Sunday, July 19, 2026

POTENSIA TURISTIKU IHA SUKU ROTUTO

Amorino da Costa Mendes Sarmento  

01.02.02.032

 

  1. Mapamentu suku Rotuto

Rotuto,  suku Ida ne’ebé administrativamente pertensia husi Municipio Manufahi, postu Administrativo Same, ne’ebé nia lokalizasaun besik ou iha los kablaki nian hun, ho nia total areal 12,70 km2 ne’ebé ho organigrama governasaun suku kompostu husi Aldeia Lima ( 5 )  ho nia populsauan mak hanesan ( 5 ), aldeia sabou ho populasaun  600 husi xefi familai 133, Aldeia hatuhei ho populasaun 348 husi xefi familia 73,  Aldeia Berteni ho Populasaun 264 husi xefi familia 65, Aldeia Foehei ho populasaun 439 husi xefi familia 133 no Aldeia Leofat ho populasaun 68 husi xefi familia 14, núne’e Suku Rotuto ho total nia Populasaun hamutuk 1719 no total xefi familia 398 ( dadus Rotuto junio 2026 ) .

Suku Rotuto nudar suku Ida ne’ebé geografikamente husi Loreosae ( Timur ) baliza ho suku Letefoho husi Parte Loro monu ( barat )  Baliza ho Suku leolima Postu Administrativo Hatoudu,municipio Ainaro, husi Parte Norte   ka parte foho ( Utara ) baliza ho suku Mauchiga, Postu asdministrativo  Hatubuilico, Municipio ainaro, husi Parte Tasi ou Parte Soul baliza  ho Suku Grotu no Suku Daisua postu Admiistrativo Same.

  1. Potensia Agricultura

Populasaun suku Rotuto moris ho vida agricultuor ne’ebé  lor – loron halo tos, nune’e produto ne’ebé sira iha,  mak hanesan talas, Ai farina, fehuk, kontas, koto no batar, maske nune’e povo  Rotuto nia moris barak liu dependensia ba plantas industria nian, tamba Atu sustenta moris povo Rotuto, ekonomikamente  dependensia liu ba Produtu kafe  no ikus – ikus ne’e komesa hakiak no dezenvolve produtu baunila no Maek no Tanzarina no seluk seluk tan ho quantidade ne’ebé mak kiik liu husi produtu Agricola hirak ne’ebé mak iha.

  • Typo Potensia turistiku iha suku Rotuto.

Suku Rotuto nudar suku Ida ne’ebé mak hela iha parte foho ho as husi Tasi ( ketinggian dari Permukaan Laut ) 240 to 550 m no suku Rotuto suku ida ne’ebé halaeu ho foho, no hafutar ho ai laran foho nian, ho natureza suku ne’ebé  forma karakter orijen cultural integradu iha moris lor- loron nian ,  hodi nune’e mak  suku Rotuto  sai fatin distinasuan Turistiku iha municipio Manufahi.

Kosederadu nudar fatin distinasaun turistiku iha municipio manufahi tamba iha suku Rotuto iha potensia Turistiku mais barak liu iha postu administrativo same kumpara ho suku  seluk ne’ebé existe iha  Same no  manufahi jerelmente.

Deviersidade  Typo Potensia atrativo natural  Turistiku iha suku Rotuto mak hanesan :

