebé  sai uma nain iha ba visita ne’e mak  Ensino Basico Filial ( EBF ) Manico,aldeia Manico,suku Letefoho postu administrative Same.
Iha intervensaun ne’e Dereitur da Edukasaun municipio manufahi sr.Trinitos sarmento husu ba inan aman sira,lider kumunitariu sira ho oan sira atu hatene objective husi presenza mahein escola  nian São João Paulo II mahein ba edukasaun maibe presenja nudar santo ba ema hotu ( Ita hotu ).
São João Paulo II ita hotu konsedera nia hanesan santo,santo ida ne’ebe mak iha estoria igreja ita hare santo barak teb-tebes  maibe uniku santo ne’ebé mai tau ain iha rai  Timor mak São João Paulo II ne’e especial teb-tebes tamba sama ain iha rai Timor I rei rai Timor ne’ebe ohin mosu mai iha ita nia let nudar ilas ida mai atu hafanun fila fali ita ho objective ho presenza ni-nian mai atu halo mudansa radikal ba ita hot-hotu,núne’e ba inan aman sira atu hatene didiak nia papel nudar aman ba ita nia oan sira,eduka ita nia oan sira atu sai ema ne’ebe diak,ema ne’ebé moris iha ksolok nia laran.
Nune’e mos ba dereitur ne’e sublina tan katak ba manorin sira kumpri ita nia dever nuudar manorin ida diak,manorin ida ne’ebe hakarak tebes kuda fini matenek ba oan sira para aban bain rua oan sir abele sai matenek no bele goza moris ida ne’ebé ho ksolok.
Ba oan sira kumpri nia papel nudar estudantes,estudantes katak ema ne’ebé estudiozo,estuda nafatin,estuda atu hatene buat diak no sai ema ne’ebé diak  hodi muda nia moris liu husi edukasaun.
Tamba ne’e são João Paulo II nia presenja mak ida ne’e hafunan fali ita,loke ita nia hanoin,loke fali ita nia fuan atu  simu buat ne’ebé diak no atu hametin fila fali unidade entre ita tuir nia mensagem katak ita hanesan masin no naroman ba mundu,liafuan sira ne’e inspira fali ita atu muda ita nia moris liu husi ita nia hahalok lor-loron nian,liu husi ita nia liafuan,liu husi ita nia hanoin,liu husi ita nia knar hanesan aman inan,hanesan mestri,hanesan estudantes sira,nune’e ida-idak buka atu muda nia hahalok sira ne’e.
Ne’e duni  dereitur da eduksaun municipio manufahi sr.Trinitos Sarmento hato’o mensagem ba lider kumunitariu sira,xefi suku husi fatin hat – xefi suku Rotuto,xefi suku Letefoho,xefi suku grotu,xefi suku daisua ,parte military ni-nian no ba inan aman sira hotu atu garante stabilidade paz no hakmatek durante são João Paulo II nia presenza iha escola EBF.Manico ne’ebé sai hanesan fatin ba EBC. Bisekrem labele hamosu disturbio ka problemas,ita  koko mai binera nia hodi halakon ita nia egoism sira ne’ebe buka kria problema maibe ita buka loke ita nia fuan,hamamuk ita nia laran núne’e presenja mahein atu bele halo mudansa ruma.
Tamba expresaun barak mosu tama iha escola secundario geral ( ESG )1912,baiha Suri-Rema,fatuku,ailuli,ba café,mai diligensia expresaun ne’ebé ita hare wainhira atu husik mahein husik ho mata wen katak presenza são João Paulo II nian doko dunik ema nia fuan,muda duni buat ruma ita espera ne’e bele akontese mos iha EBC.Bisakrem tamba maske nia ilas sai husi escola ida ida maibe nia memoria iha nafatin atu inkoraja nafatin ita,atu motiva ita.
Iha fatin hanesan  dereitur da eduksaun municipio manufahi sr.Trinitos Sarmento hatoo nia agradesemento klean ba EBC bisakrem tamba  partsipasaun maximu teb – tebes  husi  autoridade, lider kumunitariu,husi inan aman no oan doben sira ne’ebe hatudu katak ita fiar malu no rona malu no aktu ida ne’e mak it abele garante buat hotu – hotu sei lao diak tamba ita fiar malu.
Fontes : sentru informasaun suku Rotuto ( SISR )
Hakerek husi : Amorino da Costa Mendes sarmento



Wednesday, March 4, 2020

Governo iha obrigasaun atu fasilita informsaun to iha Areia Rurais Sira



Liafuan hirak nee hatoo husi sua exelensia Secretaria Estadu Komonikasaun sosial        ( SEKOMS)sua.cia MERECIO Juvinal  do REIS AKARA  iha abertura  formasaun neebe fasilita husi Centro Formasaun tekniku ba Komonikasaun ( CEFTEC ) halao iha salaun moseum Resistensia Dili 04 /03/2020,nunee mos Secretaria do Estadu nee mos hatutan katak Liu husi programa Naroman ba suku atu lori informsaun to iha baze nunee Mak dezenvolve sentro informsaun iha suku atu Informsaun bele sirkula to iha baze  Laos deit informsaun tengki konsentra iha Dili deit,nudar Timor oan dereitu hanesan Laos deit iha Dili Mak dereitu as Liu fali iha baze. Tamba nee Liu husi formasaun nee bele dezenvolve rekursu nebe profesional nunee hodi hatoo informasaun nebe Mak kwalidade Tamba wainhira transmite informsaun nebe Mak sala bele destabiliza situasaun iha nasaun.
Iha Fatin hanesan president’s konselho imprensa hatoo katak atu assegura Ema hotu hotu hetan informsaun  ho kwalidade Diak nunee sei laiha Ema marginalizado ba informsaun, informsaun tengki sai nudar dalan Ida hodi foo kbiit ba Ema hotu atu foti desizaun,Tamba nee Liu husi  formasaun nudar dalan Ida neebe Mak governo kontinua halo lori to ba stabelesemento sentru informsaun jurnalistik nebe bele garante kwalidade jornalistico Diak no produto jurnalistik Sira mos diak.nunee mos president’s konselho imprensa nee mos hatutan ba  formandus sira katak mundu jornalismo nee informsaun deit la too maibe tengki ho berani e nungka bele tauk sala Mak bele denenvolve meus informsaun ho Diak.
Nunee mos iha tempo hanesan dereitur Centro Formasaun tekniku ba Komonikasaun (CEFTEC ) hatoo Bemvendus ba formandus Sira no husu ba  formandus Sira atu mantein disciplina no kumpri regras nebe CEFTEC fo sai  e espera formandus Sira sei tuir formasaun Sira ho Diak husi formador Sira nebe Mak CEFTEC iha.
Iha Fatin hanesan dereitur CEFTEC nee hatutan Tan katak total formandus Sira hamutuk 74 pessoas nebe Mai husi funsionario publiku Sira,PNTL,F-FDTL,universitario Sira nomos sentru informsaun nebe stabelese husi SECOMS Mak hanesan Sentru informsaun suku Rotuto( SISR )- manufahi, sentru informsaun suku liurai- husi aileu,sentru informsaun suku Leohitu- maliana, sentru informsaun suku soilesu-maliana, sentru informsaun suku batumanu - Ermera,sentru informsaun suku haikoni- Baucau, sentru informsaun suku maupetine no Lore 2 husi Lospalos.

Fontes – sentru informsaun suku Rotuto
( SISR)
Hakerek : Amorino da Costa Mendes Sarmento