  1. Potensia eko turistiku ka ekolojiku turistiku  mak hanesan Foho Kablaki, foho  mude ka hliri, ai-laran ne’ebé haleeu suku rotuto ho nia ar fresku, be matan orijin ne’ebé sai husi Rai hanesan be matan Erafa ,be tiris manufahi Kuak no be tiris tesi Mai.  paisajen iha foho kablaki, foho hliri no iha suku Rotuto  hodi hateke ba tetuk luan  ne’eb’e eksotiku.
  1. Potensia Geo Turistiku iha suku Rotuto mak hanesan fatuk kuak “  Lea”, fatuk kabuar hanesan manu tolun “ haot Adi Maol Luli “  iha areadores Era Fa Ai Ramu no fatuk kuak  iha Hurma Soru Kablaki Lolon , fatuk carsit spesie hanesan Kristal iha kablaki tutun,  Rai Monu no Halai iha Mael meta, ne’ebé  halo let no kuak naruk  , rai hanesan Kuda kotuk Hle ha Ria,  osan mean nia ten , iha mael meta, Natureza nia furak,  foho as kablaki, foho mude ka hlire nia As.
  1. Potensia Turistiku Kultural iha suku Rotuto mak hanesan Fatuk dadir –kablaki lolon. fatin orijin hahoris Rotuto nia ema  ka beiala Rotuto  hahu an ba ,  Ai Tada, fatin horik dahuluk beiala Rotuto nian, Sata Lori fatin civilizasaun Rotuto ba dahuluk, be matan Era fa,  interligasaun ho be matan sira seluk iha siuku Rotuto, uma Lulik 68, sermonia fo han be matan ai hun, sermonia han batar, sermonia halo uma lulik,  musika tradisional ( tebe dai no dahur, sergala,ulik,  no se mane), sadan Antigo fatuk bosok sira iha suku Rotuto,  iha Ai tada no artezenatu ba produsaun sanan rai iha Suku Rotuto
  1. Potensia Turistiku historia iha suku Rotuto mak hanesan, AI Rú maubere iha io Rema, fatin cultural sira hanesan sita iha pontu 3, fatin akompamentu ba Falintil sira, iha hahi lebu kablaki tutun no seluk tan, fatin tiru malu entre Falintil sira Iha ai Ur mat brua 1986, Rotuto nudar Fatin levantamentu 20 Agusto 1982, no kampu sermonia ba levantamentu 20 agusto 1982 iha Urhei, no fatin subar ba falintil sira iha fatuk kuak  no Rai Kuak.
  1. Potensia ba Turistiku Relijioso iha suku Rotuto mak hanesan Rae Toe Lau – misa fatin iha kablaki tutun, foho hliri lau, tamba harri ona krus iha nia leten.
  1. Potensia Turismo industria edukatika mak hanesan kuileta kafe no nia prosesamentu nomos oinsa manutensaun , fo kaben no kuileta baunial.
  1. Infrastrutura Turistiku iha suku Rotuto mak hanesan Arku Bemvindu no  sentru informasaun turistiku iha Ailuli,  Foto Shoot no uma deskansa Iha ai meat hei, cafeteria iha sabou no foto shoot uma refresihing iha sabou io, inklui ho sinais turistiku no quadro informasaun ka reklame husi Gropu Trabalho Turismo Kumunitario Beleza Rai Ne matak No Uniku ( GTTK BERMAU ).
  1. Komonikasaun Turistiku ne’ebé kontinua promove intensivo deversidade turistiku husi Media Kumunitario  ofisial Suku Rotuto nian ba Atrativo Natural suku Rotuto nian ne’ebé  iha liu husi pajina Facebook no Youtube Sentru Informasaun Suku Rotuto, blooger               blogspot.com  nomos liu husi website Suku Rotuto www.Rotuto.suku.tl    

 

  1. Sitio ba distinasaun turistiku :

 

Total sitio no fasilidade ba distinasaun turistiku iha suku Rotuto mak hanesan :

 

  1. Foho kablaki ho nia paisajen no fatin peregrinasaun relijisoso
  2. Foho mude ka hlire ho nia paisajen fatin peregrinasaun relijisoso
  3. Esplorasaun ba natureza ( Ailaran )
  4. Highing Turism ( sae foho Kablaki no hliri )
  5. Be tiris Manufahi kuak
  6. Be tiris tessi mai
  7. Nau –hul no aitada ( Fatin moris ka hahu an beiala suku Rotuto / Orijin hahoris Rotuto nia emar ba dahuluk )
  8. Satalori fatuk ( fatuk hada ba dahulu Rotuto nia civilizasaun )
  9. Ai Ru Maubere ( iha io rema )
  10. Fatuk Karsit ( fatin kablaki tutun “ hahi lebu )
  11. rae toe Lau   ( Misa fatin iha kabalki tutun “ rae toe Lau “ )
  12. ( Fatin akoampamentu Falintil nian iha kablaki tutun
  13. Ai Ur mat Brua ( fatin tiru malu entre Falintil no Abri iha tinan 1986 )
  14. Berlaka lau ( Iha kablaki tutun )
  15. Fatuk kuak “ lea “ ( iha areadores Era fa )
  16. Be matan Era fa
  17. Fatuk haot adi maol luli ( Iha areadores Erafa )
  18. Kampu levantamentu no Rotuto en jeral fatin estoriku ba levanatemntu 20 agusto 1982
  19. Sabou io ho nia paisajen
  20. Rai monu no halai ne’ebé hamosu let entre area rua ( desafiu turismo )
  21. Atrasaun turistiku modern ‘foto shoot Rua’ : foto shoot erafa no fotoshoot sabou io, no uma gazebo ka uma ain as ba refreshing ida iha sabou io.
  22. Kafe no baunila ( Turistiku edukativo agricultura )
  23. Fasilidades turistiku mak hanesan ; uma deskansa ida, fatin kafetaria ida
  24. Intrumentu promosaun : media Kumunitario Suku Rotuto

  

Wednesday, July 15, 2026

BERMAU HALO PROMOSAUN MERKADU TURISTIKU SUKU ROTUTO HAMUTUK HO DILI DIRT BIKE

 

Rotuto nia Turismo
Rotuto nia Turismo
https://youtu.be/vGhlY7_3ABk?si=Yr1gfCu7jJAWMfrC
https://youtu.be/qDq5N8vhcyE?si=hfzzI8hpYdSQjUAC
 
Quarta semana nee, Loron 15 Julio 2026, Gropu Turistiku Rotuto Beleza Rai nee Matak no Uniku ( BERMAU ) halo promosaun ba Merkadu Turistiku Suku Rotuto Neebe Servisu hamutuk ho Dili Dirt Bike ba turista Australiano Sira.
Iha promosaun Turistiku nee, turista Australiano Sira Neebe akamponha husi gestor BERMAU lori ba visita Fatin kampo Quinto dos Cravos, Canto Sacramental, Jardim dos Herois, Martiris da Patria 1974 – 1999, Levantamentu 20 Agusto 1982, Baze 111 Kablaki no Atrativo Turistiku iha saboi Io.
Rotuto nia Turismo
Rotuto nia Turismo
Objetivo husi promosaun Ida nee atu halo auto Promosaun ba Atrativo natural iha suku Rotuto ho Rotuto Nia paisajen Furak neebe Atrai tebes, nunee mos introdus modelu Turistiku edukativo, Rotuto Nia estoria, Rotuto Nia Moris lor loron nian, Rotuto Nia estoria, potensia Turistiku iha suku Rotuto ho tradisaun Neebe iha ba turista Australiano Sira.
Rotuto nia Turismo
Rotuto nia Turismo
Ho visita Turistiku nee nudar meus konsensilizasaun pasifu ba Kumunidade Rotuto Kona ba importansia husi setor Turismo Neebe bele ajuda kontrubui direta ou direta ba ekonomia suku iha Futuru no promove no halo promosaun Rotuto Nia naran ba Rai seluk.

Rotuto nia Turismo
Rotuto nia Turismo

 

 

Monday, July 13, 2026

Memoria no sermonio funebres saudoso Antero da Silva '' Laiha "

 

Antero da silva " Laiha "
Antero da silva ” Laiha “

Moris Iha mundu nudar peregrinasaun , iha tempo hahu no iha tempu termina, Moris hahu ho tanis ba Ita Nia an Rasik, Familia simu ho haksolok, otas Kiik to boot haksolok iha familia no ho familia, nudar Lilin Ida Lakan fo roman iha Uma Ida, husik familia la toli lia menon, fahe malu ho nonok, matan Taka, la hare ona mundu Nia roman, husik hela ba familia tanis halerik ,saudades laiha Rohan, nudar lilin Ida nia Lakan ,Nia mohu nenek – naben to lakon deit, Moris nudar fini ida tau ba Rai, fini sei fo Moris, Loron Ida fini sei Fila ba Rai, Moris ho Vitoria ba familia mate sai memoria no estoria ba Familia.
foto Che Arino Lara 82
foto Che Arino Lara 82
Estadu Mak bolu SEI husik Lia menon maibe distinu maromak fahe malu la husik Lia menon, Ida nee Mak Familia husi Antero da Silva simu nudar realidade moruk hafalun ho nakukun Moris nian Neebe fahe malu ho aman, tiu, Avo, Antero da Silva ho kodiku ” Laiha ” , iha Loron 10 Fulan Julio tinan 2026,neebe sei la hasoru malu Tan, hela deit saudades ba familia.
 
Maktoban Antero da Silva nudar sidadaun Ida iha Postu Administrativo Same, suku Rotuto, Aldeia Hatuhei, Uma Fukun Uma Fusu MauLoe Neebe Moris iha Loron 10 Fulan Agusto, tinan 1957.
Antero da Silva” laiha ” hahu Nia Estudu iha Escola basika Rotuto iha Tinan 1963 to tinan 1967.
Maktoban Antero da Silva ” Laiha ” Nia didikasaun ba libertasaun da Patria hahu husi Baze de apoio tinan 1975 to 1978 hanesan Forsa milisia FALINTIL, maktoban hetan kastigo politika iha Levantamentu armada tinan 1981 hetan kastigo iha Municipio Aileu suku Liurai bandera hun To 1986, no  kontinua hetan detensaun obrigatorio hamutuk ho desterado Rotuto oan Sira iha Betano – Raifusa 1986 to 1989.
Antero da silva " Laiha "
Antero da silva ” Laiha “
Maktoban kontinua halo Servisu kontribui ba libertasaun Patria iha klandestia hamutuk ho Responsavel Nureb B6 Rotuto Neebe lidera husi Saudoso Antonio Tilman Rotalik hahu iha Tinan 1994 to 1999.
Maktoban Antero da Silva ” laiha ” iha Nia Vida Moris Forma familia ho Sra. felismina da Silva hodi kous hela oan Nain 7 , feto 5 Mane 2 ho bei oan Hamutuk 28.
Antero da silva " Laiha "
Antero da silva ” Laiha “
Neebe husi familia ho oan no bei oan Sira iha Loron 10 Julio tinan 2026, maktoban isin Mak lakon, naran sei la lakon, Moris hamutuk ho ran Jerasaun husi maktoban nian para sempre.
 

Wednesday, July 8, 2026

SADAN KA BOSOK LOE DASI LOE BURU BARA

 

Bosok / Sadan Loe dasi loe Buru Bara
Fatuk Bosok Loe dasi Loe Buru Bara
Foehei – Rotuto || Fatuk bosok ka Sadan LOE DASI LOE BURU BARA nudar sadan Lulik Ida husi Aldeia Foehei Neebe Nain ba Fatuk bosok ka Sadan nee Mak uma Lulik Uma Maubise nian.
 
Sadan nee hodi hanaran Sadan LOE DASI LOE BURU BARA, tuir estoria verbal Neebe haktuir husi ibun ba ibun, husi Jerasaun Ida ba Jerasaun Ida tuir Mai iha Uma lulik Maubise laran katak Sadan nee nian naran foti husi Avo bei ala – bei tuak Ida husi Uma Lulik Maubise nia Konta Neebe nudar Jerasaun orijin husi Uma Neur Tura ( Neur Tura parte husi Uma Maubise ) nian Mak naran Leo dasi Leo Buru bara.
 
Bei Ala – Bei Tuak tuir estoria Neebe haktuir hanesan aiknanoik katak Beiala nee Ema Ida neebe iha Forsa ka Kbiit natureza nian ka ” Besi ubu Assa’e “( iha Lian Tetum aswain ka Heroi) ” iha Uma Maubise laran.
 
Ho Nunee wainhira mosu funu ruma entre Uma lulik hasoru Uma Lulik ou Liurai hasoru Liurai Tamba problema hadau malu baliza Rai ou ukun Neebe tempo neeba hanaran ‘” hun Koat Buti Kai Leu ” Mak husi Uma Maubise laran metin ba asuwain nee, Tamba wainhira funu Nia la lori Dima ou surik maibe Nia lori Fatuk deit.
SADAN KA BOSOK LOE DASI LOE BURU BARA
fatuk Bosok Loe Dasi Loe Buru Bara
Besi ubu Assa’e nee komfia iha Fatuk, nunee wainhira funu Nia hili deit Fatuk Nia kous no tau iha Nia kalbaka ( ” kalbaka iha tetum hanesan pasta ou bornal Kiik Ida neebe Nia haklilik ” ) Tamba Nia iha Forsa natureza ka supra natural Ida makas Liu Mak uza Fatuk hodi tuda, wainhira Nia tuda, Fatuk neebe Nia tuda sai dook los no Forsa los, Tamba Fatuk neebe Nia tuda karik Kona Ai, Ai mos Tohar, karik Kona Fatuk hada, Fatuk hada nee namtater hotu nunee wainhira funu ruma Nia komfia los Mak iha Fatuk.
 
Tamba nee Nia konsedera hanesan asuwain Ida KA besi ubu Assa’e Ida iha Uma maubise, nemak Nia mate hodi hakoi iha Fatin nee, no Fatin sai tiha Sadan Ida no sadan KA Fatuk bosok nee hanaran Fatuk bosok Leo dasi Leo Buru bara.
 
Estoria seluk hanesan aiknanoik haktuir katak Beiala nee ajuda Liurai Sira seluk ses husi Suku Rotuto hodi funu hamutuk ba destakamentu baliza entre suku Rua, neebe ho Nia kantigu klasiku ” Belu Loi ” nunee ” “Kota buti Laumali, sesulai, sesulai, Babulu sesulai”
( Kantiga nee, rona tuir kantiga ” Belu loi ” Neebe hananu husi katuas Sira Balu ho inisial : Luis Gurado)
=====================
Estoria nee nudar Aiknanoik Neebe hetan maibe husu ba interesante Sira seluk ajuda halo tok piskiza klean no profunda hodi kompleto no hadiak Liu Tan.
No ba Jerasaun Uma Maubise oan Sira karik estoria nee la kompleto, porvabor bele halo kompleto diak Liu Tan.
Inkompletu no dok los husi perfeito husu perdua
========================
Piskiza no ilustra hodi Hakerek : Amorino Mendes # CheArinoLara82
Apoio moral xefi Aldeia Foehei Joao da Silva
Foto sadam Uma Maubise nian

Friday, July 3, 2026

ESTORIA BADAK HARI’I KAPELA ROTUTO

Kapela Rotuto
Kapela Rotutto
Kapela Rotuto Neebe halo husi Povo Rotuto hafoin muda husi Fatin desterado Betano Mai suku Rotuto iha Tinan 1989 neebe halo Servisu ho obrigatorio militar nian hodi harii Kapela Rotuto iha tempo neeba Liu Husi programa militar ABRI masuk desa ( AMD ) neebe Povo Rotuto lalin deit raihenek husi Mota Bua haeh, semente no besi no seluk seluk tan povo Rotuto ba lalin iha Manico – suku Babulu – Same hodi Lao ain to Mai Rotuto , Mak hafoin konseque Harri dunik Kapela nee hodi existe to ohin Loron maske hetan dunik Rehabilitasaun.
Depois Harri tiha Kapela nee iha tinan hirak Nia laran, Kapela nee hetan dunik inagurasaun husi bispo Don Carlos Ximenes Belo SDB iha tempo neeba.
Kapela Rotuto
Kapela Rotuto
ho nunee, Kapela nee, sarani Rotuto uza sai Uma ba orasaun husi tempo neeba to Mai ohin loron maske iha Fulan setembro 2013 hetan Rehabilitasaun husi Joventude Manufahi ( CNJTL ) Neebe lidera husi Manuel da Silva kopera hamutuk ho Amorino Mendes Neebe mobiliza staff YMCA, Gropu Hakbiit , NAULETA, hodi rehabilita Kapela nee iha tempo neeba ho voluntariomente maske iha tempo neeba Ema Balu la satisfas.
 
Iha tempo neeba mos wainhira atu simu kruz Joven hare Igreja nee Kiik Amorino mendes ho staff YMCA, HAKBIT no NAULETA Neebe hetan apoio material oit oan hanesan kalen, semente, besi no Ai, husi YMCA no HAKBIT Hodi loke tan metro Hira Tan Mai oin ho Servisu vuluntario husi staff YMCA, HAKBIT no NAULETA.
Hare ba kondisaun Igreja Neebe Mak komesa at Dadauk, sarani Rotuto, iha tinan 2025, hamosu konselhu Kapelaun Ida hodi mobiliza no organiza atu Harri hikas Igreja nee ho kontribuisaun Mai husi Sarani Rotuto, maibe la konseque realiza Tamba konseinsia no kbiit sarani Rotuto nian Mak la too hodi Harri hikas Kapela Rotuto.
kapela Rotuto
kapela Rotuto
Nunee iha Tinan 2026, povo e sarani Rotuto hetan Tulun audisonal husi programa PNDS nian ba konstrusaun Kapela ho montante orsamentu $.33.585.29 neebe Mak lansa iha Loron 18 Junio 2026 husi Prezidente Autoridade Municipio Manufahi akompanha husi linha Ministerial no depertementu interligados destakadu iha Municipio Manufahi ho amu vigario Nosa Senhora Assunsaun Same, xefi suku Daisua no reprezentante Xefi suku Babulu inklui sarani Rotuto Sira hotu.
Kapela Rotuto
Kapela Rotuto
Husi Lansamentu nee, hahu kedas halo konstrusaun ba Kapela Rotuto ho medida 11 × 14 m.
Agora Dadauk Kapela Rotuto Neebe hetan Husi programa PNDS halao hela Servisu ba konstrusaun nian iha faze aliserze.
 
Kapela Rotuto

Kapela Rotuto Neebe halo husi Povo Rotuto hafoin muda husi Fatin desterado Betano Mai suku Rotuto iha Tinan 1989 neebe halo Servisu ho obrigatorio militar nian hodi harii Kapela Rotuto iha tempo neeba Liu Husi programa militar ABRI masuk desa ( AMD ) neebe Povo Rotuto lalin deit raihenek husi Mota Bua haeh, semente no besi no seluk seluk tan povo Rotuto ba lalin iha Manico – suku Babulu – Same hodi Lao ain to Mai Rotuto , Mak hafoin konseque Harri dunik Kapela nee hodi existe to ohin Loron maske hetan dunik Rehabilitasaun.
Depois Harri tiha Kapela nee iha tinan hirak Nia laran, Kapela nee hetan dunik inagurasaun husi bispo Don Carlos Ximenes Belo SDB iha tempo neeba.
Kapela Rotuto
Kapela Rotuto
ho nunee, Kapela nee, sarani Rotuto uza sai Uma ba orasaun husi tempo neeba to Mai ohin loron maske iha Fulan setembro 2013 hetan Rehabilitasaun husi Joventude Manufahi ( CNJTL ) Neebe lidera husi Manuel da Silva kopera hamutuk ho Amorino Mendes Neebe mobiliza staff YMCA, Gropu Hakbiit , NAULETA, hodi rehabilita Kapela nee iha tempo neeba ho voluntariomente maske iha tempo neeba Ema Balu la satisfas.
 
Iha tempo neeba mos wainhira atu simu kruz Joven hare Igreja nee Kiik Amorino mendes ho staff YMCA, HAKBIT no NAULETA Neebe hetan apoio material oit oan hanesan kalen, semente, besi no Ai, husi YMCA no HAKBIT Hodi loke tan metro Hira Tan Mai oin ho Servisu vuluntario husi staff YMCA, HAKBIT no NAULETA.
Hare ba kondisaun Igreja Neebe Mak komesa at Dadauk, sarani Rotuto, iha tinan 2025, hamosu konselhu Kapelaun Ida hodi mobiliza no organiza atu Harri hikas Igreja nee ho kontribuisaun Mai husi Sarani Rotuto, maibe la konseque realiza Tamba konseinsia no kbiit sarani Rotuto nian Mak la too hodi Harri hikas Kapela Rotuto.
kapela Rotuto
kapela Rotuto
Nunee iha Tinan 2026, povo e sarani Rotuto hetan Tulun audisonal husi programa PNDS nian ba konstrusaun Kapela ho montante orsamentu $.33.585.29 neebe Mak lansa iha Loron 18 Junio 2026 husi Prezidente Autoridade Municipio Manufahi akompanha husi linha Ministerial no depertementu interligados destakadu iha Municipio Manufahi ho amu vigario Nosa Senhora Assunsaun Same, xefi suku Daisua no reprezentante Xefi suku Babulu inklui sarani Rotuto Sira hotu.
Kapela Rotuto
Kapela Rotuto
Husi Lansamentu nee, hahu kedas halo konstrusaun ba Kapela Rotuto ho medida 11 × 14 m.
Agora Dadauk Kapela Rotuto Neebe hetan Husi programa PNDS halao hela Servisu ba konstrusaun nian iha faze aliserze.
 

Friday, June 26, 2026

ASUWAIN RAI NIA NAIN

 


ASUWAIN RAI NIA NAIN
Hei asuwain Timor lorosae
Ho Aten berani,kumu Liman hakilar ba mundu
Ho Atan berani Sei isin hodi saran bala musan
O asuwain Timor Nia nain
Maske o selu ho o Nia isin rasik
O isin sai Rai metan ba Timor lorosae
O ran sai we matan ba Timor Nia Moris
O Ulun hodi hada sa’dan Lulik, lulik Timor nian
O isin sai Rai satan – satan Timor
O Nia Vida Moris saran ba fatuk ho Rai
O Nia uma mak ai hun fatuk hun
O Nia biti Mak ai tahan no abut
Oferta o Nia an ba nasaun hari Estadu
O heroi dunik
O Nia Lian halerik
Ohin ami basa Liman
O Nia Lian Tanis
Ohin ami hamnasa
O asuwain Rai Nia nain
O Nia Liman Mak surik no Dima lulik
O Nia naran Mak lulik ba Timor lorosae
O Nia hanoin Mak dotrina ba gerasun Timor
Asuwain Ami Nia asuwain
O hanesan Malus no bua lulik
Hafutar Rai Timor
Halulik Rai Timor
Ami onra no tane as o naran
Hakerek iha Rai fukun Rai Saren
Horik ho Ami hadaet ba gerasaun
Hatutan o Nia mehi ba Timor Leste Nia nabilan.
Hakmatek ba iha letan as ba
Sai fitun no Fulan ba Timor loro SAE
Sai loro matan nabilan ba Timor lorosae
Viva asuwain FALINTIL
Viva povo maubere
(………………………………….)
Hakerek no espresaun: Amorino da Costa Mendes Sarmento” 82 manufuik Lian / Che Arino Lara 82″
Foto Beckraund no Produsaun vidio : Che Arino Lara 82
Vidiografio : Akasio husi Ngo Raebia
( ((((((SAUDOSO FRANCISCO GUTERES LU OLO
Iha vidio nee ketik sala tiha naran Guteres ba QUETERES maibe lolos nee Mak Guteres, nunee Atan Hau monu ain husu deskulpa….perdua Hau ba….. ) )))))